Center map
31. 07. 2022.

Trešnjevka iz ptičje perspektive (14): Zgrada Vjesnika

Trešnjevka iz ptičje perspektive (14): Zgrada Vjesnika Zajednička fotografija dijela posjetilaca zgrade Vjesnika. [VR 2017.]

Vjesnikov je neboder jedna od najimpozantnijih građevina uzduž Savske ceste, iako je njen značaj, nekadašnjeg gradskog i republičkog centra dnevnih novina i časopisa, već dugo nestao zgrada je i nadalje, i zbog svoje pozicije na prometnom raskršću, ali i karakterističnog izgleda, sačuvala svoje mjesto važnog i prepoznatljivog objekt.

Zgrada je sagrađena 1972. godine, projektirao ju je arhitekt Antun Ulrich, a za konstrukcijski dio je bio zadužen Mirko Fijember. Visoka je 67 metara i obuhvaća prizemnu etažu, visoko prizemlje i 16 katova. Tlocrt nebodera je pravokutan, sa stranicama 14 i 39 metara. Fasada je prekrivena smeđim reflektirajućim staklom, u skladu sa modom toga vremena. S vremenom su neke od staklenih ploha popucale pa su zamjenjivane novima koje su nešto drugačijih nijansi smeđe ii narančaste boje što je rezultiralo zanimljivim mozaikom boja na fasadi. Prozori se, za razliku od mnogih suvremenih nebodera, mogu otvarati.

U zgradi su se od njenog otvaranja nalazile redakcije dnevnih listova, časopisa i revija NIŠRO (Novinsko Izdavačke Štamparske Radne Organizacije) Vjesnik koje su se na tu lokaciju premjestile iz prijašnjih prostora na Cvjetnom trgu. U prizemlju se nalazila tiskara, tada najveća u gradu i tom dijelu Jugoslavije (prijašnja najveća tiskara je bila ona dnevnog lista “Borba” u Preradovićevoj ulici), dok su uredi bili raspoređeni po raznim katovima nebodera. Najtiražniji listovi su bili “Večernji list” i “Vjesnik”, no tokom vremena je bilo izdavano i više desetaka drugih izdanja (više podataka vidi u Vjesnikovom leksikonu” odnosno izvatcima objavljenim na blogu “Nepoznati Zagreb”)

Pred Univerzijadu dograđen je još jedan dio sa istočne strane u koji se smjestila redakcija “Večernjeg lista”.

Pogled Pogled prema Knežiji. [SM 2017.]

Sa osamostaljenjem Hrvatske i privatizacijom stanje u izdavačkoj kući se vrlo brzo mijenjalo – i to nagore. “Večernji list” se kao najtiražnija tiskovina brzo osamostalio, pod kapom austrijskih vlasnika, tiskara i niz maloprodajnih novinskih kioska su se pod imenom “Tisak” našle u okrilju koncerna “Agrokor” obitelji Todorić, dok su sva ostala izdanja vrlo brzo propala, a najdulje je, zahvaljujući državnim subvencijama preživio dnevni list “Vjesnik” koji je bio na glasu kao ozbiljan list kojem se vjerovalo. No, u svijetu isključivo tržišnih zakonitosti i malverzacija ispod stola to nije bilo dovoljno za opstanak, list se ugasio 2012.

Projekt “Mapiranje Trešnjevke” posjetio je zgradu “Vjesnika” 18.11.2017. u okviru šetnje Cvjetnim naseljem, a kroz zgradu su nas provele Anita Končar, nekadašnja novinarka “Vjesnika”, Dubravka Vranić, samostalna arhitektica koja je tad imala svoj ured u samoj zgradi, te uredništvo Plavog radija (danas “Laganini FM”) uz čiju smo pomoć došli na samu terasu zgrade.

Iako se radilo o tmurnom jesenskom danu pogled sa terase je bio impozantan, šireći se u smjeru Trešnjevke, Trnja, Novog Zagreba, osobito ističući duge linije Slavonske i Zagrebačke avenije te željezničke pruge i ovalni luk rijeke Save.

Pogled Pogled na Zagrepčanku i smjer Savske ceste prema središtu grada. [MS 2017.]

Pogled na Savu i željeznički most. [NB 2017.] Pogled na Savu i željeznički most. [NB 2017.]

Pogled Pogled prema istoku, na Slavonsku aveniju, “Rakete” i zgradu HRT-a [VR 2017.]

(Vanja)

Autor teksta zahvaljuje Dubravki Vranić i Aniti Končar na pomoći pri realizaciji posjeta zgradi “Vjesnika” i pisanju ovog teksta.

Zanimljive poveznice:

Vezani tekstovi:-

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )