Ruševine nekadašnje tvornice svile – “Bubare” (iz 1892. godine) u Adžijinoj ulici [GP 2003.]

Tvornice Trešnjevke – pokušaj kronološkog pregleda

Teško je na jednom mjestu sakupiti sve informacije o industrijskoj povijesti Trešnjevke, a još teže ih je predstaviti na pregledan način tako da je ovaj tekst tek pokušaj kronološkog povijesnog pregleda industrijskih aktivnosti kroz trešnjevačku povijest.

(Sve vas koji čitate ovaj tekst molimo da nam dojavite vaše nadopune i eventualne greške kako bi ovaj pregled bio čim potpuniji – hvala!) 

Kao što je poznato, do dolaska željeznice u Zagreb, 1862. godine (1870. je dodan spoj prema Budimpešti), na području Trešnjevke ne samo da nije bilo nikakvih tvornica već ga je uglavnom prekrivalo poljoprivredno zemljište uz tek nekoliko manjih seoskih naselja na južnom rubu (Horvati, Gredice, Ljubljanica, Jarun, Rudeš, Prečko).
No, uspostavljanje željeznice potaknulo je dolazak tada još vrlo mlade zagrebačke industrije na područje Trešnjevke, ponajviše zato što su prostori sa sjeverne strane kolosijeka već bili dijelom zauzeti, što stambenom izgradnjom, što nekolicinom vojarni, što prvim tvorničkim postrojenjima koja su se razvila najbliže gradu (od Francka do Tvornice braće Ševčik), tako da je veliki prazni prostor s južne strane željeznice bio kao naručen.

Evo kratkih zabilješki o tvornicama i poduzećima (crno otisnuto) iz dosadašnjeg života Trešnjevke uz osnovne podatke o ostalim zbivanjima (plavo otisnuto) koja su imala utjecaj na njihov razvoj!

1783. Sagrađen most preko Save, Savska cesta postala glavna veza grada prema Savi
1809. Napoleon uspostavlja Ilirske provincije, granica je na Savi
1814. Ilirske provincije su raspuštene, Sava više nije granica
1848. U Hrvatskoj je ukinuto kmetstvo.
1850. Gradec, Kaptol, Nova ves, Vlaška ulica i pripadajuća sela (između ostaloga i Horvati) su ujedinjeni u Zagreb, uključeno je i područje istočno od potoka Črnomerca, zapadni dio pripada općini Vrabče
1862. Dolazak željeznice u Zagreb na liniji od Zidanog mosta prema Sisku

Željeznički kompleks Južnog kolodvora

1870. Otvoren željeznički spoj prema Budimpešti
1871. Otvoren željeznički spoj između Zapadnog i Glavnog kolodvora
1873. Osniva se Tvornica šibica Pulsera i Mosesa, Savska cesta 139 (radila do 1890.)
1877. Pokrenuta Paropila Vjekoslava Heinzela, Savska cesta 25 (danas je tamo Studentski centar)
1877. Otvorena ženska kaznionica, Savska cesta (na mjestu trgovine Slovenijales), srušena 1960. (prije toga je bila na Zrinjevcu)
1878. Otvoren Gradski vodovod (nakon diskusije od 1861.)
1878. Selska cesta dobila ime

1885. Pokrenuto pitanje izgradnje tramvaja
1889. Donesena Regulatorna osnova za sjeveroistočni dio Trešnjevke, planirano Radničko naselje oko tzv. Trga-R

1890. Zatvara se Tvornica šibica Pulsera i Mosesa, Savska cesta 139 (otvorena 1873.)
1891. Pokretanje konjskog tramvaja, spremište na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja
1892. Izgradnja Glavnog kolodvora, Zapadnome kolodvoru opada važnost
1892. Kraljevska zemaljska Bubara, Samoborska (danas Adžijina) 9, sagrađena prema projektu tvrtke Honigsberg i Deutsch (prije toga je bila u Svilarskoj ulici, današnjoj Preradovićevoj).
1894. Gradski vodovod dobiva željeznički kolosijek od Zapadnog kolodvora
1895. Otvorena Osnovna škola Rudeš
1896. Radi Zagrebačka tvornica sapuna i kemijskih proizvoda, Selska 28 (danas je tamo ciglenički  neboder), radila barem do Prvog svjetskog rata
1897. Otvorena Osnovna škola Horvati
1898. Osnovana Tvornica Rožankovski i drug d.d., Savska 27 (poslije tiskara Ognjen Prica i AKD), tiskara knjiga i umjetnička tiskara, proizvodila i krovnu ljepenku
1898. Otvorena Strojevna kartonaža Schmidt i Hudetz, Savska cesta 28 (danas kompleks Cibona)
1899. Otvara se Strojno-elektrotehnička tvornica E. Eisenhut i Comp., Magazinska 13 (1874.-1899.  je tvornica radila na Ilici)
1899. Proglašeno vodozaštitno područje između potoka Jelenovca i Črnomerca te južne i Samoborske željeznice

cca 1900. Radi Canjk fabrik, spremište prnja Jakoba Weissa de Polna, Magazinska 49, prodavala je krpe Tvornici papira u Rijeci i Zagrebu, kasnije postala Obnova d.d. pa Sirovina
1900. Hrvatska industrija za strojno pletivo od žice Šandor Hajoš, Savska 78b, proizvodi pletivo od žice, ograde, željezne krevete, sita, sisaljke
1901. U promet puštena uskotračna željeznička pruga za Samobor, “Samoborček”

Stari Samoborski kolodvor u Zagrebu

1902. Tvornica sapuna Farkaš i Weiss, Vodovodna bb
1902. U Savskoj cesti se nalaze stolarske radionice na kućnim brojevima 72, 105 i 107
1906. Radi Samoborka, industrija umjetnog kamena i cementne robe dd, Samoborska bb, zapošljavala oko 50 radnika (poduzeće ima sjedište u Samoboru, no zagrebačko skladište je uvijek bilo vezano uz Samoborski kolodvor)
1907. Otvorena Gradska električna centrala
1907. Poduzeće Antuna Eisenhuta postaje d.d. i mijenja ime u Prvu hrvatsku tvornicu strojeva i ljevaonicu željeza, Magazinska 13

1910. Pokrenut električni tramvaj
1910. Otvorena tvornica namještaja Bothe i Ehrmann, Savska 25 (od 1895. u Ilici 45)
1912. Podignuta zgrada tiskare i litografije Rožankovsky i drug na Savskoj cesti (poslije tiskara Ognjen Prica i AKD)
1913. Gradski vodovod uvodi vodomjere

1914. Počinje Prvi svjetski rat
1918. Završava Prvi svjetski rat
1918. Zagreb, zajedno sa preostalim dijelovima Hrvatske, službeno izlazi iz sastava Austro Ugarske monarhije i postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
1918. Zagrebačka tvornica kemijskih proizvoda
1918. Zagrebačka tvornica sapuna i higijenskih proizvoda d.d., Selska cesta
1919. Ferrum d.d. za rudarske i tehničke proizvode, adresa nepoznata
1919. Lavov, prva jugoslovenska tvornica sapuna, kristalne sode, svijeća i lužine Josip M Stern i Leo Pisker, Selska 7
1919. Kemika, dioničarsko društvo za kemijsku i farmaceutsku industriju, Samoborska 20 (danas Adžijina, prije nje je tu bila tvornica octa i senfa)
1919. Samoborka, industrija umjetnog kamena u Samoborskoj cesti (danas Adžijina), postaje dioničko društvo
1919. Počinje gradnja socijalnih stanova na Trešnjevci (prvo blok Selska cesta-Meršićeva ulica)

“Gradske kuće” u Meršićevoj ulici [VR 2014.]

1920. Beton d.d., Selska 147 (uprava na Trgu 29.10.1918., danas Rooseveltov trg)
1920. Na Selskoj cesti rade dvije manje ciglane, Selska 13 i Selska 147
cca 1920. Građevinsko poduzeće Stjepana Vutte, Tratinska 47
cca 1920. Zagrebačka tvornica odijela i rublja
cca 1920. Sava, tvornica sapuna i kemijskih proizvoda D. Fried, Lewi i dr. k.d., Savska 76
cca 1920. Fabrika toaletnog sapuna Thierry pl. Alfred i Gršetić pl. Đuro, Savska 115
cca 1920. Zora, Blühweiss H.K.D. tvornica sapuna i kemičkih proizvoda, Zagorska 31 (prije toga je radilo mast za obuću na adresi Magazinska 42)
cca 1920. Stepar, kemijska proizvodnja i mineralna ulja, Nova cesta 52
cca 1920. Gedra, Gerenšič i Shell, kemijski proizvodi, Samoborska 13
cca 1920. Paracelsus, kemijsko farmaceutski laboratorij Šafranek, Savska 20
cca 1920. Teranostra za fasade, Samoborska 18
cca 1920. Okov, R. Surma, Sibinjska 24
cca 1920. Pharma, apotekarsko d.d., Savska 31
cca 1920. Chemolandor, kemijsko-tehnički proizvodi, Savska 102
cca 1920. Cutrilin, kemijska tvornica, Selska 26 (poslije preseljena na Radničku cestu, bila dio poduzeća Chromos-Katran-Kutrilin)
cca 1920. Rafinerija plemenitih kovina, Z. Špeletić, Tratinska 21
cca 1920. Olea, mineralna ulja i kemikalije, Tratinska 32
cca 1920. Ljevaonica zvona Lebiš Kvirina, Gorjanska 50 (poslije toga ljevaonica zadruge LIKUM)
cca 1920. Kovinokalup za alat, Smogar Franjo, Samoborska 42
cca 1920. Ljevaona željezne i metalne robe, Selska cesta 32
cca 1920. Gajić D., Ljevaona i bakrena roba, Selska cesta 32 (izrađivali slivnice i poklopce šahtova koji se još uvijek mogu naći po ulicama!)
cca 1920. Fenestra, Vilim Karlo, Gorjanska 72, izrada roloa za trgovine
cca 1920. Građevna i umjetna bravarija Dolovski Čivrag, Savska 116
cca 1920. Industrija vodomjera, Savska 31
cca 1920. Alat, Savska 86
cca 1920. Strojobravarska radiona, Franjo Pifat, Savska 100
cca 1920. Rapid, mašinsko parnokotlarsko poduzeće, Savska 110
cca 1920. Kaja, za proizvodnju finih kovina, Savska 170
cca 1920. Tvornica limene robe i ambalaže ing V. Schöna, Selska 34
cca 1920. Zagrebačka tvornica odijela i rublja d.d., Savska cesta 22
1921. Butonia d.d., tvornica dugmadi, rožnih i metalnih proizvoda, Horvaćanska 29
1921. Viktorija, tvornica češljeva
1921. Habitus, tekstilna tvornica i zavod za konfekcioniranje
1921. Miram, tvornica čarapa
1921. Spectrum d.d., tvornica zrcala i brusiona stakla, Samoborska 11 (češki kapital, imali tvornice i u Osijeku, Ljubljani i Beogradu)
1921. Narcissus, tvornica robe iz utisnutog papira, Nova cesta 79, 1927. ih preuzeo Rožanskovski
1921. Vaga d.d. za proizvodnju vaga i utega, Savska cesta 25
1921. Jugoslovensko Siemens d.d., Donja Kustošija 79 (prva adresa Draškovićeva 23)
1921. Osnovana Carinska i javna skladišta d.d., Vodovodna 20
1921. Osnovano Sportsko društvo Borac na Jarunu, najstarije sportsko društvo na Trešnjevci
1922. Higiea, prva jugoslovenska tvornica čepova d.d.
1922. Tvornica kartonaže Ivo Hudetz pretvorena u d.d.
1922. Otvorena Radnička pekarna, Savska cesta 58 (obrt Franje Žigmana i drugova)
1923. Radenka, tvornica cipela, kod Samoborskog kolodvora
1923. Tvornica cipela, šivenih i pletenih sandala, Simon Berger, Selska
1924. Gradi se stadion Concordie (današnji NK Zagreb)
1924. Gradi se mitnica u Horvatima (kod današnje Ulice Braće Domany))

Ostaci zidića bivše mitnice na potoku Črnomercu na Horvaćanskoj cesti [GP 2005.]

1924. Radnička pekara se zatvara, Savska cesta 58
1925. Jugoslovensko Siemens d.d. gradi prostore u Voltinom, na mjestu današnjeg Končara
cca 1925. Tvornica limene robe i ambalaža ing. V. Schoena, Selska 34
cca 1925. Itad, jugoslovensko industrijsko i trgovačko d.d., Savska 160 (od 1947. Tvornica dugmadi Zagreb)
cca 1925. Tvornica odjevnih predmeta, Nova cesta 57
cca 1925. Termit, radiona za mehaničku izradu tkanina, Nova cesta 89
cca 1925. Müller Alois k.d. tvornica umjetne svile, Samoborska 11 (danas Adžijina)
cca 1925. Novateks, tekstilna tvornica (vlasnik Antun Diraka), Savska cesta 86
cca 1925. Electa, mehanička tkaonica vunenih tkanina, Savska cesta 150
cca 1925. Samovez, insdustrija kravata, Savska cesta 23
cca 1925. Samara, manufakturna industrija Stjepan Pancer i drug, Savska cesta 23
cca 1925. Svilatek, Zlatarska 9a
cca 1925. Tvornica ukrasnih češljeva Bond i Marand k.d., Ogrizovićeva 36
cca 1925. Tvornica dugmadi, igala i slične robe Vesna, Selska cesta 119
cca 1925. Prva hrvatska tvornica metala i kefa d.d., Horvaćanska 29 (1926. preseljena iz Velike Gorice)
cca 1925. Tvrtka Zagoričnik, prodaja žutikovine, Selska cesta 32
cca 1925. Samarita, izrada ortopedskih i medicinskih pomagala, Nehajska 571926. Bunzel i Biach, kasnije Obnova d.d., Magazinska 21, skupljanje i prodaja otpadnih materijala
cca 1925. Tvornica tjestenine Sirotić, Josip i Cvjetko lapajne, Tratinska 50 (uz pekaru Kranjčec)
1926. Osnovana Industrija papirnate robe d.d., adresa nepoznata 
1926. Poplava potoka Kraljevca potopila tramvajsku remizu u Savskoj cesti i uništila velik dio voznog parka

Stara remiza na Savskoj cesti [www]

1927. Tvornica čarapa Golub k.d., Savska 107 (vlasnici Fanika i David Schleier)
1927. Aleksandar Walner d.d. nakon likvidacije mijenja ime u Destalit d.d., tvornica dugmeta, cigarluka i galanterijske robe, Savska cesta 127
1928. Tvornica keksa i dvopeka Bizjak i drug, Savska cesta 20 (osnovana 1923. u Rogaškoj Slatini)
1928. Razmišlja se o tramvajskoj pruzi Adžijinom i Novom cestom pa dalje za Ljubljanicu (umjesto Tratinskom)
1928. Zagrebački tramvaj preuzima uspinjaču
1929. Projektirani željeznički nadvožnjaci na Samoborskoj (danas Adžijinoj), Tratinskoj i Savskoj cesti
1929. Pješački most preko pruge na Vodovodnoj ulici
1930. Počinje velika ekonomska kriza u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.
1930. Tvornica odijela Plavius (osnovana 1929. u Bakru)
1930. Osnovana Kemika d.d.
cca 1930. Osnovan Lim d.d., Savska cesta 27 (uz Rožankovski i drug d.d.) te Heinzelova 38 (gdje je djelovalo nakon Drugog svjetskog rata), oduzima monompol Saturnusu iz Ljubljane u proizvodnji limene ambalaže
cca 1930. Parna bojadisaona Ing. I. Bojanić, Tratinska 15
cca 1930. Otpremništvo Breiner, Magazinska 15
cca 1930. Otpremništvo Franz i drug, Magazinska 1900
cca 1930. Autobrzovoz, Samoborska (danas Adžijina)
cca 1930. Jugodrvo, prodaja drveta, Tratinska 60
1931. Osnovan Karton d.d. spajanjem Rožanskog i drug d.d. te Industrije papirnate robe d.d., Savska cesta 27
1931. Otvorena autobusna linija Zrinski trg-Zagorska ulica
1931. Zagrebački tramvaj preuzima javni autobusni promet od V. i M. Barešića

Autobus “Steyr” iz Austrije kojim je započela promet Gradska štedionica 1931. godine – preneseno iz Monografije ZET-a

1932. Ventilator ing Koporčić, Savska 134, kasnije preseljena u Radničku cestu 32
1933. Mlinarka, tvornica tijesta, Tratinska 50
1934. Završetak velike ekonomske krize u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji
1934. Poduzeće A.Regman k.d. otvara pogon za proizvodnju esencija, etera, eteričnih ulja i vinske kiseline, Nova cesta 42
1934. Galit, tvornica dugmadi (vlasnici Malec i Fister), Nova cesta 8
1934. Varaždinska (danas Ulica grada Vukovara) produžena od Savske do Trešnjevačkog trga
1935. Tramvaj dolazi na Trešnjevku, kroz Tratinsku i Ozaljsku ulicu
1936. Likvidacija Karton d.d., Savska cesta 27
1936. Dovršena izgradnja Remize u Ozaljskoj ulici
1937. Zagrebački zbor se seli u Savsku cestu 25
1938. Likvidacija Slavonije d.d., Savska cesta 25
1938. Banovinsko električno poduzeće preuzima zagrebačku elektranu
1939. Početak Drugog svjetskog rata
1939. Zamijenjen stari željeznički most sadašnjim, prethodni, zvan “Crveni most”, preseljen kod Držićeve ulice
1939. Zamijenjen stari savski cestovni most novim (današnjim pješačkim))
1940. Otvoreno kino Zbor, Tratinska 5 (vlasnik Skozrit Rudolf)
1941. Njemačka okupira Kraljevinu Jugoslaviju

Povijesna zgrada prve hrvatske automatske telefonske centrale

1941. Na Trešnjevci rade tri mitnice: Savska cesta 200 (Savski most), Horvati (Peščanska cesta, danas Horvaćanska cesta) te Samoborski kolodvor
1941. Zatvara se tvrtka Kaja, proizvodnja finih kovina, Savska 170
1941. Zatvara se Ljevač k.d., Selska 30
1941. Zatvara se J.B. Ulrich d.d. za proizvodnju olovnih cijevi, Petračićeva 17
1941. Zatvara se Rapid, strojno i parokotlarsko poduzeće, vlasnik Ivan Simeoni, Savska 110
1941. Zatvara se Lamza d.d., građevno poduzeće, Gredička 25
1941. Postavljen je državni povjerenik u Prvu hrvatsku tvornicu metala i kefa, bivši vlasnik je bio židov Deutsch
1941. Postavljen je državni povjerenik u Tvornicu dugmadi Itad, Savska 160, vlasništvo židova Eugena i Kamile Rosenberg
1941. Zatvorena tvornica Vesna, Selska 119
1941. Zatvara se TIS – Trgovačko industrijsko sanitetno k.d. dr. Bregant i dr., Nehajska 19
1941. Zatvara se Vuksan, industrija za usavršavanje tekstilnih proizvoda, vlasnik Marijan Hofer, Savska cesta 170
1941. Nijemci preuzimaju Obnovu, tvornicu papira i krpa, Magazinska 49, kao strateško poduzeće
1941. Zatvara se tvornica Novatex, vlasnika Antuna Diraka, Savska cesta 86
1941. Zatvara se Zagrebačka tvornica čarapa Golub, Savska cesta 107, vlasnici F. i David Schleien su otpremljeni u logor
1942. Gradi se Samospojna središnjica i pošta, Krapinska ulica, danas Ericsson Nikola Tesla (danas iznajmljeno RTL TV)
1942. Gradi se tvornica olovnih tuba, Savska cesta
1942. Paljenje skladišta benzina njemačke vojske na Selskoj cesti
1942. Zatvara se Paracelsus, Samoborska 20
1942. Zatvara se Pharma d.d., Savska cesta 31
1942. Zatvara se Lim d.d., Savska cesta 31
1942. Zatvara se Tvornica čokolade Mirim, Savska cesta 88
1942. Zatvara se S.A.M. tkaonica Müller, Samoborska 11 (danas Adžijina)
1942. Zatvara se Tvornica električnih žarulja, Savska cesta 31
1942. Gradi se tvornica olovnih tuba, vl. Baričević, Savska cesta
1942. Izgrađena je kasarna IV samovozne bojne (Logor Ilije Gregorića), Selska cesta
1943. Zatvara se tvornica češljeva, Ogrizovićeva 36
1943. Zatvara se Svilatex, vlasnika Josipa Sabe, Zlatarska 9a
1945. Završetak Drugog svjetskog rata

1945. Prestanak postojanja Kraljevine Jugoslavije i uspostavljanje Demokratske Federativne Jugoslavije
1945. Trešnjevka postaje V. rajon grada Zagreba
1945. Rade Končar posluje u sklopu ELIH-a (Elektrotehnička industrija Hrvatske)
1945. Zadrugari proizvodno-prodajne obućarske zadruge Sloge su predali zadrugu novoj tvrtci Šimecki
1945. Osnovana je Industrijska škola Nikola Tesla u bivšem vojnom skladištu u Baštijanovoj
1946. Rade Končar postaje samostalno poduzeće izdvajanjem pogona jake struje iz ELIH-a
1946. Postojeće građevinsko poduzeće Antun Res postaje Pionir (kasnije preimenovano u Industrogradnja)
1946. Osnovana tvornica metalnog namještaja i dječjih kolica (kasnije Jadran)
1945. Osnovano AKD (Akadamsko sportsko društvo) Mladost
1945. Osniva se Dječji dom Marko Orešković na Selskoj cesti (danas Dječji dom Antun Gustav Matoš))
1946. ZET ima dnevno u prometu 74 motorna tramvajska kola, 54 prikolice te 3 autobusa
1946. Osniva se Knjižnica Trešnjevka
1947. Građevinsko poduzeće Pionir postaje Industrogradnja, sjedište se kasnije seli u Savsku cestu 66
1947. Osnovana Škola učenika u privredi Rade Končar
1947. Osnovan Sport Heruc, sa sjedištem prvo u Ilici, a kasnije na Trešnjevci, Petračićeva 4

Novi poslovni kompleks na mjestu dijela tvornice “(Sport) Heruc” – Pavletićeva ulica [GP 2018.]

1947. Fuzija Šimeckog i Tvornice obuće Garić
1947. Spajanjem Tvornice dugmadi i poduzeća Bisernica osniva se Galaplastika, proizvodi dugmad, plastične sirovine i proizvode iz plastike
1948. Rade Končar isporučuje prvi generator (u HE Mariborski otok)
1948. Radi Rajonsko ugostiteljsko poduzeće Neretva, u svom sastavu ima 15 buffeta, 10 krčmi, 5 slastičarni, svinjogojsku farmu i mesnice
1949. Nastaje Tvornica telefonskih uređaja Nikola Tesla fuzijom PTT radionice, odjela slabe struje Rade Končara i Društva za automatsku telefoniju Fuld
1949. Radi Branko Malešević, radna organizacija za montažu instalacija
1949. Izgrađen Đački dom u Baštijanovoj ulici

1950. Uvodi se samoupravljanje
1950. Spojene Škola učenika u privredi Rade Končar i Industrijska škola Nikola Tesla
1950. Nakon Drugog svjetskog rata ZET je sagradio 18,5 kilometara novih tarmvajskih pruga (Adžijina ulica, Jagićeva, Jukićeva, Vodnikova, Mihanovićeva, Dolje, Ulica Proleterskih brigada, danas Ulica grada Vukovara)
1950. Gradi se Dom Jože Vlahovića (danas prostor mjesne samouprave GČ Samoborček), Nova cesta
1950. Sagrađen bazen Mladost
1950. Osniva se Tvornica električnih aparata Elektron
1951. Transformira se Ugostiteljsko poduzeće Neretva, slastičarne se odvajaju u Slastičarsko poduzeće, a ostali objekti se dijele na tri dijela, u Ugostiteljska poduzeća Trešnjevka, Sava i dio ostaje u sastavu Neretve
1951. Industrogradnja nabavlja prvu dizalicu (na gradilištu u Zaprešiću)
1951. Osnovan Institut za geofizička istraživanja, Savska 64, poslije preimenovan u Geofiziku
1951. Sirovina, gradsko poduzeće za prikupljanje otpada, Magazinska 49
1951. Dragutin Saili, gradsko bravarsko i kovačko poduzeće, Horvaćanska 29
1951. Pastor, gradsko poduzeće za proizvodnju vatrogasnih aparata i potrepština, Samoborska 11 (danas Adžijina)
1951. Klek, proizvodnja kvalitetnih cipela, Selska cesta 44
1951. Nadalje radi Zagrebački električni tramvaj, Končareva 239
1951. Gradska željeznica Zagreb, Samoborska bb (danas Adžijina)
1951. Marijan Čavić, gradsko poduzeće za vulkanizaciju i preradu guma, Savska cesta 163
1951. Poduzeće za proizvodnju građevnog materijala, Badalićeva 7a
1951. Beton-proizvod, gradsko poduzeće za izradu betonskih proizvoda, Badalićeva 71
1951. Crijevo, poduzeće za preradu crijeva, Horvaćanska 20 (nečitljiv kućni broj)
1951. Gradsko pekarsko poduzeće, Nova cesta 93
1951. Jamnička kiselica, Selska cesta 30
1951. Trgoagencija za promet robom slobodne prodaje, Savska cesta 141
1951. Podružnica za kemijsko čišćenje Etilen, Končareva 107
1951. Transport, otpremno poduzeće, Preradovićeva 19, skladište Nova cesta 44
1951. Tiskarsko poduzeće Ognjen Prica, Savska cesta 31
1951. Predrag Heruc, Ilica 26 (kasnije Petračićeva 4)
1952. Gradsko slastičarsko poduzeće preuzima Slastičarsko poduzeće Pionir
1952. Gradska željeznica Zagreb-Samobor produžena je do Bregane
1952. Nikola Tesla sklapa ugovor sa Generalnom direkcijom pošta o razvoju telefonskih sistema sa koordinatnim sklopkama na osnovu sustava razvijenog u LM Ericsson
1953. Nikola Tesla sklapa ugovor o suradnji sa LM Ericsson kao prvi međunarodni partner te kompanije, Nikola Tesla tada zapošljava 378 radnika
1953. Integracija Tvornice obuće Šimecki i Trgovačkog poduzeća Risnjak
1953. Tvornica metalnog namještaja i dječjih kolica promijenila ime u Jadran
1953. Poduzeće Nikola Tesla, osnovano 1949., se seli u Krapinsku ulicu
1953. Osnovano poslovno udruženje INGRA za prodaju kompletnih objekata (osnivač je Rade Končar)
1953. Aktivisti Društva Naša djeca Kate Dumbović osnivaju Dramsku grupu
1953. Osnovan Dom zdravlja Trešnjevka (3 ambulante opće prakse: Nehajska, Savska cesta te nepoznata adresa; 3 industrijske ambulante: Rade Končar, ZET, Elektra; 2 zubne ambulante, 3 specijalističke ambulante i 5 dispanzera)
1954. Raspuštaju se sva ugostiteljska poduzeća, sve ugostiteljske radnje nadalje posluju samostalno
1954. Gradi se vrelovod od termoelektrane na Trešnjevci do poduzeća Rade Končar, početak toplinske djelatnosti u Zagrebu
1954. Iz Dramske grupe organizacije Naša djeca nastaje Pionirsko amatersko kazalište u kulturnom domu Maksim Gorki
1954. Zanatsko-bravarsko poduzeće Dragutin Saili seli u Mandićevu ulicu, mijenja ime u Radnik, uskoro postaje tvornica dizala
1954. Iz poduzeća Kovinar se izdavaja Metalac, radna organizacija za izradu i montažu čeličnih konstrukcija
1954. Počela obnova željezničke pruge “Samoborčeka”

1955. Industrogradnja zapošljava 1830 radnika
1955. Industrogradnja dobiva prvi veliki posao, izgradnju nebodera na raskršću Držićeve i Ulice proleterskih brigada (danas Ulica grada Vukovara)
1955. Tvornica Jadran zapošljava 1543 radnika
oko 1955. Iz građavinskog poduzeća Branko Malešević nastaju Radijator, Termomehanika (Sesvete) i Termo-inženjering
1955. Konfekcija Vesna dolazi u Novu cestu
1955. Sagrađen je dječji vrtiću Badalićevoj ulici
1956. Zagrebački zbor se seli iz Savske 25 u Novi Zagreb i postaje Zagrebački velesajam
1956. Gradi se gimnazija u Dobojskoj ulici

1956. U promet puštena prva “Srebrna strijela”, suvremena lokomotiva koja je vozila “Samoborček”
1957. Gradi se Osnovna škola Kata Dumbović (danas Osnovna škola Julija Klovića)
1957. Osnovan Studentski centar u Savskoj 25 (preuređenje 1959.-1962.)
1957. Gradi se tvornica Suvremena žena u Ulici Rade Končara (danas Ozaljskoj)
1958. U Radi Končaru postoje odjeli (bit će nadopunjeno)
1958. Otvara se Politička škola Općinskog komiteta Saveza komunista Trešnjevka, među prvima u gradu
1958. Otvoreno plivalište u Daničićevoj ulici (danas Žajina)
1959. Vetserum prelazi na Žitnjak
1959. Industrogradnja osniva Projektni biro
1959. U Rade Končar se integrira TUNT, Tvornica uređaja za naftu i transport, Sesvetski Kraljevac (novi pogoni, str 310)
1959. Tvornica olovnih proizvoda zapošljava 312 radnika

1960. Srušena ženska kaznionica na Savskoj cesti
1960. Termoelektrana na Trešnjevci počinje sa isporukom toplinske energije građanstvu kao prvi takav sistem na Balkanu
1960. Iz Pionirskog amaterskog kazališta nastaje Pionirsko kazalište Trešnjevka
1960. Otvara se robna kuća NaMa na Trešnjevačkom trgu
1960. Tvornica olovnih proizvoda se zbog zagađenja okoline seli u Kerestinec
1961. Samostalne ugostiteljske radnje se ponovo udružuju u ponovo osnovana poduzeća: Sava (2 restauracije, 1 express restoran i 2 buffeta), Vršič (1 restauracija, 1 kavana, 2 gostionice i 2 buffeta) i Ljubljanica (2 gostionice i 4 buffeta)
1961. Na Trešnjevku se doseljava Mašin-elektro, poduzeće za održavanje elektroređaja, adresa nepoznata, osnovano 1954., 
1961. Gradi se magistralni vrelovod
1961. Grade se opskrbni centri na Knežiji i u Voltinome (Hanamanova ulica)
1962. Ugostiteljskom poduzeću Sava se pridružuje ugostiteljsko poduzeće Vršič
1962. Tvornici obuće Šimecki se pripaja zadruga Sloga i Postolarska zadruga Željezničar
1963. Nikola Tesla zapošljava 1417 radnika
1963. Rade Končar zapošljava 2723 radnika
1963. Industrogradnja prva u Zagrebu počinje graditi stanove za tržište u Trnskom
1963. Na Rudešu (Anina ulica) i Ciglenici (Zagorska ulica) se otvaraju nove trgovine
1964. Trgovačko poduzeće Kemikalija dolazi na Trešnjevku, Savska cesta
1964. Velika poplava

1965. Poduzeće Dekor dolazi na Trešnjevku, Selska cesta
1965. Ugostiteljskom poduzeću Sava se pridružuje ugostiteljsko poduzeće Ljubljanica, Sava posjeduje preko 20 ugostiteljskih objekata
1965. Rade Končar zapošljava 7978 zaposlenih
1965. Osniva se Zanatski centar Trešnjevka, građevno poduzeće
1966. Tvornica dječje obuće Zagreb, osnovana 1946., seli se u Savsku cestu
1966. Građevinsko poduzeće Viadukt, osnovano 1947., dolaze u Kranjčevićevu ulicu sa stare adrese u Leskovačkoj ulici (danas Zeleni trg)
1967. Ukidaju se općine i nastaje jedinstvena gradska općina Zagreb (živjela je do 1974.), počinje osnivanje mjesnih zajednica na području Trešnjevke
1967. Nikola Tesla zapošljava 2047 zaposlenih
1967. Industrogradnja počinje kod gradnje primjenjivati sistem kliznih oplata, otvara i pogon u Lomnici za izradu betonskih elemenata
1968. Otvoren Omladinski hotel Sport (kasnije Hotel Panorama)
1969. Osnovan CAOP (Centar za automatsku obradu podataka), danas APIS-IT, današnje sjedište u Paljetkovoj ulici
1969. Građevno poduzeće Trešnjevka mijenja ime u GAP

1970. U Rade Končar pristupaju slijedeća poduzeća: Tvornica dizala Radnik (Zagreb), Svjetlost (Split), Tegla (Sombor), Georgi Naumov (Bitola), Kontakt (Zagreb) i Labinka (Labin)
1970. Na Trešnjevku se doseljava Termoklima
1970. Veterinarska stanica u Rudešu (Anina ulica) se preuređuje u zdravstvenu stanicu, gradi se nova zdravstvena stanica na Kalinovici (Knežija)
1970. Mjesna zajednica Južna Trešnjevka se razdvaja na MZ Horvati-Srednjaci te MZ Knežija
1970. Sjedište trgovačke tvrtke Iris se seli na Trešnjevku, nepoznata adresa), poduzeće je tad imalo 41 trgovinu u ZAgrebu)
1971. U Rade Končar pristupa Fabrika elektroporcelana (Novi Sad), a grade se Tvornica električnih lokomotiva (Zagreb) i Tvornica motora za kućanske aparate (Ivanec)
1972. Otvara se robna kuća NaMa na Remizi
1972. Otvara se hotel Laguna u Kranjčevićevoj ulici
1972. Otvoren Dom sportova
1973. Nikola Tesla se reorganizira u 4 OOUR-a (Proizvodnja, Montaža, Istraživanje i razvoj) te RZ (Radnu zajednicu) Zajednička služba
1974. Novokonstituirana općina Trešnjevka pristupa gradskoj zajednici općina Zagreba
1974. Otvara se robna kuća NaMa na Remizi
1974. Prečko je pripojeno ponovo uspostavljenoj općini Trešnjevka

1975. Uvode se Samoupravne interesne zajednice – SIZ-ovi (USIZ-ovi, RSIZ-ovi …)
1978. Dio MZ Rade Končar se izdvaja u MZ Ljubljanicu
1978. Nikola Tesla zapošljava 5192 radnika
1978. Dovršeno proširenje i modernizacija Ljubljanske avenije (danas Zagrebačke avenije) od Savske ceste do Prečkog
1979. ZET-ovi tramvaji po prvi puta prelaze Savu (izgradnja tramvajske pruge kroz Držićevu i Aleju Borisa Kidriča, danas Avenija Dubrovnik, do Sopota)
1979. Rekonstrukcija Ulice Rade Končara (danas Tratinska i Ozaljska), dio između Savske ceste i Nove ceste postaje jednosmjeran
1979. Posljednja vožnja “Samoborčeka”, pruga se zatvara

1980. U sastav ZET-a ulazi i Gradska željeznica (“Samoborček”)
1982. SOUR (Složena organizacija udruženog rada) Rade Končar zapošljava 18 000 radnika u svim svojim OOUR-ima (Osnovnim organizacijama udruženog rada).
1982. Industrogradnja zapošljava preko 10 000 radnika
1987. U Zagrebu je održana Univerzijada, čiji se velik dio održavao na sportskim borilištima Trešnjevke (Jarun, Dom sportova, plivalište Mladost itd).
1987. Tramvaj prošao Horvaćanskom cestom do Jaruna.

1991. Izlazak Hrvatske iz Jugoslavije i proglašenje samostalne Republike Hrvatske
1991. Štamparski zavod Ognjen Prica preimenovan u AKD d.o.o.
1995. Poduzeće Marijan Čavić, Ivanečka ulica, mijenja ime u Gumara Čavić d.d.
2000. Produžena Horvaćanska cesta, tramvaj provozio do Prečkog
2000. Sport Heruc mijenja ime u Heruc
2004. Hrvatski telekom doselio u Savsku cestu (HoTo tower)
2005. Gumara Čavić odlazi u stečaj.
2005. ? Na Trešnjevku doseljava najveća hrvatska tvrtka Agrokor, smješta se u poslovni toranj Cibona
2010. Prekida se proizvodnja u Herucu.
2014. Hrvatski telekom se seli iz poslovnog nebodera HoTo tower u poslovnu zgradu Sky office

 

Većina podataka prenesena je iz knjige “Crvena Trešnjevka”, izdanje Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske (Zagreb), Spektar (Zagreb), Skupština općine Trešnjevka (Zagreb), urednici Drago Zdunić (Spektar) i Slobodan Žarić (Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske), Zagreb, 1982. Podaci su nadopunjeni informacijama iz ostalih dostupnih izvora.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Starija povijest Trešnjevke
• Administrativni pogled na Trešnjevku jučer i danas