Tura kultura: Građevinski giganti u jugoslavenskom poslovnom svijetu i njihovo nasljeđe u Zagrebu

U petak 24.04.2026. posjetili smo naselja Trnsko i Siget u okviru programa Tura kultura s temom pod naslovom “Građevinski giganti u jugoslavenskom poslovnom svijetu i njihovo nasljeđe u Zagrebu”. Šetnju kroz ta dva naselja vodila je arhitektica Tamara Bjažić Klarin iz Instituta za povijest umjetnosti koja radi na projektu “Housing.yu – Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.)” kojeg podržava ERC (Europian Reasearch Council).

Tijekom šetnje razgovarali smo o društveno-političkom okviru u kojem je nastao Novi Zagreb, urbanističkim i arhitektonskim načelima na kojima su nastajala nova naselja, no glavni naglasak je ipak stavljen na realizaciju građevina u naseljima. Šetnju smo započeli u Savskom Gaju (gradnja započeta 1957.), nastavili ju u Trnskom (gradnja započeta 1960.) i dovršili ju u Sigetu (gradnja započeta sredinom 60-ih), naseljima čiji su objekti građeni u početno doba gradnje Novoga Zagreba.

Posebnu smo pažnju posvetili građevinskom poduzeću Tempo koje je osnovano 1948. kao vojno građevinsko poduzeće koje je gradilo prvenstveno vojne objekte, međutim vrlo brzo je počelo graditi i objekte civilne namjene poput onih u Trnskom. U svrhu čim brže i jeftinije gradnje primjenjivane su različite metode prefabrikacije odnosno montažne gradnje od kojih su se neke pokazale nepraktičnima (radi visoke cijene, loše izolacije itd), a neke su doživjele mnoge realizacije u naseljima koja smo posjetili. Priča o građevinskoj izgradnji nakon Drugog svjetskog rata ima mnogo dimenzija, od početnih problema građevinske industrije (nedostatak stručnih kadrova, manjak mehanizacije itd) pa do pitanja koncepcije izgradnje naselja (promjena paradigme, umjesto klasičnih gradskih blokova grade se samostojeći objekti – lamele). Jedna od važnih tema su i pravni problemi kod izgradnje naselja, pravnim su se okviri unutar kojih su se gradila naselja poput Trnskog mijenjali vrlo često.

Tijekom šetnje razgovarali smo i o nekim pojedinačnim objektima poput osnovne škole u Trnskom, tržnice Trnsko, neboderima u Sigetu, ali i o nekim temama iz sadašnje svakodnevice poput recentne obnove starijih zgrada (npr Raketa, Fakulteta strojarstva i brodogradnje itd), problema sadašnjeg života u novim naseljima, mogućnostima koja ta naselja pružaju … Potrebe stanovnika novosagrađenih naselja se mijenjaju s vremenom i razvojem života, kao što su broj vozila, potrebe za parkiralištem, trgovačke navike, zadovoljavanje kulturnih potreba, navike korištenja slobodnog vremena i slično.

Na kraju šetnje smo dobrotom Tanje Dabo, vlasnice jednog stana na posljednjem katu Super Andrije u Sigetu (zgradu je gradilo građevinsko poduzeće Industrogradnja), posjetili i tu zgradu te stan iz kojeg se pruža prekrasan i širok pogled prema zapadu, od Kleka na jugozapadu preko Samoborskog gorja na zapadu, Kuma na sjeverozapadu, Medvednice na sjeveru te gradskih naselja zapada grada Zagreba.

U okviru Ture kulture i teme pod naslovom “Građevinski giganti u jugoslavenskom poslovnom svijetu i njihovo nasljeđe u Zagrebu” istoimeno predavanje trebao je 24.04.2026. u Pučkom otvorenom sveučilištu održati povjesničar Saša Vejzagić međutim zbog dojave o postavljenoj bombi predavanje nije bilo moguće održati te je odgođeno.

Zanimljive poveznice:

• Hrvatska tehnička enciklopedija: Građevinsko poduzeće Tempo
• Hrvatska tehnička enciklopedija: Građevinsko poduzeće Industrogradnja
• Wikipedija: Brutalizam  

Trasa šetnje. [VR 2026.]

Početak šetnje uz jednu od zgrada sjevernog ruba naselja Savski gaj. [VR 2026.]

Radi čim brže gradnje nužno potrebnih stanova razvijale su se metode prefabrikacije građevnih elemenata. [VR 2026.]

Razgovaramo o povijesti Trnskog i gledamo stare fotografije objavljene na Internetu. [VR 2026.]

Razgovor s jednom od stanovnica naselja. [VR 2026.]

Pogled na sjeverozapad bez približavanja, zelenilo u prvom planu je Park mladenaca. [VR 2026.]

Pogled prema sjeverozapadu, na sjeverni dio Trnskog. [VR 2026.]

Pogled prema jugozapadu, na južni dio Trnskog, desno se izvan kadra nalazi Remetinec, a lijevo Botinec. [VR 2026.]

Pogled na istok, igralište Hrvatskog dragovoljca. [VR 2026.]