Tura kultura: Hrvatska radiotelevizija (HRT)

Tura kultura: Hrvatska radiotelevizija (HRT)

Posjet Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) u sklopu akcije “Tura kultura” održan je 24.02.2023., a vodila ga je Nada Chedid, djelatnica Radne jedinice Marketing i komunikacije, uz sudjelovanje Dražena Polančeca iz odjela Upravljanje poslovnim objektima. Za posjet je osobito zaslužna Ira Karlović, urednica u redakciji “Dobro jutro Hrvatska”, koja je dala početnu ideju za posjet i sudjelovala u organizaciji na čemu joj se posebno zahvaljujemo. Posjetu je prisustvovalo 33 posjetitelja.

Posjet je započeo zajedničkom fotografijom posjetitelja ispred Mramorne porte na južnoj strani HRT-a i susretom s voditeljicom posjeta koja je dala osnovne podatke o HRT-u.

S doživljajne strane, televizija kao medij (pa tako i HRT) kreira privid savršenog svijeta. Televizijski studiji su “nesavršena mjesta” prepuna kulisa iza kojih stoje goli betonski zidovi, nosači scenografije, kamere i kamermani, osvjetljivači, snimatelji zvuka, scenografi i kostimografi, novinari, spikeri i voditelji, režiseri, gomila elektronske opreme, kablova … Hodajući kroz televizijski studio sa svojim pomalo oštećenim rubovima scenografskih elemenata, električnim žicama zalijepljenim za pod ljepljivom trakom, hrpom reflektora koji vise odasvud teško je vjerovati da u njima nastaju onako besprijekorni interijeri kakve gledamo svaki dan u informativnim, obrazovnim, kulturnim i svim drugim emisijama. Emisije poput središnjeg Dnevnika, “The Voice”, “Zvijezde plešu”, “A strana”, “Volim Hrvatsku”, “Milijunaš”, prigodne novogodišnje emisije, sve izgledaju kao da se dešavaju u ogromnim prostorima beskonačnih dimenzija prepunim gledatelja, zvukova, svjetla, atmosfere … no, stvarnost je drukčija. Iz tih nesavršenih studijskih prostora i elemenata mnogobrojni televizijski djelatnici osiguravaju da televizijski signal prema svim gledateljima nosi “savršeni svijet” glamura, obaviještenosti, bezbrižnosti i zabave. To je magija TV industrije koja stvara iluziju savršenosti i luksuznog dekora. Ovaj je posjet bio idealno mjesto da dokučimo svijet s druge strane ekrana i razumijemo kako on postaje ono što svakoga dana gledamo na malim ekranima.

Sudionici posjeta HRT-u u sklopu akcije Sudionici posjeta HRT-u u sklopu akcije “Tura kultura” 24.02.2023. [VR 2023.]

S organizacijske strane, Hrvatska radiotelevizija je javna ustanova koja za svoj rad odgovara Saboru i njegovom Odboru za elektroničke medije. HRT je jedina televizijska kuća koja se financira iz TV pretplate (još od 1961.), u skladu s principom financiranja koji vlada i u drugim zemljama EU, ali i jedina koja mora slijediti stroga pravila javnog servisa i garantirati zastupljenost svih vrsta sadržaja: informativnog, zabavnog, kulturnog, školskog, dječjeg, programa za treću dob i branitelje, religijskog, poljoprivrednog, regionalnog. Za razliku od toga, komercijalne TV kuće mogu u svojim programima proizvoditi/emitirati programe koji će im prvenstveno donositi dobit.

Kako bi vam posredovali potpunu informaciju citiramo dio teksta sa web stranice HRT-a:

Djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju se Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i propisima donesenim na temelju toga Zakona. Osnivač Hrvatske radiotelevizije jest Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te joj Republika Hrvatska za to osigurava samostalno i neovisno financiranje sukladno Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji i pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge.

U obavljanju svoje djelatnosti Hrvatska radiotelevizija neovisna je o svakome političkom utjecaju i komercijalnom interesu. Na Hrvatsku radioteleviziju primjenjuju se i odredbe Zakona o elektroničkim medijima.

Tijela Hrvatske radiotelevizije su: Glavni ravnatelj HRT-aRavnateljstvo HRT-aNadzorni odbor HRT-a i Programsko vijeće HRT-a.

Hrvatska radiotelevizija ima tri nacionalne radiopostaje (Prvi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 1), Drugi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) i Treći program Hrvatskoga radija (HRT – HR 3)), osam regionalnih radiopostaja (HRT – Radio Dubrovnik, HRT – Radio Knin, HRT – Radio Osijek, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Split, HRT – Radio Zadar) i osam regionalnih centara, četiri zemaljska televizijska programa (Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1), Drugi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 2), Treći program Hrvatske televizije (HRT – HTV 3) i Četvrti program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4)). Od 1997. nacionalni radijski i televizijski programi Hrvatske radiotelevizije također se emitiraju u digitalnoj tehnici preko satelita za cijelu Europu.

Dva međunarodna programa, program HRT – Glas Hrvatske i HRT Int. – Program za Hrvate izvan RH, dostupni su putem satelita u cijeloj Europi, a putem multimedijske usluge HRTi u cijelome svijetu.

U svojemu sastavu Hrvatska radiotelevizija osim televizije, radija i internetskoga portala ima i Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a. Simfonijski orkestar HRT-a postao je zaslužni promicatelj hrvatske kulture u svijetu. Jazz orkestar HRT-a djeluje bez prekida već više od 60 godina, što je rijetkost u svjetskim razmjerima u povijesti velikih orkestara. Tamburaški orkestar HRT-a ima vrlo važnu ulogu u promicanju glazbene i kulturne prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Zbor HRT-a osobitu pozornost posvećuje njegovanju hrvatske glazbene baštine.

25. svibnja 2012. arhiva televizijskoga programa, arhiva radijskoga programa i zbirka notnih zapisa glazbene proizvodnje dobili su status kulturnoga dobra, što s još jednog aspekta pokazuje veličinu i vrijednost Hrvatske radiotelevizije.

Treba napomenuti da se prihodima iz pretplate ne financira samo HRT već i tvrtka Odašiljači i veze koja se brine o distribuciji programa putem odašiljača ne samo za HRT već i za sve druge radijske i televizijske programe. Dugi niz godina ta je tvrtka bila dio HRT-a i tvrtke prethodnice Radio televizije Zagreb (RTZ). Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i promjenom zakonske regulative ona je izdvojena kako bi svi proizvođači TV programa bili u ravnopravnom položaju na tržištu distribucije TV signala. Iz pretplate se također izdvaja dio prihoda u Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) koji financira odabrane projekte na području filma (igranog, dokumentarnog, animiranog).

Sudionici posjeta HRT-u sa voditeljicom Nadom Chedid za uvodne riječi na početku gostovanja. [VR 2023.] Sudionici posjeta HRT-u sa voditeljicom Nadom Chedid za uvodne riječi na početku gostovanja. [VR 2023.]

Nakon uvodne prezentacije pogledali smo 20-minutni dokumentarni film “Vremeplov: Adresa Prisavlje 3” autorice Anamarije Ganza Habjan koji prikazuje povijest HRT-a kroz prizmu prostora u kojima se proizvodi TV program. Nekad su se radijski i televizijski programi pripremali, snimali i emitirali iz različitih prostora smještenih diljem Zagreba, na Markovom trg, Bundeku, Dežmanovom prolazu, Jurišićevoj ulici, Šubićevpj ulici te na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Već u 60-im godinama prošloga stoljeća počelo se razmišljati o objedinjavanju svih službi na jednome mjestu, na lokaciji gdje se HRT nalazi i danas, na Prisavlju. Međutim, zbog niza nesretnih okolnosti (ekonomska kriza 70-ih, promjene planova, promjene u tehničkim zahtjevima za zgrade toga tipa) do početka gradnje došlo je tek u ranim 80-im godinama prošloga stoljeća. Prvi prostori bili su osposobljeni za rad 1983, a većina TV službi se preselila na Prisavlje za Univerzijadu 1987. godine.

Dokumentarni film na izuzetno je zanimljiv način prikazao epopeju izgradnje zgrade na Prisavlju. Naime, tijekom prvih godina priprema odabrani su arhitekti posjećivali strane televizijske kuće i učili na primjerima njihovih objekata. Sukus njihovih iskustava može se sažeti u činjenicama da su najuspješniji objekti kružnih formi koje olakšavaju komunikaciju među različitim službama. Zanimljivost je da i golema tehnička infrastruktura gotovo uvijek zauzima gotovo jednak prostor kao i programske službe i studiji. Grupa projektanata razrađivala je početne ideje, a sa svakim novim tehnološkim razdobljem morala ići u korak s promjenama. Kada su napokon počeli radovi i kada je na velikoj parceli na kojoj su dotad bili samo vrtovi izrasla nova građevina, već se tada moralo početi razmišljati o nadogradnjama, izmjenama i dopunama projekta. Jer kod velikih sustava ne postoji “završetak” već kontinuitet u skladu s tehnološkim mjenama.

Nakon odgledanog filma krenuli smo napokon u svijet radija i televizije …Dugačkim smo hodnikom pristigli do prostora u kojem se nalazi Arhiv HRT-a. Ondje je postavljena izložba koja prikazuje povijest HRT-a, nekadašnjeg Radio Zagreba, potom RTZ-a, a naposlijetku i HRT-a. Osobito su dojmljive bile fotografije koje su nas podsjetile na mnoge zaboravljene emisije, a koje nas emocionalno odvode u davna vremena djetinjstva, odrastanja, doba kada je televizija bila mnogo važnija nego danas, jedini pravi prozor u svijet, ali i faktor obiteljskog povezivanja npr nedjeljom oko ručka ili radnim danom navečer, za važnih događaja u politici, sportu …. Sve to, ali i još više možete vidjeti na web stranici Obljetnica.hrt.hr koju obavezno posjetite!

Jedan od hodnika na putu prema Arhivu u kojem se na njegovim zidovima nalazi povijest HRT-a majstorski prezentirana kroz mnoštvo podataka i fotografija. [DF 2023.] Jedan od hodnika na putu prema Arhivu u kojem se na njegovim zidovima nalazi povijest HRT-a majstorski prezentirana kroz mnoštvo podataka i fotografija. [DF 2023.]

Jedan od najpoznatijih režiera zabavnih i igranih emisija HRT-a Anton Marti. [DF 2023.] Jedan od najpoznatijih režiera zabavnih i igranih emisija HRT-a Anton Marti. [DF 2023.]

Prizor iz serije Prizor iz serije “Crno-bijeli svijet” sa glavnim glumcem, Filipom Riđičkim. [VR 2023.]

Arhiv je mjesto u kojem se čuvaju snimljeni materijali, zvučni i slikovni. U prvim se godinama TV program emitirao uživo, bez spremanja na filmsku i magnetnu vrpcu. Bilo je to doba improvizacija i nemogućnosti ispravljanja grešaka. Nakon toga je uslijedilo analogno doba, doba vrpce. Takvi se materijali već dugi niz godina postepeno migriraju u digitalni oblik i arhiviraju, pregledavaju i označavaju ključnim riječima. Na taj način ih se trajno štiti, lakše pretražuje i koristi.

Za vrijeme posjeta arhivu. [DF 2023.] Za vrijeme posjeta arhivu. [DF 2023.]

U arhivu. [DF 2023.] U arhivu. [DF 2023.]

Nakon Arhiva pošli smo nepreglednim hodnicima u drugi dio zgrade u kojoj se nalaze prostori Hrvatskoga radija. Svratili smo u studio u kojem se snimaju radio-drame. Nekada je njihova produkcija bila vrlo velika i Radio Zagreb je bio priznati proizvođač takvih programa dok je danas njihov broj znatno manji. Posjetili smo “gluhu sobu” u kojoj se snima govoreni materijal i koji je neugodan prostor opremljen golemim komadima spužve koja upija odjek i sve vanjske zvukove. Posjetili smo i studio u kojem se nadosnimavaju razni efekti. Ovdje se nalaze čaše, šalice, pribor za jelo kojim se zvecka, pisaće mašine kojima se demonstrira život ureda, razne spravice kojima se proizvode razni drugi zvukovi.

Slijedeća postaja nam je bio studio gradskog radija, Radio Sljemena. Ta radio postaja ove godine slavi 70 godina svojeg postojanja pa tim povodom sakuplja materijale iz svoje prošlosti kojima će obilježiti godišnjicu. A mi smo naš posjet studiju obilježili kratkim razgovorom s ton majstorom i glazbenom urednicom te smo mahnuli i voditeljici koja se nalazila “u eteru”.

Emitiranje programa Radio Sljemena s posjetiocima za leđima. [SM 2023.] Emitiranje programa Radio Sljemena s posjetiocima za leđima. [SM 2023.]

U U “gluhoj sobi” u kojoj se snimaju govorni dijelovi radio drama. [VR 2023.]

Nakon radija posjetili smo televizijske prostore. Prva na redu bila je služba međunarodne razmjene koja prati strane programe i dogovara preuzimanja njihovih priloga odnosno nudi HRT- ove. Odmah do tih prostora nalazi se i velika redakcija Informativnog programa koja od samih početaka rada u toj zgradi radi u obliku otvorenog prostora pri čemu su njeni djelatnici grupirani po aktivnostima i emisijama koje stvaraju, od Dnevnika, “Otvorenog”, “Nedjeljom u 2″ i drugih informativnih emisija.

Do studija u kojem se snima Dnevnik trebali smo se spustiti na drugi kat zgrade, u dio prostora bivšeg unutarnjeg trga koji je nekad bio caffe bar u kojem su se djelatnici i vanjski suradnici okupljali na dogovorima i druženjima. Sada je to, nažalost, mjesto za studio i prolazni hodnik.

Studio u kojem se snima središnji Dnevnik u naravi je puno manji nego što izgleda na televizijskom ekranu. Naravno, tu su veliki stolovi, pozadine na koje se emitiraju filmski materijali, operater središnje kamere koja zumira razne prizore … a tu su i Darko i Slavko, dva čovjeka-sjene, koji redatelju i kamermanima Dnevnika služe kao manekeni kod postavljanja kadrova. Zanimljivost Dnevnika je da se vremenska prognoza snima ranije, u drugom studiju, a sam prijelaz sa sportskih izvještaja na vremensku prognozu i obrnuto snima se u “real time-u”, uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika.

U studiju iz kojeg se emitira TV Dnevnik. [DF 2023.] U studiju iz kojeg se emitira TV Dnevnik. [DF 2023.]

Nova voditeljica TV Dnevnika :) [DF 2023.] Nova voditeljica TV Dnevnika 🙂 [DF 2023.]

“Blesimetar” koji pokazuje voditeljima tekst koji trebaju izgovarati. [DF 2023.]

Poslije informativnog glamura došlo je vrijeme da se spustimo u utrobu HRT-ove zgrade, među uređaje koji cijeli kompleksni i tehnički vrlo zahtjevni organizam drže na životu. U tom dijelu posjeta pridružio nam se Dražen Polančec iz odjela Upravljanja poslovnim objektima i ispričao nam najvažnije podatke o infrastrukturnom dijelu zgrade. Jedan od nužnih sustava je sustav klimatizacije odnosno grijanja. Pri tome treba imati na umu da u sklopu zgrade HRT-a postoji velik broj vrlo različitih “ekosistema”: Dok se novinari u uredima moraju osjećati ugodno u grijanim prostorima, istovremeno se voditelji emisija ili natjecatelji u kvizovima znoje pod svjetlima reflektora. Tu su i serveri, elektronski uređaji, kamere i ostala oprema koja se ne smije pregrijavati, a sama isijava veliku količinu topline.

Jednako važno je i napajanje električnom energijom, jer se ne smije desiti da nestane struje i program stane. Za to se brinu namjenski uređaji, tzv UPS-ovi, koji u slučaju nestanka struje sa jednog izvora automatski prebacuju napajanje na drugi odnosno pale agregate. Oni mogu pola sata održavati na životu najvažniju tehniku. Za vrijeme zagrebačkog potresa nije nestalo napajanja strujom, no za petrinjskoga jest. Tada je jedan od dva visokonaponska izvora ispao iz mreže pa je u službu stupio drugi.

Naravno, cijela ta problematika puno je složenija od ovih nekoliko rečenica. Niz upravljačkih sklopki, lampica, razvodnih ormara i mjernih instrumenata sugerira kako je riječ o vrlo složenoj tehnici koju mi, obični smrtnici neupućeni u inženjerske finese, teško možemo pojmiti.

Razgovor sa Draženom Polančecom iz odjela Upravljanja poslovnim objektima. [VR 2023.] Razgovor sa Draženom Polančecom iz odjela Upravljanja poslovnim objektima. [VR 2023.]

Kontrolna ploča sustava klimatizacije. [SM 2023.] Kontrolna ploča sustava klimatizacije. [SM 2023.]

Uređaj za neprekidno napajanje (UPS) [VR 2023.] Uređaj za neprekidno napajanje (UPS) [VR 2023.]

Iz “podruma” instalacija ponovo smo izronili među medijske sadržaje, u skladište scenografije u kojem smo zapazili poznate scenografije dječjih emisija, lutrije. Zatim smo se, posve nenadano, našli u velikom studiju “Anton Marti” koji ugošćuje snimanja najvećih emisija. Ovdje se snimaju “A strana”, “Zvijezde pjevaju”, novogodišnje emisije, “Volim Hrvatsku”. Postavljanje scenografije za takve emisije je složeno i dugotrajno i kada se jednom složi onda se snima cijela serija, za cijelu godinu. Snimanja traju iz dana u dan i na taj se način se racionalno koriste resursi.

Veliki show programi često se snimaju po licencama stranih producentskih kuća, a doznali smo i kako su ugovorima o snimanju određeni i najsitniji detalji: npr. kako voditelj i sudionici moraju biti obučeni (u kojem stilu, a ne točno koje odjevne predmete moraju nositi), koje kadrove treba koristiti, kako se montira emisija, scenografija, odjavna špica i sl.

Naravno, uz veliki studio ide i sve drugo “veliko” – najveći broj reflektora, najviše ostale tehničke opreme …

… a u nešto manjem studiju snimaju se nešto “manje” emisije, lakše za produkciju. Tako smo za našeg posjeta vidjeli scenografiju “Milijunaša” i saznali da su u samo prva dva reda gledatelji živi ljudi, a oni iza njih su dodani u montaži. Neki od nas prisjetili su se i svoga sudjelovanja u nekadašnjem popularnom kvizu “Brojke i slova”.

U studiju U studiju “Anton Marti” rezerviranom za najveće produkcije. [SM 2023.]

Manji studio sa postavljenom scenografijom za kviz Manji studio sa postavljenom scenografijom za kviz “Tko želi biti milijunaš?” [SM 2023.]

Šarenilo boja u jednom od kutaka scenografskog spremišta. [SM 2023.] Šarenilo boja u jednom od kutaka scenografskog spremišta. [SM 2023.]

Iza tog smo studija stigli u tzv “virtualni studio” koji je zelene boje. Razlog tomu je što zelena i plava pozadina omogućuju najbolje montiranje virtualne pozadine. Kamere se namjeste da “ne vide” taj dio spektra i tako sve ono što je tih boja postaje “nevidljivo” te se kasnije dodaje u montaži. Takav način snimanja zahtijeva i posebno odijevanje izvođača. Naime, postoji anegdota da je jednom jedna voditeljica nosila haljinu na pruge koje su uključivale i zelenu boju te je tako na ekranu izgledala kao da ju je netko “izrezao” na kriške.

Naš smo posjet završili dolaskom u studio u kojem se snima svakodnevna mozaična emisija “Dobro jutro Hrvatska”, druge dnevne emisije te vremenska prognoza. U planu je bio i posjet garderobi u kojoj se čuvaju brojni odjevni predmeti i obuća svih vrsta i stilskih pravaca. Djelatnici ovdje proizvode i iz starih predmeta nove, a dio fundusa moguće je posuditi i vanjskim korisnicima. Nažalost, voditelj garderobe je u doba našeg posjeta bio zauzet i nije mogao provesti našu grupu kroz svoje carstvo.

Na samom smo kraju snimili još jednu zajedničku fotografiju i zahvalili smo se našoj voditeljici Nadi te Iri, bez koje ne bi ni bilo ovoga posjeta koji nas je proveo nepoznatom stranom radija i televizije.

U virtualnom studiju. [VR 2023.] U virtualnom studiju. [VR 2023.]

Jedan od kutaka spremišta za scenografije. [VR 2023.] Jedan od kutaka spremišta za scenografije. [VR 2023.]

Sudionici posjeta HRT-u na njegovom kraju, u studiju u kojem se snima emisija Sudionici posjeta HRT-u na njegovom kraju, u studiju u kojem se snima emisija “Dobro jutro Hrvatska”. [SM 2023.]

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 2

  1. Mihael 26.06.2023, 20:51

    Gdje je studio volim hrvatsku?

  2. vanja 08.07.2023, 09:07

    Mihael, to je onaj najveći!

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Potvrda o uplati

Nastanak kuće – Golubovečka 23 (1941.-1942.)

Dobrotom jedne obitelji koja od samog nastanka naselja živi u kući u Naselju Prve hrvatske
Pizzeria "DiG" u Žajinoj ulici [VR 2013.]

Pizzerije Trešnjevke

Trešnjevka je rijetko promatrana kao gastronomski centar grada – ta je privilegija najčešće bila vezana
Interijer pivnice u Adžijinoj ulici (dok je još bila pod firmom "Medvedgrad") [VR]

Trešnjevačke (pivovare i…) pivnice

U doba Corona izolacije koja će trajati još tko zna koliko jedna od onih stvari
Cestovni prijelaz preko nasipa bivše pruge u Tomislavovoj ulici kao "hupser" za vozače [VR 2013.]

Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (2): Hupser na Tomislavovoj ulici

Poznaje ga svako dijete, a i oni odrasli u kojima je dijete još živo –
Fedor Kritovac (Zagreb 1938. - Zagreb, 2011.)

Fedor Kritovac

Fedor Kritovac je bio arhitekt, urbani sociolog, aktivist, životom i djelovanjem vezan za grad Zagreb
Oslikani ostatak javnog zdenca, "Franceka", u Žumberačkoj ulici [GP 2013.]

Pimp my pump

Ekipa zvana Pimp my pump kreativno oživljuje pumpe za vodu (popularno zvane “Železni Franceki”) od
Pješački prijelaz kod Shopping centra Prečko [VR 2014.]

Dolje s rubnjacima!

Ulični rubnjaci su oduvijek bili simboli grada, jedan od onih detalja koji razlikuju grad od
Kuća u Novoj cesti 100 gledana sa juga, od Tratinske ulice. [VR 2022.]

Povijest kuće u Novoj cesti 100

Kuća u Novoj cesti 100 se nalazi u neposrednoj blizini središta Trešnjevke, od Trešnjevačkog ju
1 2 3 53

Kategorije