Prikaz bloka Kranjčevićeva – Badalićeva – Anžijina – Brozova na aplikaciji Google Maps. [GE 2024.]

Povijest bloka Kranjčevićeva – Badalićeva – Adžijina – Brozova (stadion NK Zagreb)

Trešnjevka je još sredinom 19. stoljeća bila gotovo posve nenastanjena, njena je ravnica bila prekrivena poljima, livadama, voćnjacima, a grad Zagreb, točnije, Gradec i Kaptol, su bili tek dva manja naselja na udaljenom brijegu. Tu je seosku idilu 1862. prekinula željeznica, koja je slijedeći trasu sigurnu od poplava (nešto južnije od Ilice i najjužnijih medvedničkih obronaka) i najkraći put prema prijelazu prema Savi (paralelno sa Savskom cestom), zaokružila Trešnjevku. U to je doba u cijeloj Evropi željeznica bila vjesnik napretka pa je tako s njenim tračnicama, parnjačama i putnicima i u Zagreb i na Trešnjevku dolazilo novo doba s novim idejama … i sa sve jačom trgovinom i prvim počecima industrije.

Prvi je zagrebački kolodvor bio današnji Zapadni kolodvor, na sjevernom rubu Trešnjevke … koji i nije tako daleko od bloka kojeg pratimo u ovom tekstu. Uz željeznicu su se počela pojavljivati i prva skladišta i radionice koje su s vremenom prerastale u male tvornice … i krenuo je razvoj kako Trešnjevke tako i ovoga bloka koji je od svih trešnjevačkih predjela najbliži cerntru grada. A još k tome se nalazi između dva željeznička prijelaza koji iz centra grada vode prema njemu, Adžijinom (nekadašnjom Samoborskom odnosno Ulicom Kate Dumbović), na kojem se željeznički nadvožnjak nalazio još od 1862., a sadašnji je sagrađen 1930., i Tratinskom (nekada Ulicom Rade Končara), iznad koje je željeznički nadvožnjak izgrađen 1935. za potrebe uvođenja tramvajskog prometa.

Prošećimo stoga kroz desetljeća i stoljeća i pogledajmo kako se razvijao taj kutak Trešnjevke:

Važni datumi u povijesti tog bloka:

• 01.10.1862.: Stigla je željeznica i omeđila Trešnjevku, sa sjevera i istoka
• 07.07.1877.: Otvoren je Gradski vodvod, prva građevina južno od željeznice i sjeverno od tadašnjeg sela Horvati
• 1889.: Donesena je Regulatorna osnova za sjeveroistočni dio Trešnjevke, na njemu je planirano Radničko naselje oko tzv. Trga R koji se trebao nalaziti otprilike na mjestu križanja današnjih Žajine i Petračićeve ulice.
• 1891.: Pokrenut je konjski tramvaj i njegova je Remiza sagrađena na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja, tek nekoliko desetaka metara udaljena od promatranog bloka
• 1892.: Otvorena je Bubara, Tvornica svile, koja se na adresu Adžijina 7 preselila iz središta grada, Preradovićeve ulice, nekada zvane Svilarska. U njenim su prostorima uzgajani dudovi dsvilci koji su se hranili dudovim lišćem u drvoredu koji je tada bio zasađen uz Samoborsku cestu (današnju Adžijinu). Zgrada je sagrađena prema projektu tvrtke Honigsberg i Deutsch.
• 14.10.1895. Otvoreno je Hrvatsko narodno kazalište, a istovremeno su za njega na adresi Adžijina 5 otvorene kazališne radionice (scenografska, kostimografska) i depoi

 

Zagreb 1897. godine, u sredini fotografije se vidi željeznička pruga, a iza nje Trešnjevka, malko desno je Bubara, a malko lijevo nekoliko kuća na početku tada tek nastajuće Tratinske ulice. [web] 

• 16.01.1901.: Puštena je u promet uskotračna željeznica prema Samoboru, “Samoborček”
• 1906.: Samoborka, industrija umjetnog kamena i cementne robe d.d., Samoborska bb, zapošljavala je oko 50 radnika. Iako je poduzeće imalo sjedište u Samoboru, veliku je većinu poslova obavljala preko zagrebačkog skladišta koje se nalazilo uz Samoborski kolodvor.
• Oko 1910.: Počela je izgradnja stadiona NK Concordije, prvog nogometnog igrališta na području Trešnjevke i tada najvećeg u Zagrebu. Gradnja se odužila zbog Prvog svjetskog rata.
• 1920.: Pomalo se gasi proizvodnja svile u Bubari
• oko 1920.: Gradi se kuća u Adžijinoj 11
• 1921.: Stadion Concordie je dovršen.

Blok na planu grada iz 1926. godine [web] 

• 1924.: Kuću u Adžijinoj 11 je kupila obitelj Lovrenčić koja je od 1899. posjedovala izvore mineralne vode Jamnica.
• 1925.: U kući u Adžijinoj 11 sjedište je imala tvornica (vjerojatnije je to ipak bio tek malo veći obrt) Müller Alois k.d. tvornica umjetne svile. Pretpostavljamo da je ta tvrtka preuzela preostalu proizvodnju svile od bivše Bubare.
• oko 1926.: Sagrađena je i kuća u Adžijinoj 13 uz koju su u dvorišnom dijelu nakon Drugog svjetskog rata sagrađene radionice i skladište drvne industrije Javor koja je imala sjedište u Pivki, a jedan od pogona je bio na ovoj zagrebačkoj adresi.
• 1929.: Sagrađena je kuća u Badalićevoj 6, najstarija kuća u sjevernom dijelu ulice
• 1931.: Otvorena ja autobusna linija Zrinki trg – Zagorska ulica koja je prometovala današnjom Adžijinom ulicom
• 02.09.1931.: Na stadionu NK Concordie se odigrala prva nogometna utakmica u Zagrebu pod umjetnom rasvjetom, između nogometnih reprezentacija Zagreba i Madrida.
• 1933.: Sagrađena je kuća u Badalićevoj 5 koja još uvijek ima originalni drveni otirač za noge, drvene poštanske sandučiće i drvene ljestve kojiam se dostupalo na ravni krov.
• 1934.: Sagrađena je kuća u Kranjčevićevoj 3a-3b. Kuća još uvijek ima originalna vrata na dva stana te drvene ljestve s kojima se dostupa na ravni krov po kojem se može prošetati od te zgrade pa sve do Tratinske ulice. U vrtu se također nalazi drvena sjenica sagrađena u 30-ima te betonski “valov” za pranje rublja koji je stajao u podrumu, u veš kuhinji. Nakon te zgrade sagrađene su vrlo brzo i kuće u Kranjčevićevoj 1a-1b i 3, a nešto kasnije uglovnica na uglu sa Tratinskom (Kranjčevićeva 1/Tratinska 12)
• 1935.: Gradi se željeznički nadvožnjak preko Tratinske (prije toga je Tratinska preko željezničke pruge prelazila pomoću nasipane rampe) radi prolaska tramvajske pruge po Tratinskoj i Ozaljskoj prema novosagrađenoj remizi. Tramvaj je tim smjerom provozio u drugoj polovici godine.
• 1938.: U prostore Bubare ulazi Aero klub Zagreb koji u njemu drži tečajeve jedriličarstva te pokreće proizvodnju jedrilica, proizvedeno ih je 80-ak do kraja Drugog svjetskog rata kada je proizvodnja prekinuta.

 

Blok na planu grada iz 1947. godine [web] 

 

Prizor poplave 1964. u Kranjčevićevoj. [MX] 

 

Prvo postrojavanje Zbora narodne garde 28.05.1991. na stadionu u Kranjčevićevoj, [MX] 

• 1945.: Stadion NK Concordie preuzima novoosnovani NK Zagreb
• 24.06.1946.: Iza sjevernog gola igrališta Nk Zagreb održana je osnivačka skupština košarkaškog kluba Sloboda iz kojeg se kasnije razvila Cibona (LINK)
• 1947.: (prema nekim podacima 1950.): Gradi se zgrada u Kranjčevićevoj 8, iza benzinske pumpe
• 1951.: Prostori Bubare su dani na korištenje tvrtki Taxi remont koja se bavila prijevozom, prodajom i servisom vozila. Tvrtka je poslovala sve lošije, a 80-ih je godina prostore zahvatio požar, sredinom 90-ih je kratko vrijeme u ruševinama postojao skvot dok ga nisu rastjerali skinheadsi, a u to su se doba na lokaciji povremeno snimali i filmovi
• 1951.: U Adžijinoj 11 je sjedište imao Pastor, gradsko poduzeće za proizvodnju vatrogasnih aparata i potrepština. Prije toga je tvrtka imala sjedište u Vlaškoj, a 1960. se preselila na Selsku cestu 90a.
• 1955.: Prema projektu inženjera Milana Zrinjskog oko stadiona NK Zagreb sagrađena je betonska biciklistička staza, tzv. velodrom, za brzinska biciklistička natjecanja i treninge (LINK)
• 1957.: Grade se stambene zgrade Adžijina 15-17 te Badalićeva 1-3 sa stanovima za potrebe radnika Grafičkog zavoda Hrvatske. U zgradi u Adžijinoj se još uvijek nalaze dva stara lifta proizvodnje Tvornice dizala Radnik s Trešnjevke koji su i nadalje u funkciji. Zgrada također ima lijepu terasu sa pogledom na grad.
• 1964.: Velika poplava u Zagrebu, voda u Kranjčevićevoj ulici je dosezala visinu koljena.
• 1965.: U sezoni 1964./1965. je NK Zagreb zauzeo najviši plasman u 1. Jugoslavenskoj nogometnoj ligi, pod vodstvom trenera Gustava Lechnera osvjio je 6. mjesto.
• 1966.: Građevinsko poduzeće Viadukt se sa stare adrese (Leskovačka ulica na Vrbiku) seli u novu zgradu u Kranjčevićevu 2.
• 01.01.1973.: Otvara se hotel Laguna u Kranjčevićevoj 29
• 19.07.1973.: NK Zagreb je u finalu kvalifikacija za ulazak u 1. Jugoslavensku nogometnu ligu na nogometnom stadionu u Maksimiru pobjedom u utakmici s Osijekom izborio plasman u 1.ligu. Ta je utakmica postavila sve do sada održani rekord sa najvećim brojem gledalaca na nekoj nogometnoj utakmici na stadionu u Maksimiru, u Zagrebu i čitavoj Hrvatskoj. Toj je utakmici prisustvovalo 64.138 gledatelja s plaćenim ulaznicama. Više o toj utakmici pročitajte u tekstu na web portalu Povijest.hr (LINK).
• 1979.: Rekonstrukcija Tratinske ulice (tadašnje Ulice Rade Končara) koja tada postaje jednosmjerna
• 31.12.1979.: Posljednja vožnja Samoborčeka
• 28.05.1991.: Na stadionu NK Zagreb održano je prvo postrojavanje Zbora narodne garde (ZNG) koja je bilo prvi korak u stvaranju oružanih snaga Republike Hrvatske (LINK)
• 2001.: NK Zagreb je kao prvi klub osim Dinama i Hajduka osvojio Prvanstvo Hrvatske u nogometu, ispred Hajduka, Dinama i Varteksa. Titulu je izborio trener Zlatko Cico Kranjčar, a najbolji strijelac kluba je bio Ivica Olić.
• Oko 2004.: U zgradu Adžijina 17a (do 1945. tu je bila mitnica, a poslije Drugog svjetskog rata uredski prostori Grafičkog zavoda Hrvatskle) useljava psihologinja Jadranka Škarica koja u njemu održava tečajeve Autogenog treninga
• Oko 2005.: Napušta se skladište Istravina u dvorištu Badalićeve 7. Poduzećer Istravino je kupila tvrtka Roto promet koja je neke od brendova Istravina (Pepito rum, postoji od 1952., te Istra bitter) prodala firmi Nimco brands u vlasništvu obitelji Serdar koja je osnovana 1994., a posluje u Bestovju
• 2010.: Eskalacija sukoba predsjednika NK Zagreb Medića sa navijačima (LINK), klub se natječe u Drugoj ligi i iz godine u godinu pada sve niže, a održavanje i korištenje stadiona preuzima grad Zagreb. Trenutno na stadionu igraju zagrebački prvoligaški klubovi čiji stadioni ne zadovoljavaju standarde prvoligaškog takmičenja, NK Lokomotiva i NK Rudeš.
• 2015.: U prostor u kući Adžijina 11 useljava se Kutoski kolektiv BLOK. Započinje projekt Muzej susjedstva Trešnjevka (LINK)
• 2017.: Rekonstrukcija Kranjčevićeve ulice koja među prvima u gradu dobiva novu signalizaciju za biciklistički promet,tzv. Bike boxove i Sharrowse
• 2018.: Kranjčevićeva je ulica (zajedno s Primorskom ulicom) dobila prve podzemne spremnike za otpad u gradu
• 2021.: Kustoski kolektiv BLOK se iseljava iz prostora u Adžijinoj 11 radi oštećenja zgrade koju je zadobila u potresu iz proljeća 2020.
• 2022.: Srušene su građevine na prostoru Bubare

Osim ovih povijesnih činjenica možemo navesti još pokoju zanimljivost:

• Ovo je jedan od rijetkih gradskih blokova u kojem se nalaze čak dvije benzisnke pumpe!
• U tom se bloku nalazi jedini hrvatski velodrom
• Uz povijest bloka se veže i povijest najpoznatije hrvatske minerlne vode (Jamničke), ali i popularnih alkoholnih pića (Pepito rum, Istra bitter, Istra pelinkovac)

Pogled na jugozapad sa krovova zgrada na početku Kranjčevićeve. U daljini su neboderi u Susedgradskoj ulici, a još dalje iza njih oni na Fallerovom šetalištu. [VR 2024.] 

Pogled na stadion u Kranjčevićevoj sa krovova zgrada na početku Kranjčevićeve. [VR 2024.] 

Na krovu zgrada Kranjčevićeva 1-1a-3-3a-3b, pogled prema poslovnom tornju Cibone. [VR 2024.] 

Na krovu zgrada Kranjčevićeva 1-1a-3-3a-3b. [VR 2024.] 

Prošećimo oko cijelog bloka, pogledajmo svaku kuću i dvorište!

• Kranjčevićeva 2: Poslovna zgrada Viadukta, danas je na njoj natpis “Nexe”
• Kranjčevićeva 2a: Kuglana KK Medveščak, restoran, kafić, boćalište
• Kranjčevićeva 4: Stadion, restoran Veselo nepce i Zagrebački bijeli
• Kranjčevićeva 4a: Prostori Mjesnog odbora Silvije Strahimir Kranjčević
• Kranjčevićeva 6: Benzinska pumpa INA, nepoznata godina otvaranja
• Kranjčevićeva 8-10: Zgrada sagrađena između 1947. i 1950. U dvorištu se nalazi trošna starinska kućica, možda čak i najstarija u bloku. Pored nje je kućica u kojoj živi gospon Pero sa ženom, okružen mnoštvom raznih stvari, naprava
• Kranjčevićeva ulica 12: Kuća na uglu sa Badalićevom, nepoznata godina gradnje

Prostor mjesne samouprave (Mjesni odbor Silvije Strahimir Kranjčević) neposredno pored stadiona NK Zagreb. [VR 2024.] 

Pogled u dvorište zgrade u Badalićevoj 11, nekad je tu bila stolarska radionica Aleksić. [VR 2024.] 

• Badalićeva 13: Kuća na uglu, vjerojatno sagrađena oko 1935. Pred ulazom je sačuvan stari otirač blata neobične vrlo lijepe forme
• Badalićeva 11: Kuća koju je sagradio Edo Natan Rosenwasser, židovski doseljenik u Zagreb (LINK). U dvorištu je nekad bila stolarska radionica Aleksić. Sada je jedan od stanova u dvorišnoj zgrade obnovljen i naseljen, dok su ostali zapušteni. Pred ulazom u kuću je jedan metalni ukrašeni “čuvar ulaza”, drugi je odstranjen u doba kada se u dvorištu odvijala poslovna aktivnost pa je smetao ulasku kamiona.
• Badalićeva 9: 
• Badalićeva 7a: Zgrada sa dubokim dvorištem u kojem se nalazi niz niskih obiteljskih kućica. To je jedno od najprostranijih i najljepših dvorišta u bloku … a kada ne bi bilo smeća na samome kraju, uza zid skladišta Istravina, gdje bi mu bio kraj. Na dnu dvorišta se nalazi i stara stambena poluprikolica kakve su bile vrlo popularne u 70-ima, a sada su velika rijetkost.
• Badalićeva 7: Obnovljena kuća u dvorištu iza koje je zapušten kompleks nekadašnjeg skladišta Istravina
• Badalićeva 5: Kuća sagrađena 1933.-1934., još uvijek ima originalni drveni otirač za cipele na ulazu te drvene poštanske sandučiće
• Badalićeva 1-3: Kuća s dva ulaza je sagrađena 1957. za potrebe radnika Hrvatskog grafičkog zavoda.

Pogled prema stadionu NK Zagreb. [VR 2024.] 

Pogled prema središtu grada sa terase zgrade Adžijina 15-17. [VR 2024.] 

 

Pogled sa terase u Adžijinoj prema jugozapadu, prema neboderima blizu Trešnjevačkog placa. [VR 2024.] 

Niz krovova i terasa u okolici viđen sa terase zgrade u Adžijinoj 15-17. [VR 2024.] 

Terasa zgrade u Adžijinoj 15-17. [VR 2024.] 

• Adžijina 17a: U toj je prizemnoj kući nekada bila mitnica za putnike koji su u Zagreb ulazili “Samoborčekom”. U doba nakon Drugog svjetskog rata su neko vrijeme tu bili uredi Hrvatskog grafičkog zavoda, a oko 2003. je kuću uredila Jadranka Škarica, psiholog, koja u njoj održava tečajeve Autogenog treninga.
• Adžijina 15-17: Stambena zgrada za radnike Hravtskog grafičkog zavoda sagrađena 1957. Još uvijek ima originalne drvene liftove izrađene u Tvornici dizala Radnik na Trešnjevci te ugrađene poštanske sandučiće. Zgrada ima vrlo lijepu terasu okrenutu prema sjeveru te lako dostupan krov sa prekrasnim pogledom na sve strane.
• Adžijina 13: Tu je nekad bila trgovina i radionica tvornice namještaja Javor iz Pivke. U prednjem dijelu je kuća iz ranih 30-ih u kojoj se još stanuje, dok su prostori radionica u dubini parcele zapušteni i u njima žive beskućnici. Radionice su nekad imale kolni prilaz pored zgrade Adžijina 15-17. Kuću je, prema riječiam sadašnjeg stanara, kupila njegova baka prezimenom Čižmek.
• Adžijina 11: Kuća je sagrađena najvjerojatnije početkom 20-ih, poslije ju je kupio Lončatrić, tadašnji vlasnik Jamnice. U posljednje vrijeme je u kući ured imao kustoski umjetnički kolektiv BLOK (2015.-2020.), no napustio ga je zbog oštećenja u potresu. I toj je kući vrlo zanimljivu knjižicu napisala Božena Končić Badurina (LINK)
• Adžijina 9: Manja stambena kuća, uz sami ulaz ima staru ploču sa kućnim popisnim brojem – više se o tim brojevima može naći u knjizi Lelje Dobronić “Stare numeracije kuća u Zagrebu”.
• Adžijina 7c: Prostor nekadašnje Bubare
• Adžijina 7b: Benzinska pumpa INA; nepoznata godina gradnje
• Adžijina 7a: Radionice Hrvatskog narodnog kazališta.
• Adžijina 7: Stambena kuća, nekad je u njoj bila trgovina Diona
• Adžijina 5: Sjedište agencije za prodaju nekretnina Luksuzno
• Adžijina 3: Praonica automobila i kafić
• Adžijina 1: Nekad je tu bila pekara i trgovina

Brozova ulica sa željezničkog nasipa. [VR 2024.] 

• Brozova 2: Kuća na uglu, lokal gleda na Adžijinu, a uređeno dvorište na Brozovu.
• Brozova 4: Obiteljska kuća u kojoj je nekad bila trafika
• Brozova 6: Napuštena oiteljska kuća, vjerojatno jedna od najstarijih u ulici.
• Brozova 6/1: Obiteljska kuća u kojoj je nekad bila trafika
• Brozova 6: Napuštena obiteljska kuća s velikim dvorištem s ulične strane
• Brozova 6a: Zgrada novijeg datuma
• Brozova 8: Zgrada starije gradnje
• Brozova 8a: Zgrada starije gradnje, iza nje je u dvorištu obiteljska kuća s brojem 8a/1
• Brozova 12: Zgrada novije gradnje
• Brozova 14: Zgrada starije gradnje, ali obnovljena. U dvorištu je stara ljuljačka.
• Brozova 16: Zgrada novije gradnje
• Brozova 18: Zgrada starije gradnje, iza nje je u dvorištu obiteljska kuća s brojem 18/1
• Brozova 20-20a-22-22a: Zgrada novije gradnje, vjerojatno sredinom 60-ih. Dvorište im je zajedničko (ulaz pored haustora Brozova 22) i u njemu se nalaze i obiteljske kuće s brojevima 20/1, 20/2, 20/3, 22/1,22/2
• Brozova 24: Zgrada starije izgradnje.
• Brozova 26: Obnovljena je zgrada starije izgradnje, u dvorištu je kuća s brojem 26/1.
• Brozova 28: Zgrada starije izgradnje, u dvorištu je kuća s brojem 28/1. Kolni je ulaz kroz dvorište Brozova 30.
• Brozova 30: Zgrada starije izgradnje.
• Brozova 32: Zgrada starije izgradnje.
• Brozova 32a: Zgrada starije izgradnje, u dvorištu je nekad živio Igor Benci.
• Brozova 34-36-38-40-42: Zgrada sagrađena 1964.-1965., sa dvorišnim kolnim ulazom prema obiteljskim kućama s brojevima 38/1, 40/1 (napuštena i sa zaraslim dvorištem), 42/1, 42/2
• Brozova 44: Obnovljena zgrada starije izgradnje.
• Brozova 46: Zgrada novije izgradnje.
• Brozova 48: Dvorišni objekt u kojem je nekad bio Jiggy bar (sada na adresi Perkovčeva 2)

— o — 

Na fotografijama koje slijede možete vidjeti trasu šetnje kojom smo se sa zainteresiranim građanima prošetali po tom bloku kao i fotografije nekih od trenutaka šetnje! (šetnji je prisustvovalo 55 sudionika)

Trasa šetnje 16.03.2024. [VR 2024.] 

Voditelj šetnje, Vanja Radovanović, započinje šetnju. [SMK 2024.] 

Sudionici šetnje na tribinama stadiona. [DF 2024.] 

Na velikoj livadi koja se krije istočno od stadiona [VR 2024.] 

Sudionici šetnje u prostoru napuštenog skladišta Istravina u Badalićevoj, nakon izrade mobila od praznih bočica žestokih pića [VR 2024.] 

Ostavili smo trag u vidu ove male instalacije sa bočicama žestokih pića, slične su se nekad skladištile u Istravinu. [VR 2024.] 

Zavješene bočice. [VR 2024.] 

Zapušteno dvorište u južnom dijelu Brozove. [SMK 2024.]/span> 

Na kraju ovoga prikaza želimo istaknuti kako primjer istraživanja ovoga bloka pokazuje koliko se zanimljivosti može pronaći uz pomoć njegovih stanovnika, kao i koliko se zanimljivih vizura kvarta može snimiti – također uz pomoć stanovnika bloka!

Zahvaljujemo se slijedećim pojedincima na pomoći pri istraživanju:

• Max Trumbetaš
• Ena Katarina Haler
• Tomislav Hlupić
• Lana Vukovinski
• Željka Anić Bradić
• Krešimir Radielović
• Ana Kutleša i Dunja Kučinac iz BLOK-a
• Drago Benci
• Ljiljana Pokupić
• Renata Judnić
• Elizabeta Souček
• Davorka Rinčić Pranjić
• Nada Bezić
• Lovro Maričić
• Gđa Viktorija, predstavnica stanara iz Adžijine 15-17
• Zlatko Bast

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Željeznica i Trešnjevka
• Trešnjevka na treći pogled: Željeznica – Vlak bez voznog reda
• Tramvaj na Trešnjevci
• NK Zagreb
• Tvornice Trešnjevke – pokušaj kronološkog pregleda
• Samoborček
• Košarkaški klub Cibona (nekadašnji KK Lokomotiva)

Zanimljive poveznice:

• tekst na Wikipediji o Silviju Strahimiru Kranjčeviću
• tekst na Wikipediji o Hugu Badaliću
• tekst na Wikipediji o Kati Dumbović
• tekst na Wikipediji o Božidaru Adžiji
• tekst na Wikipediji o Ivanu Brozu

 

Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića, Stara Trešnjevka, MO "Silvije Strahimir Kranjčević", Gradska četvrt Trešnjevka - sjever, Zagreb, Grad Zagreb, 10000, Hrvatska