Trešnjevka iz ptičje perspektive (14): Zgrada Vjesnika Zajednička fotografija dijela posjetilaca zgrade Vjesnika. [VR 2017.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (14): Zgrada Vjesnika

31. 07. 2022.

Vjesnikov je neboder jedna od najimpozantnijih građevina uzduž Savske ceste, iako je njen značaj, nekadašnjeg gradskog i republičkog centra dnevnih novina i časopisa, već dugo nestao zgrada je i nadalje, i zbog svoje pozicije na prometnom raskršću, ali i karakterističnog izgleda, sačuvala svoje mjesto važnog i prepoznatljivog objekt.

Zgrada je sagrađena 1972. godine, projektirao ju je arhitekt Antun Ulrich, a za konstrukcijski dio je bio zadužen Mirko Fijember. Visoka je 67 metara i obuhvaća prizemnu etažu, visoko prizemlje i 16 katova. Tlocrt nebodera je pravokutan, sa stranicama 14 i 39 metara. Fasada je prekrivena smeđim reflektirajućim staklom, u skladu sa modom toga vremena. S vremenom su neke od staklenih ploha popucale pa su zamjenjivane novima koje su nešto drugačijih nijansi smeđe ii narančaste boje što je rezultiralo zanimljivim mozaikom boja na fasadi. Prozori se, za razliku od mnogih suvremenih nebodera, mogu otvarati.

U zgradi su se od njenog otvaranja nalazile redakcije dnevnih listova, časopisa i revija NIŠRO (Novinsko Izdavačke Štamparske Radne Organizacije) Vjesnik koje su se na tu lokaciju premjestile iz prijašnjih prostora na Cvjetnom trgu. U prizemlju se nalazila tiskara, tada najveća u gradu i tom dijelu Jugoslavije (prijašnja najveća tiskara je bila ona dnevnog lista “Borba” u Preradovićevoj ulici), dok su uredi bili raspoređeni po raznim katovima nebodera. Najtiražniji listovi su bili “Večernji list” i “Vjesnik”, no tokom vremena je bilo izdavano i više desetaka drugih izdanja (više podataka vidi u Vjesnikovom leksikonu” odnosno izvatcima objavljenim na blogu “Nepoznati Zagreb”)

Pred Univerzijadu dograđen je još jedan dio sa istočne strane u koji se smjestila redakcija “Večernjeg lista”.
PogledPogled prema Knežiji. [SM 2017.]

Sa osamostaljenjem Hrvatske i privatizacijom stanje u izdavačkoj kući se vrlo brzo mijenjalo – i to nagore. “Večernji list” se kao najtiražnija tiskovina brzo osamostalio, pod kapom austrijskih vlasnika, tiskara i niz maloprodajnih novinskih kioska su se pod imenom “Tisak” našle u okrilju koncerna “Agrokor” obitelji Todorić, dok su sva ostala izdanja vrlo brzo propala, a najdulje je, zahvaljujući državnim subvencijama preživio dnevni list “Vjesnik” koji je bio na glasu kao ozbiljan list kojem se vjerovalo. No, u svijetu isključivo tržišnih zakonitosti i malverzacija ispod stola to nije bilo dovoljno za opstanak, list se ugasio 2012.

Projekt “Mapiranje Trešnjevke” posjetio je zgradu “Vjesnika” 18.11.2017. u okviru šetnje Cvjetnim naseljem, a kroz zgradu su nas provele Anita Končar, nekadašnja novinarka “Vjesnika”, Dubravka Vranić, samostalna arhitektica koja je tad imala svoj ured u samoj zgradi, te uredništvo Plavog radija (danas “Laganini FM”) uz čiju smo pomoć došli na samu terasu zgrade.

Iako se radilo o tmurnom jesenskom danu pogled sa terase je bio impozantan, šireći se u smjeru Trešnjevke, Trnja, Novog Zagreba, osobito ističući duge linije Slavonske i Zagrebačke avenije te željezničke pruge i ovalni luk rijeke Save.
PogledPogled na Zagrepčanku i smjer Savske ceste prema središtu grada. [MS 2017.]
Pogled na Savu i željeznički most. [NB 2017.]Pogled na Savu i željeznički most. [NB 2017.]
PogledPogled prema istoku, na Slavonsku aveniju, “Rakete” i zgradu HRT-a [VR 2017.]

(Vanja)

Autor teksta zahvaljuje Dubravki Vranić i Aniti Končar na pomoći pri realizaciji posjeta zgradi “Vjesnika” i pisanju ovog teksta.

Zanimljive poveznice:

Vezani tekstovi:-

 

Komentari 1

  1. Miroslav Klemm 13.09.2022, 11:30

    Kaj se tiče Trešnjevke iz ptičje perspektive.
    To je bilo još v socijalizmu. Štel sam videt Trešnjevku odozgor, pa sam ušel v lift onog nebodera koji je davno več izgrađen tam pokraj nekadašnjeg Jugomontažinog košarkaškog igrališta. I pritisnul sam za zadnji kat. A nutra je več bil jedan stanar v šlafroku i z kantom smeča v rukama. A kad je lift krenul, otišel je gor. A čovek je z onom kantom štel v podrum. I tak se i on otpelal na vidikovac, a to uopče ni nameraval. Nekaj ni štimalo z onim gumbima. Valda sam ga pretekel i pritisnul za terasu. Prije nego on za podrum.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Zaglavlje spomenice DVD "Trešnjevka"; 1933. [DVD-T 2000.]

DVD Trešnjevka

Dobrovoljno vatrogasno društvo Trešnjevka je posve sigurno najdugovječnija trešnjevačka udruga čiji korijeni sežu u 1930.
"Glomazni otpad" pripremljen za organizirani odvoz "Čistoćom" u Tratinskoj ulici [GP 2016.]

Trešnjevka između čistoće i smeća

Tekst na web-stranici Gradskog poduzeća “Čistoća” kazuje da se prva gradska odredba vezana uz održavanje

Tura kultura: Hrvatska radiotelevizija (HRT)

Posjet Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) u sklopu akcije “Tura kultura” održan je 24.02.2023., a vodila ga
Caffe bar "Terasa" u Horvaćanskoj 69 [VR 2022.]

Caffe bar “Terasa”

Caffe bar “Terasa” se nalazi na sjeverozapadnom rubu Gredica, na adresi Horvaćanska 69, u okruglome
Zaštitni znak caffe bara “Iva”, [VR 2020.]

Caffe bar “Iva”

Caffe bar “Iva” nalazi se na uglu Travanjske i Srpanjske ulice u Vrbanima i otvoren
Unikatna staklena ograda inovatora Carena u Fruškogorskoj ulici [GP 2013.]

Otkačena Trešnjevka

Ponegdje se na Trešnjevci nađu objekti i urbana rješenja koja u sebi nose bar zrnce
Benzinska pumpa u Zagrebačkoj ulici [VR 2013.]

Benzinske pumpe Trešnjevke

Na Trešnjevci se nalazi jedanaest benzinskih pumpi (poredane od sjeveroistoka prema jugozapadu): Adžijina ulica (INA,
Obiteljske kuće istočnog dijela Prečkog - posve lijevo je Dom kulture, a iza njega zgrada uz Zagrebačku aveniju i Sky oofice iza nje. Desno su zgrade u Odakovoj i Štefanićevoj ulici. [VR 2023.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (15): Prečko, zgrade u Jarnovićevoj ulici

Prečko je kvart na krajnjem jugozapadu Zagreba i Trešnjevke, smješten između Save i Autoputa, tako
1 2 3 53

Kategorije