Pogled na Krapinsku ulicu, autor Marko Knežević, snimljeno 2021. godine. [FB-ZG 2025.]

Krapinska ulica

Krapinska ulica je danas jedna od glavnih prometnica središnje Trešnjevke, spaja Trešnjevački trg sa Selskom cestom kao nastavak pravca koji povezuje istok i zapad grada sjeverno od “Autoputa”, Ulicom grada Vukovara i dalje prema Baštijanovoj ulici, Zagorskoj ulici odnosno Ilici.

Krapinska je ulica nastala u doba prvobitne urbanizacije Trešnjevke, krajem 20-ih godina 20. stoljeća, a smjer joj je zadao potok Kuniščak uz koji je ulica prvotno izgrađena, dok je smjer susjedne glavne ulice, Trakošćanske, zadalo korito potoka Jelenovca. Između tih dvaju ulica nastalo je u to doba površinom maleno naselje skromnih kućica sa gustom mrežom uskih uličica koje i dan danas postoje (ulice između Loborske i Bisačke), međutim među njih se od 90-ih godina prošlog stoljeća uguravaju sve brojnije suvremene zgrade velike kvadrature koje istiskuju ionako skromne zelene površine vrtova i dvorišta. Svoje je ime Krapinska, do tada bezimena ulica, dobila početkom 1928., a u prilogu možete vidjeti tekst iz Jutarnjeg lista od 03.06.1928. kada je objavljeno imenovanje ulica na tom dijelu Trešnjevke pa i Krapinske ulice.

Potok Kuniščak je u početnom dijelu Krapinske (između Trešnjevačkog trga i Gredičke ulice) ukopan u zemlju još prije Drugog svjetskog rata, tako da on teče ispod zapadnog dijela kolnika Krapinske. Stariji sugrađani se još uvijek sjećaju otvora kojim je potok utjecao u podzemni kanal kod Gredičke ulice i kojim su ljubitelji avantura tog vremena prolazili sve do tržnice. Drugi dio korita, onaj od Kostelske pa sve do Križovljanske ulice i dalje prema sjeveru, do Zagorske ulice i pruge, natkriven je u ranim 50-im godinama.

Prostor današnje središnje Trešnjevke na karti iz 1878. godine, crvenim točkama označena je trasa današnje Krapinske ulice. [VR 2025.] 

Detalj plana grada iz 1926. godine, crvenim je točkama označena trasa današnje Krapinske ulice. [VR 2025.] 

Na planu grada iz 1929. godine primjetan je početak izgradnje uz Ozaljsku ulicu i potok Jelenovac, no Krapinske ulice još nema na nacrtu. Točkama je označen dio njezine današnje trase. [VR 2025.] 

Plan grada iz 1942. pokazuje Krapinsku ulicu koja je tada sezala do trase Samoborčeka. [VR 2025.] 

Na planu grada iz 1985. vidljivo je tadašnje ime, Moskovska ulica. [VR 2025.]
 

Čakovečka ulica., 1961., snimila Lelja Dobronić. Ustupljeno ljubaznošću Muzeja grada Zagreba, inv. broj MGZ-fot-4960. [LDO 1961.]
 

Tvornica Ericsson Nikola Tesla, 29.09.1962., snimio D. Rendulić. Ustupljeno ljubaznošću Muzeja grada Zagreba, inv. broj MGZ-fot-15966. [DR 1962.]
 

Krapinska ulica, rujan 1963., snimio Josip Vranić. Ustupljeno ljubaznošću Muzeja grada Zagreba, inv. broj MGZ-fot-6813. [JV 1963.]
 

Krapinska ulica, rujan 1963., snimio Josip Vranić. Ustupljeno ljubaznošću Muzeja grada Zagreba, inv. broj MGZ-fot-6812. [JV 1963.]
 

Tvornica Ericsson Nikola Tesla, kolovoz 1977., snimio I. Bratuša. Ustupljeno ljubaznošću Muzeja grada Zagreba, inv. broj MGZ-fot-15968. [IB 1977.]
 

Arhitekt Zdenko Strižić 1934. godine počinje sa izradom plana za Naselje Prve Hrvatske štedionice, prvo suvremeno naselje obiteljskih kuća za bolje stojeće građane u Zagrebu. Radovi na izgradnji kuća su počeli 1935. godine, a Krapinska ulica je preko Kostelske ulice prometno povezivala naselje sa Trešnjevačkim trgom. U to je doba Krapinska bila slijepa ulica koja je završavala kod trase Samoborčeka, na liniji koja se pruža između današnjeg ulaza u prostore RTL-a (u prostoru iznajmljenom od tvrtke Ericsson Nikola Tesla) i caffe bara Amfora sa adresom Munjarski put 12. Završetak ulice su dugi niz godine koristili zaposlenici Nikole Tesle kao parkiralište, a ispred tzv. sjeverne porte firme (danas ulaz u RTL) su se povremeno parkirali kamioni koji su u dogovoru sa sindikatom poduzeća dovozili naručene svinjske polovice i drugu robu koja se mogla povoljno kupiti preko sindikata.

Tijekom drugog svjetskog rata, 1942. godine, započeta je gradnja zgrade Samospojne središnjice i pošte u Krapinskoj 45 prema projekti Stjepana Planića. Zbog ratnih zbivanja gradnja je dovršena tek 1950. i sada se u njoj nalazi liječnička ambulanta te neke službe tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Pored te zgrade 1953. je sagrađen dodatni objekt, također po projektu Stjepana Planića, u kojeg je, 12.12.1953., uselila tvrtka Nikola Tesla iz svojeg prvog sjedišta u Palmotićevoj 82, a 2004. je taj prostor iznajmljen RTL televiziji. Ta dva prvobitna projekta su pod zaštitom kao nepokretno kulturno dobro grada Zagreba. Od 1971. do 1974. građena je sadašnja upravna zgrada Ericssona Nikole Tesle po projektu Borivoja Feldmana.

U drugoj polovici 50-ih godina sagrađene su stambene zgrade u Čakovečkoj ulici koje su svojom zapadnom stranom odredile gabarite istočne strane Krapinske ulice. Te su zgrade poznate po tome što su u njima stanove dobili mnogi zaslužni pisci i osobe iz kulturnih i sveučilišnih krugova. Posebno je istaknuta tzv. Književnička kuća (Čakovečka 3) u kojoj su živjeli ili još žive Antun Šoljan, Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Ivan Slamnig, Josip Pupačić, Zvonimir Golob, Tomislav Sabljak, Milivoj Slaviček, Josip Tabak, Miroslav Vaupotić …), dok je recimo arhitekt i urbanist Radovan Delalle živio na suprotnoj, sjevernoj strani ulice.

1966. godine je poduzeće Nikola Tesla dobilo važan ugovor za opremanje moskovske telefonske centrale koji je bio početak velikih poslova koje je ta firma dobivala na sovjetskom/ruskom tržištu. “Popratna pojava“ te suradnje je bila ta da se Trešnjevka odjednom našla središtem iskazivanja naklonosti tadašnje države prema Sovjetskom savezu. Centralni trg Trešnjevke je već krajem 50-ih godina dobio ime Trg Oktobarske revolucije, a 1967. je Krapinska ulica preimenovana u Moskovsku (i prvi puta asfaltirana!), Nova cesta u Lenjingradsku, a do tada bezimeno šetalište uz potok Kuniščak izmerđu Trešnjevačkog trga i Savske ceste nazvano je Gagarinovim putem. Dakle, i središnji trg Trešnjevke i četiri ulice koje su se radijalno pružale od njega su nosile imena vezana uz Rusiju. Kao zanimljivost, Moskovska ulica (Krapinska) te je 1967. zapravo bila prometni produžetak Moskovske ulice (Ulice grada Vukovara) kako se je zvala do 1948. i prekida odnosa sa Informbiroom!

Krapinskoj je njeno originalno ime vraćeno u doba demokratskih promjena, 1990. godine.

Nakon što je 1979. godine prugom Samoborčeka obustavljen promet stekli su se uvjeti za produženje Krapinske i ona je u drugoj polovici 90-ih i produžena do Selske ceste. Tom je prilikom sa njene sjeveroistočne strane uređena lijepa šetnica kroz zeleni pojas u kojem su pretežno zasađene breze čiji je drvored sa druge strane ulice uređen još u 80-ima.

Početkom 2000-ih je uz Krapinsku ucrtana i biciklistička staza, od Trešnjevačkog trga do Kostelske po istočnom pločniku, a dalje, do Selske, po jugozapadnom. Ta je biciklistička staza od nastanka pa do kraja 2025. godine bila uzrokom mnogih rasprava jer je prostor koji je nakon ucrtavanja biciklističke staze preostao pješacima mjestimice bio vrlo uzak, čak uži od zakonskog minimuma.

Posljednja obnova Krapinske obavljena je krajem 2025. povodom zamjene magistralnog vodovodnog cjevovoda na dionici od Kostelske ulice do Trešnjevačkog trga kada je biciklistička staza sa pločnika preseljena na kolnik, a pješaci su na korištenje ponovo dobili čitav pločnik.

Tvornica Nikola Tesla i završetak Krapinske ulice, snimljeno 1980. [FB-ZG 2025.] 

Tvornica Nikola Tesla i završetak Krapinske ulice (tada Moskovske), snimljeno 1980. [FB-ZG 2025.] 

Bivša Moskovska ulica (sada Krapinska ulica) [GP 2013.] 

Povijesna zgrada prve hrvatske automatske telefonske centrale. [GP 2013.] 

Pogled na Trešnjevku s najvišeg kata poslovne zgrade tvrtke Ericsson Nikola Tesla prema istoku [VR 2015.] 

Krajem 2025. je Krapinska ulica bila zatvorena za promet radi radova. [VR 2025.] 

 

Građevinski stroj kao dobroćudna sablast u maglovitu večer na Krapinskoj ulici. [VR 2025.] 

Krapinska netom nakon uređenja, početak 2026. [VR 2026.] 

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Tratinska ulica: Zgrade, kuće, lokali i njihove priče
• Trešnjevački trg
• Tratinska ulica / Ozaljska ulica (Ulica Rade Končara)
• Ericsson Nikola Tesla
• Iščezli trešnjevački potoci
• Potoci Trešnjevke
• Samoborček
• Selska cesta
• Naselje Prve hrvatske štedionice
• Štacun u Mokričkoj ulici – kvartovski kiosk kao srce kvarta
• Trešnjevka iz ptičje perspektive (3): Naselje Prve hrvatske štedionice
• Trešnjevka iz ptičje perspektive (7): Hotel Panorama
• Trešnjevka iz ptičje perspektive (12): Zgrada poslovnog centra Sigma (ex Pastor), Selska cesta
• Trešnjevka iz ptičje perspektive (21): Pogled sa stambenog nebodera u Susedgradskoj 5

Zanimljive poveznice:

• tekst o zgradi Ericssona Nikole Tesle na web portalu Arhitektura Zagreba
• tekst u Jutarnjem listu pod naslovom “Zagrebački književni toponimi” autorice Milane Vuković Runjić u kojem se navode književnici koji žive ili su živjeli u “Književničkoj kući” u Čakovečkoj 3