Filmski studio Ocean film
Filmski studio Ocean film dao je sagraditi Franjo Ledić na početku Horvaćanske ceste. Godine 1925. osnovao je poduzeće Ocean film, a prema vlastitim zamislima Ledić je 1926. osnovao mali filmski kompleks nazvan „Zagrebački Hollywood“. Neobična i slikovita arhitektura glavne zgrade oblikovane u duhu secesije služila je ujedno i kao scenografija kod snimanja filmova.
Pokretač studija Franjo Ledić (inače otac slavnog Lutajućeg reportera tjednika Vjesnik u srijedu, Gerharda Ledića, Gleda) ponekad se naziva prvim jugoslavenskim režiserom. Po otvorenju Ocean filma snima film “Ciganska krv – dobrotvorka Balkana”, priču o ljubavi, strasti, ubojstvu i potjeri smještenoj u savske čerge. Uz to, u studiju se snimaju i neki dijelovi filma Đuke Berkeša “Njih dva”.
Objavljuje prvu hrvatsku knjigu o filmu, znakovitog naslova “Film – kako se može postati filmski glumac i glumica. Što o filmu mora znati svaki kandidat i kandidatkinja?”. Potom pokreće prvi filmski časopis čija se tri broja danas čuvaju u NSK.
Nedugo nakon otvaranja studija Franjo Ledić mijenja ime Ocean filma u Jadran-film k.d., no već 1927. se zasitio tog projekta i prodaje teren i zgrade posjedniku Franji Kiseljaku koji ih upotrebljava kao svoju vilu (zbog toga se još i sada ta lokacija ponekad naziva Vila Kiseljak).
Tokom slijedećih desetljeća hrvatska filmska industrija pokušava sagraditi svoj “filmski grad”. Prvi pokušaj, srpskog poduzetnika Mikija Đorđevića, kupovinom gostionice Stjepana Malidnija i stvaranjem “filmskog grada maldinovca” je propao nakon uplaćene akontacije kada je poduzetnik nestao u ratnom vihoru. 1942. se pojavljuje vijest o projektu filmskog grada uz cestu Sveta Nedelja – Samobor, no 1943. se počinje graditi filmski grad na Laščini, koji je, navodno, 1945., bio dovršen. No, prvi pravi takav projekt koji je stvarno zaživio je bila gradnja studija Jadran filma (osnovanog 1947.) u Dubravi gdje se oni i danas nalaze.
Nije nam poznata sudbina zgrada studija u Horvaćanskoj cesti tokom desetljeća nakon Drugog svjetskog rata, no u 21. stoljeće su one ušle napuštene da bi se u 2002. godini u njih uselio prvi dugovječniji zagrebački skvot u kojem je tokom nekoliko slijedećih godina živjela grupa mladih anarhista lijevog usmjerenja (crtice iz njihova života kao i tadašnje stanje studija se mogu vidjeti u dokumentarnom filmu “Bastards of Utopia” autora Maple Razsa i Pache Veleza koji su i sami duže vrijeme boravili u tom skvotu). U to doba je prostor studija bio poznatiji pod nazivom Vila Kiseljak ili jednostavno “Skvot na Knežiji”. Nakon nekoliko godina boravka i čestih sukoba sa desno orijentiranim grupama stanari napuštaju taj prostor i preseljavaju se u zgradu tvornice Medika gdje osnivaju Autonomni kulturni centar Medika koji i danas tamo djeluje.
Nakon iseljavanja posljednjih njegovih stanara prostor studija Ocean filma je prepušten beskućnicima i zatrpavanju smećem i danas je potpuno devastiran.
Ruševni ostaci “Vile Kiseljak” na Horvaćanskoj cesti [GP 2014.]
(Vanja)
Literatura:
- Daniel Rafaelić: Kinematografija u NDH, Naklada Ljevak, 2013.
Zanimljive poveznice:
- Članak o Franji Lediću u “Jutarnjem listu”
- Članak na Wikipediji o Jadran-filmu
- Članak o filmu “Bastards of Utopia” u najpoznatijoj svjetskoj bazi filmova IMDb
- Članak o skvoterskoj kulturi na portalu Pogledaj.to
10000, Zagreb, Croatia
mi smo valjda prebogati pa si možemo dopustiti da nam propadnu
ovakve ljepote