MSU i njegova rijeka: Jučer, danas, a valjda i sutra

Muzej suvremene umjetnosti (MSU) se već niz godina nalazi u središtu Novog Zagreba, označenom trgovačkim centrom Avenue Mall, poslovnom zgradom INA (tzv “Carringtonka“) pa i zgradom muzeja … ali, ipak najviše prometom, automobilskim, autobusnim, tramvajskim. Glavna karakteristika te središnje pozicije Novog Zagreba je, bar za voditelja šetnje “MSU i njegova rijeka: Jučer, danas, a valjda i sutra”, Vanju Radovanovića, promet i snažna buka koju on proizvodi.

Ta se središnja pozicija može promatrati u dvije dimenzije. Ako gledamo polukrug Novog Zagreba kojeg sa sjevera zatvara rijeka Sava svojom za karte karakterističnom plavom linijom onda je raskršće uz koje se nalazi muzej točno središtu Novog Zagreba.

Ako pak gledamo simetralu grada Zagreba u smjeru sjever-jug onda ona siječe Novi Zagreb linijom Avenije Vjećeslava Holjevca, Mosta slobode, Ulice Hrvatske bratske zajednice, prelazi preko Glavnog kolodvora i Jelačić placa te između Gradeca i Kaptola prema Medvednici. Bivši prostor Muzeja suvremene umjetnosti (tada: Gradska galerija suvremene umjetnosti), onaj u Kulmerovoj palači na Katarinskom trgu, se nalazi vrlo blizu te simetrale na njenoj sjevernoj strani dok se sada premjestio na njenu južnu stranu. A da je usvojen jedan od radikalnijih prijedloga za smještaj muzeja, onaj kipara Ratka Petrića, onda bi muzej opkoračio Savu, vrlo vjerojatno također negdje u blizini gradske simetrale.

Eto, i nek netko kaže da umjetnost nije u središtu društvenih i gradskih zbivanja!

Vratimo se nakratko na povijest Muzeja suvremene umjetnosti. Osnovan je 21.12.1954., i prva je njegova lokacija bila u već spomenutoj gornjogradskoj Kulmerovoj palači na Katarininu trgu pod nazivom Gradska galerija suvremene umjetnosti, koja je od 1961. bila u sastavu Galerija grada Zagreba. 1998. je odlučeno da se muzej seli preko Save, a 2009. se zaista i preselio preko Save, u ovu zgradu koju je projektirao arhitekt Igor Franić.

Vezano uz tu selidbu treba spomenuti performans kojem se već gotovo zagubio svaki trag, selidbu u Novi Zagreb su krajem 90-ih najavili obrisi stopala otisnuti/obojani na gradskom asfaltu cijelom trasom od stare do nove lokacije.

Početak šetnje ispred Muzeja suvremene umjetnosti. [SM 2024.] 

Izvadak iz plana grada iz 1970. [FB-ZG 2024.] 

Pogled na Velesajam i zgradu INA-trgovine, a u prvome je planu sadašnja lokacija MSU-a. Snimljeno 1986. [FB-ZG 2024.] 

Za razumijevanje odnosa sadašnje lokacije Muzeja i Save važno je poznavati i povijest odnosa grada Zagreba i Save.

• Prvi poznati gaz preko Save bio je otprilike na mjestu današnjeg Mosta slobode
• 1764.: Postavljen je prvi most preko Save, pontonski, u produžetku sadašnje Trnjanske ulice
• 1783.: Sagrađen je prvi trajni most preko Save, Savski most, kada je nastala i Savska cesta kao poveznica Gradeca/Kaptola i prijelaza preko Save. Uz Savski most postojala je i trnjanska splav, ali tek kao manje važan lokalni riječni prijelaz.
• 1862.: Sagrađen je željeznički most na željezničkoj liniji Zidani Most – Zagreb – Sisak
• 1892.: Drveni cestovni savski most je zamijenjen metalnim
• kraj 19. stoljeća: Na prostoru južno od Trnja nalaze se tek bezbrojni savski rukavci, šikara i, južno od njih, polja i livade. Između njih se nalaze dva mala sela, Bundek (između sadašnjeg naselja Središće i Avenije Većeslava Holjevca) i Zdelarki (južno od naselja Sopot), a još južnije, nedaleko Sv. Klare (tada zvane Zapruđe) selo pod imenom Otok.

Slijedeći podaci pokazuju da su rijeku Savu prvo “preskočile” razne gradske infrastrukturne institucije, a tek puno kasnije su se u novom dijelu Zagreba počele graditi stambene zgrade.

• 1933.: Antena Radio Zagreba smještena na lokaciji današnjeg naselja Središće (točno mjesto: zgrade na adresi Ulica Brune Bušića 25-27) preuzima emitiranje njegovog programa. Radio Zagreb je počeo sa emitiranjem 1926. i do 1933. je emitirao svoj program uz upotrebu lokalne antene smještene u samome gradu.
• 1934.: Gradska vrtljarija se seli na prostore u Remetincu koje danas koristi Zrinjevac. Gradska vrtljarija je osnovana 1893., i prvi voditelj je bio vrtlar Franjo Jeržabek, a nalazila se u Trnju, na mjestu današnje zgrade MUP-a kod Ulice grada Vukovara, uz potok Kraljevec. Vrtljarija je ulici u kojoj se nalazila dala ime Cvjetna cesta (prije toga se ona zvala Barutanski put). Selidba vrtljarije na lokacije u Remetincu i uz Dotrščinsku šumu je bila nužna zbog realizacije planova o gradnji dvaju školskih zgrada, one Osnovne škole Tina Ujevića (izgrađena 1935.) te Centralne gradske produžne škole (izgrađena 1938.). Obje je škole projektirao arhitekt Ivan Zemljak.
  Nakon Drugog svjetskog rata Gradska vrtljarija čak triput mijenja ime, 1948. u Nasadi, 1962. u Flora, 1977. se Flora, Rasadnik Jankomir i Unikum Hortikultura udružuju u novo gradsko poduzeće Zrinjevac
• 1935.-1937.: Na stupovima starog savskog cestovnog mosta sagrađen je novi, sadašnji, prema projektu ing. Milivoja Frkanića.  Stara konstrukcija je preseljena na lokaciju pored sadašnjeg Mosta mladosti i novi/stari most je nazvan Crveni most po boji kojom je bio premazan. Do 1974. i izgradnje Mosta mladosti to je bio i cestovni most, poslije su ga upotrebljavali samo pješaci i to na osobnu odgovornost zbog velikih oštećenja kolnika mosta, sve dok ga visoka voda Save 1990. nije odnijela nizvodno nakon čega su njegovi preostali dijelovi bili uklonjeni.
• 1939.: Umjesto prvog željezničkog mosta sagrađen je uz njega novi, sadašnji, “zeleni”
• 1945.: Partizani ulaze u grad i oslobađaju ga od nacista i ustaša. Smjerovi ulaska su bili preko Savskog mosta i trnjanske skele. Ulazak oslobodilačke vojske je najavljen objavom preko Radio Zagreba izgovorenom iz objekta antene Radio Zagreba. U spomen na mjesto ulaska partizana u grad dugi niz godina se nekadašnji Dan oslobođenja Zagreba, 08.05., organizirala manifestacija Trnjanski kresovi. Manifestacije je posljednjih godina ponovo pokrenuta.
• 1949.: Počinje gradnja Brodarskog instituta po projektu Marijana Haberlea.
• 1949.: Iskopom šjunka za potrebe gradnje Brodarskog instituta nastaje jezero Bundek. U godinama koje slijede tamo se kopa šljunak i za potrebe gradnje Zagrebačkog velesajma pa zatim i naselja Zapruđe. Jezero je dobilo ime po obližnjem selu čiji se tragovi, nekoliko kuća, i dalje nalaze oko Brodske ulice, između Središća i Avenije Većeslava Holjevca. S druge strane, urbana legenda sugerira da je jezero navodno dobilo ime po Josipu Bundeku, prvoj osobi koja se utopila u novom jezeru. Tijekom 60-ih i 70-ih godina Bundek je bio omiljeno izletište i kupalište Zagrepčana, no u Bundeku je u 80-im godinama došlo do snižavanja vodostaja  i zagađenja pa je kupanje u njemu bilo zabranjeno. Jezero je zapušteno da bi ponovno bilo uređeno 2006., na vrhuncu mandata Milana Bandića.
• 1952.: Otvara se Hipodrom i igralište NK Lokomotive na parceli koja se danas nalazi južno od Antalove ulice, pored Zagrebačkog velesajma.
• 1955.-1957.: Gradi se zgrada općine Remetinec
• 1956.: Početak izgradnje Zagrebačkog velesajma
• 1957.: Počinje gradnja zgrada Naselja februarskih žrtava i Savskog gaja
• 1959.: Sagrađen je Most slobode, direktna poveznica prostora muzeja i Zagrebačkog velesajma sa gradom.
• Oko 1960.: Sagrađen je Motel Zagreb. Uz glavni objekt sa kavanom i sobama uz njega su bili sagrađeni i bungalovi te uređen prostor za auto kamp.
• 1963.-1968.: Gradi se  Zapruđe, prvo naselje u istočnom dijelu Novog Zagreba.
• 1982.-1986.: Gradi se naselje Središće. Ono je sagrađeno zajedno s Dugavama i Sloboštinom u drugoj etapi izgradnje novozagrebačkih naselja, autori projekta su bili Brnčić, Čidić, Uhlik i Vrcan koji su dobili 1. nagradu na natječaju. Idejno rješenje je predviđalo okupljanje zgrada oko savskog rukavca koji je ubrzo zatrpan i ustupio je mjesto sadašnjem klasičnom parku. Ime je naselju dao pjesnik Gustav Krklec,
• 2011.: Na sadašnju se lokaciju preselio Muzej suvremene umjetnosti

Pogledajmo što se na sadašnjoj lokaciji muzeja i najbližoj okolici nalazilo prije 50 godina, 1974.!

Ili, možda je lakše reći čega NIJE bilo.

Nije bilo trgovačkog centra, zgrade INA-trgovine, naselja Središće kao i svih drugih naselja na istoku Novog Zagreba osim Zapruđa … a na mjestu muzeja su bili vrtovi, sa nekoliko kućica preostalih od sela Bundeka koje postoje i dan danas, ali ih rijetko tko zapaža. Most mladosti je bio tek otvoren, nagovještavao je izgradnju južnijih naselja istočne polovice Novoga Zagreba, Utrina, Travnog, Dugava, koja su bila tek u planu, a tramvaj je kroz Novi Zagreb prošao tek 5 godina kasnije, 1979.

Vratimo se sad još malo dalje u povijest, čak 100 godina, u 1924.!

U to je doba na prostoru Novoga Zagreba bilo jedva što načinjeno ljudskom rukom. Bilo je tu polja, livada, gustiša … te put koji je vodio od trnjanske splavi prema selu Otok i dalje prema Sisku kroz sela Bundek i Zdelarki. Nekad je sadašnja lokacija muzeja i središta Novog Zagreba bila tek ni po čemu važna mikrolokacija nasred nekog kukuruzišta.

Sudionici šetnje ispod Mosta slobode. [VR 2024.] 

Fontana na jugozapadnoj strani Mosta slobode. [SM 2024.] 

Bundek i motel Zagreb uz kojeg se nalaze bungalovi i prostor za kampiranje, snimljeno između 1965. i 1970. [FB-ZG 2024.] 

Spomenuli smo os u smjeru sjever-jug koja grad dijeli na dva dijela. Evo i liste važnih zgrada (kojih je zaista puno!) na toj središnjoj osi koja povezuje MSU i centar grada:

• 1956.-1958.: Gradska vijećnica (Kazimir Ostrogović)
• 1961.-1973.: Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog (Marijan Haberle)
• 1970.: Palača pravde (Ninoslav Kučan)
• 70-te i 80-te godine: Promišljanja novog centra Zagreba, jedan od najradikalnijih pristupa je stigao od arhitekata Radovana Dellalea, Borislava Doklestića i suradnika koji su svojim planom predvidjeli preuređenje korita rijeke SAve u kojem bi se formirao središnji otok na kojem bi bile najvažnije gradske institucije.
• 1971.-1982.: Crkva Sv. Križa (Matija Salaj i Emil Seršić)
• 1985.-1986.: Zgrada HRT-a (Nenad Bach, Ratko Rausavljević)
• 1986.-1988.: Zgrada INA-trgovine (Velimir Neidhardt)
• 1978.-1995.: Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić, Davor Mance i Velimir Neidhardt)
• 2004.: Poliklinika Sunce (Grozdan Knežević)
• 2007.: Avenue Mall
• 2019.: Zagreb na Savi (samo projekt), kojeg je pokušao provesti bivši gradonačelnik Milan Bandić

U subotu, 12.10.2024. održana je šetnja naslova “MSU i njegova rijeka: Jučer, danas, a valjda i sutra” koju je vodio Vanja Radovanović. Šetnji je prisustvovalo 36 sudionika, a tijekom šetnje šetači su s voditeljem posjetili 10 karakterističnih točaka predjela između muzeja i Save:

1. Ulica Đure Babića – U današnjoj Brodskoj ulici i Ulici Nikole Andrića koja se do 90-ih godina prošloga stoljeća zvala Ulica Đure Babića još se uvijek vidi nekoliko obiteljskih kuća koje su nasljenice sela Bundek. Ta je ulica, Ulica Đure Babića, bila put kojim se dolazilo od trnjanske skele prema Bundeku i selima Zdelarki i Odra. Ulica je vrlo vjerojatno ime dobila po gostionici izvjesnog Đure koja je postojala negdje južno od Save, a blizu skele, kuda su  stanovnici Trnja rado išli vikendom na kolače i gemišt

2. Avenija Većeslava Holjevca – Nastanak je te široke gradske ulice povezan s gradnjom Mosta slobode, a naknadno i sa gradnjom Ulice Hrvatske bratske zajednice s kojom je most spojen sa središnjim predjelima Trnja. Avenija Većeslava Holjevca je često korištena za auto i biciklističke utrke. Kad govorimo o njoj treba spomenuti i reklamni stup Zagrebačkog velesajma koji je postavljen u 60-im godinama prošloga stoljeća, a uklonjen 2021. po nalogu gradonačelnika Milana Bandića.

3. Hipodrom – Sagrađen je između 1947. i 1950., pored Kajzerice na kojoj su se prve obiteljske kuće počele graditi već između dva rata. Hipodromu se višekratno smanjivala površina iz raznih razloga.
Treba spomenuti i gradnju nogometnog igrališta NK Lokomotive i speedway staze oko njega još 1950. U blizini Kajzerice, na Remetinečku cestu, doselila se 1934. Gradska vrtljarija koja je bila prva gradska služba koja se preselila na južnu obalu Save. Gradnja Brodarskog instituta je započela 1949., zgrada općine Remetinec je sagrađena 1955., a gradnja Zagrebačkog velesajma je započeta 1956.

4. Most slobode – Sagrađen je 1959., u jeku izgradnje oko Ulice grada Vukovara, ali i na početku “kolonizacije” prekosavskog Zagreba. Most je građen ne samo kao utilitarni objekt već i kao markantna građevina koja je trebala donijetii urbani štih u do tada posve riuralni ambijent. Most je dijelom obložen bračkim kamenom, na jugozapadnoj strani mosta je postavljena kamena fontana, u kutovima mosta su proširenja pješačkog dijela u obliku vidikovca, uz njih su i ugibališta za javne autobusne linije, a ograda stubišta koja vode na most je karakteristična za oblikovanje tog vremena.

5. Sava i njena skela – Trnjanska skela je izgradnjom savskog mosta 1783. izgubila na važnosti kao dio glavnog prometnog pravca, no sve do izgradnje Mosta slobode 1959. je predstavljala vezu prigradskoga Trnja sa seoskim predjelima južno od Save. Preko skele su 1945. u Zagreb stigli i prvi partizanski odredi na zadatku oslobođenja Zagreba, a upravo su se tim povodom u blizini sidrišta skele i Mosta slobode dugo godina održavala manifestacija Trnjanski kresovi. Manifestacija je obnovljena prije desetak godina i svake godine privlači sve više posjetilaca.

Bundek prepun kupača, snimljeno između 1970. i 1975. [FB-ZG 2024.] 

Bundek 1960. [FB-ZG 2024.] 

Trnjanska skela 1956. [FB-ZG 2024.] 

6. Savske guštare – Najbolji uvid u izgled i život oko savskih rukavaca, šikara i sela predstavlja serija Kuda idu divlje svinje koju je 1971. prema scenariju Ive Štivičića režirao Ivan Hetrich. Serija je snimana na drugim lokacijama (Zaprešić, selo Orle itd), ali vjerno odražava atmosferu savskih predjela u doba Drugog svjetskog rata.

7. Bundek – Na lokaciji u blizini sela Bundek iskapanje šljunka započelo je 1949. za potrebe Brodarskog instituta. Nakon toga je iskapanje nastavljeno za potrebe gradnje Zagrebačkog velesajma, a potom i za gradnju Zapruđa. U 50-ima i ranim 60-ima bila je to obična šljunčara u kojoj su se kupali lokalni stanovnici, međutim u kasnim 60-ima i ranim 70-ima Bundek je donekle uređen (otvoren je kafić, instaliran je tuš) i postao je omiljelo gradsko odredište za razonudu i kupanje. Sa postupnim spuštanjem razine rijeke Save spuštala se i razina jezera koje više nije bilo pogodno za kupanje i ono je zapušteno, a od uređenja Jaruna su se i posljednji njegovi poštovaoci preselili na Jarunske plaže. Novi život Bundeka započeo je generalnim uređenjem 2006., u doba gradonačelnika Milana Bandića kada je na prostor Bundeka preseljen i tradicionalni Sajam cvijeća.

Treba napomenuti da urbana legenda kazuje da je jezero Bundek imenovano po prvom kupaču koji se utopio u jezeru, Josipu Bundeku, no puno je vjerojatnije da je jezero dobilo ime po najbližem naselju, selu Bundek.

8. Motel Zagreb – Nije poznato kada je sagrađen motel Zagreb, no to je bilo posve sigurno u doba procvata Zagrebačkog velesajma, početkom 60-tih godina. U ta zlatna vremena motel je osim kavane i soba za noćenje (u koje su, navodno, često svraćali velesajamski poslovni partneri sa svojim pratiteljicama pa je među ljudima prozvan i “Štundenhotel”) imao i niz bungalova te auto kamp. U to je doba on bio prvo izletište Novog Zagreba i mnogim je stanovnicima tog dijela grada ostao u sjećanjima kao mjesto prvih izlazaka na kavu ili pivo. Posljednjih je desetljeća motel propadao, u njemu su najčešće noćili tek vozači kamiona, a sada je hostel za strane radnike. Treba napomenuti – uz njega se nalazi i boćalište!

Razglednica motela Zagreb izdana 1965. [FB-ZG 2024.] 

Antene Radio Zagreba, snimljene vjerojatno oko 1940. [FB-ZG 2024.] 

Krećemo prema sakrivenoj vrtnoj oazi koja se nalazi neposredno uz zgrade Središća. [SM 2024.] 

9. Odašiljač Radio Zagreba – Radio Zagreb počeo je s radom 1928. godine, međutim 1933. je njegov glavni odašiljač postavljen na lokaciju zvanu “Otok” koja je u stvari predstavljala jugoistočnu obalu Bundeka. Odašiljač je bio u radu sve do izgradnje odašiljača na Sljemenu (sagrađen 1956.). Više se o tom odašiljaču može saznati u dokumentarnom filmu o oslobođenju Zagreba 1945. jer je upravo s tog mjesta oglašeno da su partizanske jedinice na ulazu u grad i da se građani mole da ostanu u stanovima do završetka borbi. O tome u filmu priča crtač stripova i dizajner Ivica Bednjanec (rođen 1934.), čiji je tata Petar bio radio tehničar i živjeli su u zgradi pored odašiljača. Odašiljač je srušen u vrijeme gradnje naselja Središće i nalazio se na lokaciji gdje je sada zgrada u Ulici Brune Bušića 25-27.

Poveznica na film o oslobođenju Zagreba: https://youtu.be/we8K7JO5bGs (o odašiljaču pogledajte  oko 40:53

Poveznica na film o povijesti Radio Zagreba: https://youtu.be/TT05adYTp-s (o odašiljaču pogledajte oko 8:08)

10. Vrtovi između Bundek centra i Središća – U tom se malenom “džepiću” zelenila još uvijek nalazi niz vrtova o kojima se brinu lokalni “vrtlari” iz kvarta i okolice. Teško je naći veći kontrast u cijelom Novom Zagrebu od obližnjih zgrada Bundek centra i Središća između kojih se nalazi pojas naizgled neprohodnog žbunja koje skriva vrtove koji su, kako to već sa takvim “divljim” vrtovima ide, posve neplanski složeni jedan do drugoga u lijepom “kaosu” prirode i vrtnih kultura, cvijeća, voćaka i povrća.

Ucrtana trasa šetnje “MSU i njegova rijeka: Jučer, danas, a valjda i sutra”. [VR 2024.] 

Zaključno pitanje upućeno sudionicima šetnje, ali i svima vama koji čitate ovaj tekst: Kako bi željeli da taj prostor između muzeja i rijeke izgleda u budućnosti?

Voditelj šetnje Vanja Radovanović je zaželio slijedeće:

• sadnju dvored uz Aveniju Većeslava Holjevca
• očuvanje šikare (u sadašnjem obliku) i obiteljskih kuća Brodske ulice (u urednom stanju)
• renoviranje Mosta slobode, uz fontanu u funkciji
• očuvanje Bundeka kakav jest sada
• renoviranje Motela Zagreb u sadašnjim gabaritima i očuvanju originalnih detalja (terasa itd)
• postavljanje spomen obilježja kod lokacije odašiljača radio stanice
• očuvanje vrtova u sadašnjem stanju, uz okruženje pojasom grmlja i šume

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Tura kultura: Muzej suvremene umjetnosti
• Tura kultura: Zagrebački velesajam
• Tura kultura: Brodarski institut
• Tura kultura: Zgrada ministarstava (“Kockica”) na Prisavlju
• Tura kultura: Park skulptura na Savskom nasipu

Zanimljive poveznice:

• tekst “Zapruđe. Priče iz Srebrnog grada (Kvartovski muzej je otvoren)” na blogu Nepoznati Zagreb
• tekst o projektu “Muzej kvarta” udruge Kontraakcija na web portalu Pogledaj to

 

Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17