Disco Štrukla (Disco Trešnja) Nastup plesača u jednom od zagrebačkih disko klubova [XX 1983.]

Disco Štrukla (Disco Trešnja)

Kasne 1970-e i rane 1980-e bile su vrijeme vala disco kulture u cijelome svijetu pa je on zapljusnuo i obale Zagreba pa i Trešnjevke … na čijem se tlu, na lokaciji današnje sportske dvorane “Dražen Petrović” i poslovnog objekta Cibona, nalazio jedan od poznatijih disco klubova toga doba – “Disco Štrukla” (kasnije poznat i pod imenom “Disco Trešnja”).

Na tome su se mjestu, stiješnjenom između dva željeznička nasipa, preko puta nekadašnje Remize (do 1935.), a poslije prostora Zagrebačkog velesajma (1947.-1956.) pa nakon toga Tehničkog muzeja (od 1963.), nalazili nekad prateći objekti Remize odnosno Velesajma, a na uglu sa Savskom cestom i stambena zgrada koja i danas dijelom postoji. A pored te je zgrade sagrađeno rukometno igralište za Rukometni klub Borac koji je osnovan 1957. godine, a na kojem su nastavu tjelesnog odgoja imali i učenici obližnje osnovne škole na Koturaškoj cesti (sada “Tina Ujevića”).

Manje je poznato da po sredini te parcele teče potok Kraljevec na putu prema Cvjetnoj cesti uz koju je (smjerom od današnje Osnovne škole Tina Ujevića prema jugu, gdje se nekad nalazila Gradska vrtlarija) nekad tekao prema potoku Kunišćaku u koji se ulijevao na Vrbiku.

No, prava slava te lokacije i igrališta počinje krajem 1970-ih kada u ljetnim mjesecima s radom započinje “Disco Štrukla”, jedan od najpoznatijih disko klubova tog doba (uz Saloon, Big Ben, Karaku, Lapidarij, Kulušić …). Nije poznato tko je bio pokretač otvaranja tog disco kluba (neke informacije sugeriraju da bi moglo biti poduzeće “Arto” koje je organiziralo manifestacije diljem Zagreba, poput Sajma cvijeća) no to je bilo mjesto koje je ciljalo na srednjoškolsku publiku. Klub/igralište se otvaralo već u 19 h i zatvaralo u 23 h, u skladu s tadašnjim običajima izlazaka za mlađu omladinu. Muziku je uobičajeno puštao DJ Milan Mlakar, jedan od najpoznatijih DJ-eva te generacije (uz Ivana Balenta Tratinčicu) uz kojeg su zanat učile i mlađe generacije.

Uz uobičajeni disco program uz tada popularnu muziku povremeno su se priređivala i natjecanja za najbolje plesače, tako da je npr. tamo održano i natjecanje na kojem je kao predstavnik Jugoslavije na svjetskom prvenstvu disco plesača izabran Hamit Đogani, tada medijski poznati plesač. U žiriju se, između ostalih, nalazio i tada najpoznatiji režiser RTV Zagreb Anton Marti, a medijski pokrovitelj je bio tjednik “Studio”. A jedan od poznatijih plesača tih godina bio je i Sead Hasanović, poslije poznat kao lik Brace Ciganina iz emisije Željka Malnara “Noćna mora”.

Slikano 1987. u disco klubu Trešnja (terasa SC-a)
Slikano 1987. u disco klubu Trešnja (terasa SC-a) skroz iza s lijeva: Mario Bals, Igor Grgić, Hamed Bangoura, Zoran Žigić, Zetovac, Yenki, Indijanac. Ispod s lijeva: Tomislav Muhić, Trpimir Vicković, Dadi Bangoura, Damir Sajko, Tomislav Tomašević i dr.

Što se samog prostora tiče, rukometno je igralište bilo okruženo žičanom ogradom iza koje je rasla živica. U ljetno doba, za održavanja disko programa na ulazu su se prodavale karte, DJ je bio s lijeve strane igrališta, gdje je bio i mali šank, dok je s desne strane odmah uz igralište bio željeznički nasip. Uz cijelu dužinu ograde su bile klupe (tribina nije bilo) a na sredini improvizirana kvadratna bina za čagu.

Nakon nekoliko godina postojanja disko klub se 1985. radi pripremnih radova za gradnju sportske dvorane i poslovnog objekta Cibone seli na terasu Studentskog centra gdje je radio još nekoliko godina prije zatvaranja (u doba dok je Štrukla radila na igralištu na katu Studentskog centra je išao program Klub SC koji je kombinirao žive nastupe rock bandova s disko programom). A disko muziku je tih godina, sredinom 1980-ih, po popularnosti daleko nadmašio Novi val, što je već neka druga priča.

Napomena: Ilustracije su preuzete iz teksta “Zagrebački disco, omladinski i noćni klubovi 80-ih” na web stranici “Zagrebački memento”.

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Vodovodni šaht ljevaonice "Gajić" iz Mirkovečke ulice [VR 2013.]

Poklopci šahtova iz prošlosti

Ceste i ulice Trešnjevke kriju mnoge tragove prošlosti, a među njima su i poklopci šahtova…
Read More
Kuća arhitekta Tomislava Pavelića na Rudešu kod potoka Kustošaka [KK 2009.]

Neobična obiteljska kuća arhitekta Tomislava Pavelića na Rudešu

Brza stihijska izgradnja trešnjevačkih naselja započela je još u prvoj polovici 20. stoljeća, a nastavlja…
Read More
Silazak sa Zagrebačke avenije stubama i rampom za invalide/kolica kod Omišaljske ulice [GP 2014.]

Trešnjevačke štenge

Za kvart tako ravan kao Trešnjevka čudno je da se uopće može pohvaliti nekakvim javnim…
Read More
Fedor Kritovac (Zagreb 1938. - Zagreb, 2011.)

Fedor Kritovac

Fedor Kritovac je bio arhitekt, urbani sociolog, aktivist, životom i djelovanjem vezan za grad Zagreb…
Read More
Ruševine nekadašnjeg filmskog studija "Ocean film" [GP 2004.]

Filmski studio Ocean film

Filmski studio Ocean film dao je sagraditi Franjo Ledić na početku Horvaćanske ceste. Godine 1925.…
Read More
Kuća u kojoj je bila pizzerija "Oliva" (Okićka ulica 5), snimljena 2018. kada je već desetak godina bila napuštena. [VR 2018]

Pizzerija “Oliva” u Okićkoj ulici 5/Bosiljevskoj ulici 2

Okićka ulica nije jedna od magistralnih ulica kojima se putuje “u tranzitu”, a nije ni…
Read More

Planinarske udruge Trešnjevke

Iako se Trešnjevka nalazi u posve ravnom dijelu Zagreba ona je na mnogo načina obilježena…
Read More
Kad selo prerasta u grad [VR 2014.]

Kako su sela urasla u grad

Stara Trešnjevka nema ulicu koja bi se zvala baš tako, imenom kvarta. Ali zato postoji…
Read More
1 2 3 49

Kategorije