Center map

Tura kultura: Zagrebački velesajam

Tura kultura: Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam posjetili smo 23.04.2022. u sklopu akcije “Tura kultura”, a posjet su vodili zaposlenici te ustanove, Sanja JurićRenato Kisić i Dubravka Kovačević Krizmanić. Posjetu je prisustvovalo 38 posjetitelja.

Zagrebački velesajam je tokom svojih više od 100 godina postojanja, pod sadašnjim imenom, ali još prije i kao Zagrebački zbor, promijenio nekoliko lokacija, ali još i više svojih pojavnih oblika. U prvim desetljećima svojeg života bila je to gradska atrakcija, na lokacijama u Martićevoj te Savskoj, dok se prije točno 66 godina, 1956., uz veliku pompu, prisustvo tadašnjeg predsjednika Tita i prvi prijenos uživo na TV-u tadašnje države, preselio na sadašnju lokaciju, u Novi Zagreb. Bio je to tada sami rub grada, ali je Velesajam bio dovoljan magnet da njegove priredbe posjećuju stotine tisuća posjetilaca iz svih kutaka tadašnje zemlje.

Kao dio tadašnjih suvremenih strujanja na polju prezentacije, propagande, trgovine Velesajam je tada bio “veći od života”, sa svojim čudesno oblikovanim paviljonima, gomilom posjetilaca, reklamnim letcima koji su se dijelili posvuda pa čak i bacali iz aviona te susretima sa strancima koji tada nisu ni izbliza bili tako česti kao sada.

No, to je bilo tada … a u proteklih 66 godina se mnogo toga promijenilo u društvu i u trgovini i vrijedi se zapitati što je Velesajam sada, u doba internetskih trgovina, reklama koje vire iz svih mogućih medija i na svakom koraku, u doba kada se susrećemo sa strancima i na uglu naše ulice. Nekad smo hodočastili na Velesajam vidjeti novotarije … a sad nam ih je puna glava, TV, internet i mobilni telefon.

Da li je Velesajam samo još muzej arhitekture na otvorenom i izvor slobodnih kvadratnih metara prostora za najširu namjenu? Ili se u njemu možda kriju i neke nove mogućnosti, i to one koje ga ne vide samo kao izvor slobodnog prostora za građenje nekih novih ”paviljona” koji omogućuju zaradu samo Nekima, već kao javni prostor (i prateći mu sadržaj) na raspolaganju svima?

Sudionici šetnje u paviljonu broj 9, takozvanom Sudionici šetnje u paviljonu broj 9, takozvanom “Ruskom paviljonu” koji je izgrađen 1956. po projektu M. Premužaka. [SMK 2022.]

Sudionici šetnje su uz pratnju vodiča iz redova arhitekata zaposlenih u Zagrebačkom velesajmu čuli mnogo detalja iz povijesti te ustanove, od kojih je možda najvažnija priča o tome kako se gradonačelnik Zagreba Većeslav Holjevac izborio da najveći jugoslavenski sajam ostane u Zagrebu i dobije dozvolu za izgradnju novih objekata s južne obale Save čime je on praktično odredio budućnost tog dijela grada. No, svakodnevni život Velesajma nekad i sad ne čine samo veliki događaji već i male priče, od nekadašnjih skupljanja prospekata i naljepnica na velesajamskim pridedbama, preko doba tranzicije koje je promijenilo lice Velesajma i uvelo mnogo upotreba velesajamskih objekata u razne ne-sajamske svrhe pa do sadašnjosti. Znate li da ispod Velesajamske aleje postoji infrastrukturni podzemni hodnik? Čemu služi scenografija mediteranskog gradića usred velesajma? Koliko se vrsta klupa, starih i novih, nalazi na prostoru Velesajma? S kojim se sve problemima susreću djelatnici Velesajma u svakodnevnom radu?

Fotografije posjeta prilažu Nives Borčić, Saša Martinović Kunović i Vanja Radovanović.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )