Šećemo uz trešnjevačke potoke: Krenimo uzvodno uz potok Kuniščak Sudionici šetnje na mjestu na kojem vrelovod prelazi preko podzemnog toka potoka Kuniščaka. [DF 2021]

Šećemo uz trešnjevačke potoke: Krenimo uzvodno uz potok Kuniščak

Šetnja uz potok Kuniščak, od Trešnjevačkog trga prema njegovu izvoru, održana je 16.10.2021. uz prisustvo 58 šetača, a voditelj je bio Vanja Radovanović. Ta se šetnja nadovezala na prethodnu, održanu 22.09.2021., kojom se od Trešnjevačkog trga šetalo nizvodno trasom podzemnog toka Kuniščaka sve do njegovog ušća u Savu.

Kuniščak do Trešnjevačkog trga stiže podzemnim tokom ispod Krapinske ulice te je stoga i trasa šetnje u početku slijedila taj put. Potok do Krapinske ulice stiže kod njenog zavoja gdje je nekad, do sredine 90-ih, Krapinska ulica slijepo završavala uz trasu nekadašnjeg “Samoborčeka”, a potok je stizao sa sjevera, iz vodozaštitnog područja gdje se nalaze najstariji zdenci Zagrebačkog vodovoda. No, šetači su do ograđenog područja uz Hokejski centar “Zagreb” stigli drugim smjerom, stazicom prema Melengradskoj ulici, potom uz Čakovečku (gdje je voditelj šetnje ukazao na dvije predimenzionirane kuće koje se nalaze na uglovnicama sa Klenovničkom i Novomarofskom i koje su ogledni primjer kako se ne čuva sklad već formiranog naselja), a zatim skretanjem u Križovljansku ulicu, na čijem se uglu nalazi jedna od najljepših kuća u tom dijelu naselja.

Križovljanska ulica završava na zelenom pojasu trase Samoborčeka gdje će jednog dana, nadamo se, osvanuti biciklističko-pješačka staza iako trenutni GUP tamo sugerira prometnicu, tzv. produženi Munjarski put, koji bi izlazio na Krapinsku ulicu. No, šetači nisu krenuli tim zelenim koridorom već su ušli u ograđeni prostor hokejskog centra u koji je velik dio šetača ušao prvi puta u životu. Šetačka je grupa potom stigla do malog uzvišenja na zapadnoj strani prostora koje predstavlja podzemni “most” kojim magistralni toplovod koji od Toplane vodi u zapadne dijelove grada prelazi podzemni tok Kuniščaka.


Trešnjevački trg, početno okupljanje pred šetnju uz potok Kuniščak [DF 2021]
Trešnjevački trg, početno okupljanje pred šetnju uz potok Kuniščak [DF 2021]
 


Sudionici šetnje nakon izlaska iz ZET-ova autobusa na Šestinskom dolu, [DF 2021]
Sudionici šetnje nakon izlaska iz ZET-ova autobusa na Šestinskom dolu, [DF 2021]
 

Od tog uzvišenja široki asfaltni pristup ispod kojeg se nalazi Kuniščak vodi prema ulazu u Hokejski centar sa Zagorske ulice. Prateći podzemnu trasu potoka grupa je prešla Zagorsku i uputila se Meršićevom ulicom, prolazeći kroz dvorište naselja socijalnih stanova građenih neposredno nakon Prvog svjetskog rata (1921.-1925.) koje je najstarije takvog tipa na Trešnjevci i među najstarijima u Zagrebu. Okolne kuće tzv “kasarnskog tipa” kriju u svojem središtu tek koju godinu mlađe kućice koje su predstavljale i tada i sada tek osnovni smještaj, iako su, eto, doživjele već i punih 100 godina.

U slijedećoj šetačkoj etapi grupa je prešla ispod željezničke pruge (usputno pogledavši napušteni i devastirani prostor bivše željezničke kovačnice) i zatim se uputila Gradiščanskom ulicom uz dvorište u kojem već dugi niz godina vlasnici drže srne. Cilj te etape su bila dva nebodera neobičnog Y-tlocrta. Uz kratku pauzu u njihovoj sjeni i razgovor o obližnjoj zgradi Doma zdravlja Zapad u Ulici baruna Filipovića šetnja je nastavljena pogledom na već legendarni mural posvećen Bad Blue Boysima iz Črnomerca uz siluetu tramvaja broj 11.

Šetači su potom prešli Prilaz baruna Filipovića i obzirom da na tom dijelu nije moguće slijediti trasu potoka (koji podzemno teče međom između parcele na kojoj je novoizgrađena trgovina “Lidl” i susjedne stambene zgrade) uputili su se Maričićevom ulicom do Ilice. Prešavši Ilicu grupa se zaputila Domobranskom ulicom do ulaza u nekadašnji kompleks vojarne u koji se trenutačno smjestilo Katoličko sveučilište. Kako bismo ipak vidjeli bar djelić trase potoka koji, i dalje podzemno, teče sredinom bloka između ulice Sveti Duh i Domobranske, ušli smo u dvorište tog bloka. Uz lijepo uređene vrtove i jedan stari zdenac vidjeli smo još jednu malo poznatu gradsku zelenu površinu koja se pruža sve do Osnovne škole Pavleka Miškine uz koju smo stigli do ulice Kuniščak, taman kod zgrada nekadašnje Vojne bolnice u kojima se sada nalaze prostori državne obavještajne agencije SOA.

Na križanju ulica Kuniščak i Šestinski dol bilo je vrijeme za dužu pauzu jer je šetnja nastavljena vožnjom autobusnom linijom ZET-a broj 129 po Šestinskom dolu kako bi se skratio put po tom dijelu Šestinskog dola u kojem nema puno zanimljivosti, a radi nedostatka pločnika na nekim je dijelovima ulica opasna za hod.

Iz autobusa su šetači izašli na posljednjoj stanici od koje je trebalo prehodati još nekoliko stotina metara po Šestinskom dolu do mjesta na kojem se ulijevo odvaja staza kojom se napokon dolazi do prvog mjesta na kojem se uistinu može ugledati potok Kuniščak, kod retencije kojom se predjeli južno od brane čuvaju od poplava. Za vrijeme ljetne sezone potok ponekad i presuši, a za vrijeme šetnje je u koritu ipak bilo nešto vode. No na tom je mjestu ipak najljepši prizor zelenila, šumaraka, livada i voćnjaka koji okružuju tok potoka. Uz potok vodi i makadamska cesta kojom je nekad rampom bio zapriječen promet, no u posljednje vrijeme je rampa otvorena, ali, na sreću, automobilskog prometa ipak nema puno.

Prateći cestu uz raznoliku okolinu te poneki nenastanjeni objekt za 20-ak minuta hoda su šetači stigli do prvih naseljenih kuća ulice Polanjščak kojom se brzo stiže do Lukšića, jedne od glavnih podsljemenskih prometnica kojom se iz Šestina stiže do Lukšića i Mikulića. Glavni tok potoka na tom mjestu skreće blago udesno i zaobilaznim se putem može doći do njegova izvora neposredno ispod Kulmerovih dvora. No, voditelj šetnje je uputio šetače  ravno, prvo kratko mezimenom ulicom, a potom slabo izraženim i toga trenutka suhim plitkim koritom koje se pruža između brežuljaka na kraju odvojka ulice Lukšić. Slijedeći potom strmu stazicu koja skreće lijevo od korita šetači su ubrzo stigli do vinograda koji se nalazi na zaravni iznad Lukšića i od koje se pruža lijep pogled na Šestine, Kulmerov dvorac, pa i dio grada, točno prema središtu Trešnjevke od koje je krenula šetnja.


Pogled na Šestine u smiraj dana. [SM 2021]
Pogled na Šestine u smiraj dana. [SM 2021]

Posljednji dio šetnje je vodio kolskim putem sredinom visoravni koja je toga dana u sumrak pružala prekrasan prizor izlaska mjeseca iznad prigradskih naselja uz prva upaljena svjetla grada. Nakon 15-ak minuta hoda šetači su ulicom Gornji Lukšić, uz vodospremu, stigli do autobusne stanice ZET-ove linije za Lukšić (linija 128) koja je predstavljala završetak te šetnje kojom se iz središta Trešnjevke (uz kratku vožnju autobusom) stiglo do obronaka Medvednice slijedeći još jedan od trešnjevačkih potoka, Kuniščak.

Uz završetak opisa šetnje evo i kronološke liste zanimljivih događaja vezanih uz život toga dijela grada!

• 1862. Puštena je u promet željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak
• 1873. Otvorena je Tvornica parketa i pilana (paropila)
• 1878. Pušten je u upotrebu Gradski vodovod (nakon 17 godina rasprava hoće li se voda crpsti iz ravnice ili uzimati sa medvedničkih izvora)
• 1885. Otvorena ciglana obitelji Müller na Kustošiji
• 1885.-1895. Građena je Pješačka vojarna (Rudolfova, Zrinjskoga), uz današnju Ulicu Republike Austrije (djelomice je srušena oko 1970.). Prostor vojarne je danas poznat kao Trg dr. Franje Tuđmana.
• 1891. Počeo voziti konjski tramvaj (po Ilici do gradilišta Pivovare)
• 1892. Otvorena je tvornica cikorije „Franck“ (podružnica njemačke firme Franck koja je otvorena 1828. nedaleko Stuttgarta)
• 1893. Puštena je u proizvodnju Tvornica piva i slada (Zagrebačka pivovara), projekt je načinio arhitekt Kuno Weidman
• 1896. Otvorena je Tvornica sapuna na Selskoj cesti, neposredno ispod željezničke pruge (postojala do cca 1930.)
• 1896. Otvorena pučka škola u ulici Sveti Duh (danas Osnovna škola Pavleka Miškine), prije toga su djeca išla u školu u Krajiškoj. Mihovil Pavlek – Miškina (1887., Đelekovec – 1942. Jasenovac) je bio pjesnik, pisac i političar iz redova HSS-a.
• 1898. Sagrađena je Domobranska vojarna (Grofa Kulmera do 1918., poslije Kralja Aleksandra, zatim Kralja Tomislava od 1991.), projekt Janka Holjca i Milana Lenucija – danas je tamo Hrvatsko katoličko sveučilište
• 1901. „Samoborček“ pušten u promet
• 1903. Sagrađena je Vozarska vojarna (Jelačićeva). U njoj je svoje sjedište tijekom Domovinskog rata imao UNPROFOR, a sada se grade zgrade za Ministarstvo pravosuđa. Uz nju je 1993. sagrađen Zid boli kao spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata. Zid je 2005. preseljen na Mirogoj i ugrađen u spomenik Dušana Džamonje “Glas Hrvatske žrtve – Zid boli”
• 1905.-1906. Sagrađena je Topnička vojarna (Kralja Petra) – danas je tamo Vojno učilište Dr. Franjo Tuđman.
• 1907. Puštena je u rad Gradska munjara
• 1908.-1911. Građena je Domobranska bolnica (kao dio Vojne bolnice u Vlaškoj koja je radila od 1862. do 1988.), tokom NDH na Kuniščaku je bila Bolnica Andrije Pasanca, a u Vlaškoj Bolnica maršala Laudona. Do 1988. su na Kuniščaku bili odjeli pulmologije, fiziologije, neurologije i psihijatrija. Nakon 1990. je tamo preseljena uprava SOA-e.
• 1910. Počeo voziti električni tramvaj, pruga je po Ilici produžena do Črnomerca
• 1911. Dovršena je Konjanička vojarna (nadvojvode Franje Ferdinanda), poslije ju je koristio Tekstilni kombinat Zagreb, dio je od 2010. prenamijenjen u Kuću za umjetnost i ljude Lauba, dok se na ostatku te parcele gradi niz stambenih objekata.
• 1919.-1922. Građeni su socijalni stanovi u bloku Selska-Meršićeva
• 1922 Počela je sa radom Tvornica alata Brača Ševčik (kasnije Prvomajska)
• 1922. Sagrađena su Javna carinska skladišta kod Zapadnog kolodvora
• Oko 1930. na tom su se području nalazili slijedeći kotari: XXIII Vodovod, XXIV Gornja Ilica, XXV Sveti Duh
• 1932. Sagrađena je crkva Sv. Antuna Padovanskog na Svetom duhu, prema projektu Juraja Denzlera
• 1935. Povezana su dva dijela Prilaza baruna Filipovića
• 1968. osnovana je Klinika za tumore (danas dio Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice), zaslugom akademika Ive Padovana i gradonačelnika Pere Pirkera
• 1977. slovenska tenisačica sa stanom u Zagrebu, iznad Šestinskog dola, Mima Jaušovec (rođ. 1956.) osvaja turnir Roland Garros, 1982. je bila na najvišoj WTA poziciji (broj 6). Osvojila je još jedan Rolland Garros u parovima (sa rumunjkom Ruzici) te 5 drugih turnira.
• 2020. Završena zgrada „Tetris“ u Ilici, autora Davora Matekovića (ostala opoznata djela: suvremena stambena zgrada na početku Radničkog Dola, crni neboderi u Strojarskoj)


Trasa šetnje uzvodno uz potok Kuniščak, 1. dio [VR 2023.]
Trasa šetnje uzvodno uz potok Kuniščak, 1. dio [VR 2023.]
 

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Neasfaltirana Lukavečka ulica [VR 2013.]

Neasfaltirane ulice Trešnjevke

Usred urbane Trešnjevke se još uvijek može naći poneki “džep” u koji još nisu doprle
Izložba u Galeriji Modulor [CK 2013.]

Galerija Modulor

Galerija Modulor specijalizirana je galerija za prezentaciju, valorizaciju i revalorizaciju arhitektonsko-urbanističkih i dizajnerskih projekata, izvedbi
Dio sudionika Prve kvartovske pive u caffe baru No. 1 u Kostelskoj ulici, 06.11.2019. [SM 2019.]

Kvartovska piva

Kvartovska piva je naziv akcije koju je Uredništvo projekta “Mapiranje Trešnjevke” pokrenulo u jesen 2019.
Derbi između "Cibone" i "Partizana" - preneseno iz knjige "Crvena Trešnjevka"

Bio sam navijač “Cibone” u njeno zlatno doba

Iako sam rodom i “stanovanjem” tokom prvih 30 godina svojeg života bio vezan uz Maksimir,
Prodaja, razmjena i dijeljenje knjiga i brošura u organizaciji Centra za civilne incijative (CCI) i Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) u prostoru društvenih organizacija "Šesnaestica" u Ozaljskoj ulici, 17.09.2022. [MD 2022.]

Centar za civilne inicijative (CCI)

Centar za civilne inicijative (CCI) osnovan 1998.godine, neprofitna je udruga koja se bavi razvojem lokalne
Studentica Franjka Prša (lijevo) sa članovima obitelji Pavlišek u čiju je bivšu trgovinu (kiosk) smjestila svoju instalaciju "The original moment" [VR 2022]

Grad na drugi pogled: Trešnjevka

  Iako možda na prvi pogled izgleda drugačije, gradovi su teško opisiva mjesta kada ih
Zaštitni znak tvornice "Pastor" pred novom zgradom na mjestu bivšeg sjedišta tvrtke

Pastor – tvornica vatrogasnih aparata

Iako Tvornica vatrogasnih aparata Pastor nije ponikla na tlu Trešnjevke niti se sada na njemu
Pješački prijelaz kod Shopping centra Prečko [VR 2014.]

Dolje s rubnjacima!

Ulični rubnjaci su oduvijek bili simboli grada, jedan od onih detalja koji razlikuju grad od
1 2 3 53

Kategorije