Ericsson Nikola Tesla Upravna zgrada kompanije Ericsson Nikola Tesla [VR 2015.]

Ericsson Nikola Tesla

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla je najveći i najsupješniji hrvatski isporučitelj suvremenih informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja, softvera i usluga sa dugom i uspješnom poviješću.

Nakon što je između dva svjetska rata u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji razvoj telefonije bio tek u začetku, poslije Drugog svjetskog rata i ratnih razaranja je razvoj te grane komunikacija počeo gotovo od početka. Radi potreba popravaka postojećih telefonskih komunikacija odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovano je 16.09.1948. poduzeće Telefonservis koje je obuhvatilo zaposlene dotadašnje PTT radionice, odjela slabe struje tvornice Rade Končar te nacionaliziranog poduzeća Fuld. Novoosnovano poduzeće je imalo 113 radnika i nosilo je naslov “servisno poduzeće za montažu i održavanje telegrafskih i telefonskih uređaja” sa sjedištem u Palmotićevoj ulici 82. Godinu dana kasnije poduzeće mijenja ime u Tvornica telefonskih uređaja Nikola Tesla koje mu uz manje izmjene ostaje sve do danas.

Tvornica "Ericsson Nikola Tesla" [VR 2013.]
Tvornica “Ericsson Nikola Tesla” [VR 2013.]

  • 1951. se donosi odluka o početku proizvodnje suvremenijih uređaja te se s ciljem upoznavanja sa iskustvima drugih zemalja pozivaju predstavnici tadašnjih telekomunikacijskih poduzeća na studijsko putovanje po zemljama Evrope. Pozivu se odazvao samo predstavnik Nikole Tesle te je nakon putovanja, u suradnji sa drugim stručnjacima sa toga polja, odlučeno da se krene u suradnju sa švedskom telekomunikacijskom tvrtkom Ericsson koja je tada bila u početnom uzletu i tražila je tržišta izvan Švedske. 18.06.1953. sklopljen je prvi licencni ugovor Nikole Tesle sa Ericssonom, kojem je to bio prvi strani licencni partner. Treba spomenuti da je dvije godine kasnije Ericssonovu licencu zatražila i Iskra iz Kranja, no nadležne službe koje su tada nadzirale proizvodnju su zaustavile proces dogovaranja jert je procijenjeno da je dovoljno da samo jedan proizvođač radi po toj licenci.
  • 12.12.1953. poduzeće se seli na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici gdje se nastavlja gradnja objekta Samospojne središnjice (planirane telefonske centrale za taj dio grada) koji je bio započet 1942., no zbog ratnih okolnosti je gradnja zaustavljena. Taj je objekt, kojeg je projektirao arhitekt Stjepan Planić, i danas u funkciji (iznajmljen kompaniji RTL) i pod zaštitom kao spomenik kulture.
  • 1956. osnovan je Elektrotehnički fakultet (danas Fakultet elektrotehnike i računarstva) sa kojim Nikola Tesla usko surađuje od samoga osnutka.
  • 1958. godine, sa otopljavanjem odnosa sa tadašnjim SSSR-om, počinje i era izvoza u tu zemlju koja je povremeno dosizala i 70% ukupne proizvodnje poduzeća koje je tada, u doba blokovske podjele na “zapad” i “istok”, služilo kao “sučelje” za indirektnu prodaju proizvoda nastalih po Ericssonovoj tehnologiji na istočno tržište.
  • 1959. godine poduzeće zapošljava 1020 radnika, od toga 22 inženjera, a čak 49% radnika su NKV i PKV kvalifikacije.
  • 1961. počinje se s radom na razvoju signalnih uređaja za cestovni promet, a 16.04.1965. pušten je u promet “zeleni val”, prva semaforizirana prometnica u Zagrebu (prvi semafor je postavljen nešto ranije na raskršću tadašnje Ulice Ssocijalističke revolucije, danas Ulice kralja Zvonimira, i Šubićeve ulice).
  • 1963. osnovan je Institut za telekomunikacije koji se bavi razvojem novih proizvoda.
  • 1965. u ožujku se pokreće tvornički list “Nikola Tesla” koji kasnije mijenja ime u “Komunikacije” kako se zove i danas. Radni tjedan se skraćuje na 42 radna sata.
  • 1969. su u poduzeću zaposlena 2474 radnika, od toga 153 inženjera.
  • 1974. usvaja se proizvodnja poluelektroničkih centrala ARE 11 i ARE 13, a poduzeću se pripaja i jedan odjel RIZ-a koji proizvodi radiokomunikacijske uređaje po licenci talijanskog poduzeća Telettra.
  • 1977. potpisuje se licenci ugovor o proizvodnji potpuno elektroničkih centrala (AXE 10, AXB, ASB/MD 110), a godinu dana kasnije se isporučuje prva AXE 10 centrala PTT poduzeću Zagreba.
  • 1979. u poduzeću radi 5231 radnik, od toga 491 inženjer (250 u razvoju).
  • 1982. uvodi se klizno radno vrijeme za dio radnika (Institut i Softverski centar).
  • 1984. usvaja se i proizvodnja sustava za prijenos podataka Eripax.
  • 1986. puštena je u rad tvornica tiskanih pločica u Dubravi (sada se tamo nalazi pogon tvornice čarapa Jadran)
  • 1991. počinje pretvorba poduzeća i otkup dionica od strane radnika.
  • 1993.-1994. dolazi do prestrukturiranja poduzeća radi preorijentacije u poslovanju, ukidanja proizvodnje hardvera i usredotočenja isključivo na softver. Nekoliko dijelova poduzeća se izdvaja u samostalne cjeline i/ili prodaje drugim tvrtkama, i tim putem više od 1200 radnika izlazi iz firme (mnogima je dokupljen radni staž do umirovljenja).
  • 1995. švedska tvrtka Ericsson kupuje većinski paket dionica (49,07%) i time postaje većinski vlasnik. Tvrtka mijenja ime u Ericsson Nikola Tesla spajajući time nasljedstva dvaju važnih osoba, hrvatskog znanstvenika Nikole Tesle te švedskog poduzetnika Karla Magnusa Ericssona koji je 1876. osnovao elektromehaničku radionicu koja je preteča današnje tvrtke Ericsson.

Dvorišna strana kompanije Ericsson Nikola Tesla [VR 2015.]
Dvorišna strana kompanije Ericsson Nikola Tesla [VR 2015.]

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla je sve do današnjih dana zadržala poziciju glavnog dobavljača za sve tri najveće telekomunikacijske kompanije u Hrvatskoj, a uspješno posluje i na međunarodnim tržištima, kako u svojstvu tvrtke-kćeri Ericssona, tako i kao samostalna kompanija svojim projektima poput e-zdravstva i sličnima.

(Vanja)

Literatura: Monografija kompanije “Ericsson Nikola Tesla” (iz knjige su preuzete i neke fotografije), Zagreb 2009.

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Buvljak na Šetalištu Jurija Gagarina [VR 2014.]

Buvljak na Gagarinovom šetalištu

Trešnjevka ima svoju veliku i dobro poznatu tržnicu na Trešnjevačkom trgu i još dvije manje…
Read More
Gospođica Trešnjica ("Cherry lady") [DF 2020.]

Trešnjevka se budi!

U subotu, 12.06.2021. održan je uzduž glavnih trešnjevačkih ulica, Tratinske i Ozaljske, cjelodnevni program središnjeg…
Read More
Ulična tabla iz 70-ih [VR 2020.]

O povijesti ploča sa imenima ulica – na Trešnjevci i šire, diljem Zagreba

Prva trešnjevačka ulica koja je dobila službeno ime je Savska cesta, koja je sagrađena još…
Read More
Park Zorkovačka/Kostelska [KK 2010.]

Javni park i dječje igralište Zorkovačka ulica

U srcu naselja Prve hrvatske štedionice nalazi se velika javna zelena površina. Projektom naselja arhitekta…
Read More
Deveta gimnazija i Ekonomska škola u Dobojskoj ulici [VR 2013.]

IX. gimnazija – tradicija duža od 80 godina

Na području Trešnjevke se nalazi čak 14 osnovnih škola, četiri srednje škole, dva studentska doma,…
Read More
Upravna zgrada Vodoprivrede [ GP 2004.]

Petrovaradinska ulica

Petrovaradinska ulica je nastavak Zagrebačke ceste koja je još 19. stoljeću (tada vjerojatno kao kolski…
Read More
Prometna vreva u Tratinskoj ulici. [VR 2020.]

Jane’s Walk Zagreb: Tratinska se budi!

U subotu, 26.09.2020. održana je u Tratinskoj ulici na Trešnjevci cjelodnevna manifestacija “Jane’s Walk Zagreb:…
Read More
Mladen Crnobrnja - Plik u kultnoj TV-seriji "Kuda idu divlje svinje" iz 1971. godine

Plik iz susjedstva

Sedamdesetih godina se na televiziji prikazivala kultna domaća serija Kuda idu divlje svinje, u kojoj…
Read More
1 2 3 49

Kategorije