Pupinovo naselje Pupinovo naselje [2008.]

Pupinovo naselje

Koliko god Voltino naselje kao oveći kvart ima svoj gradski “centar” (“Papagajku” i okolicu) urbane atmosfere i “predgrađe” (starije zgrade uz Kustošak i obiteljske kuće u sredini kvarta), toliko obližnje Pupinovo naselje (sada preimenovano u Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića) ima atmosferu malog mirnog gradića, gotovo sela, sa svojim povrtnjacima smještenim između njihovih kuća i podugačke zgrade u Hanamanovoj.

Ako mene pitate, kada bih birao najmirniji kutak našeg grada, Pupinovo naselje bi posve sigurno ušlo u najuži izbor!

Pupinovo naselje - Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića
Pupinovo naselje – Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića

O samome naselju ne znam puno – projektirao ga je Kazimir Ostrogović, arhitekt poznatiji po svojim drugim djelima kao što su Zagrebačka gradska vijećnica, zgrada Zagrebačke banke u Paromlinskoj, Vila “Zagorje” ili zgrada Instituta “Ruđer Bošković”. Iako su mi sami stanari zgrada Pupinova naselja rekli da su zgrade građene 30-tih godina, u popisu zaštićenih dobara Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode pronašao sam podatak da su izgrađene 1947. godine, dakle, odmah nakon Drugog svjetskog rata, taman malkice prekasno da uđu u poznatu knjigu “Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba” Darje Radović Mahečić.

Evo što o naselju kaže popis zaštićenih dobara:

Ova cjelina na izgrađena je 1947. godine i predstavlja karakteristični primjer stambene arhitekture iz prvih godina nakon II svjetskog rata u gradu Zagrebu. Arhitekt Kazimir Ostrogović svojim projektima i realizacijama daje svoj doprinos. Variranjem pojedinih tlocrtnih rješenja i arhitektonskih elemenata oblikovanja nastaju višestambene zgrade; u Plaškom 1946., i tipizirani nizovi u Zagrebu 1947. (Pupinovo) i Osijeku 1948. godine. Pupinovo naselje čini šest stambenih objekata između kojih su zasađena pojedinačna stabla i grupacije stabala, a dokumentira jedno značajno razdoblje u razvoju grada i pristup rješavanju izgradnje kompleksa javne namjene.

Ono što je vrlo specifično za zgrade su vrlo lijepi drveni balkoni (zapravo loggie) na sjevernim i južnim stranama zgrada po kojima su one vrlo prepoznatljive. Sjeverno od zgrada je i niz garaža kojima je zajedničko to što je svaka drugačija od ostalih i predstavljaju dugačak niz nadogradnji, pregradnji i popravaka osnovnih garaža koje su vjerojatno među najstarijima u gradu. Izoliranost naselja u kojega vodi samo jedan ulični prilaz je uzrok da se u njemu, za razliku od ostatka grada, automobili jedva primjećuju, praktično su “utopljeni” u zelenilu kojim su zgrade okružene. Najljepši je pogled na naselje sa juga, od Hanamanove, sa trase nekadašnjeg teretnog kolosijeka Črnomerec-Prečko, gdje se sad prostiru lijepi vrtovi. Treba spomenuti i blizinu potoka Kustošaka koji također doprinosi atraktivnosti kvarta – potok iz njega nije direktno dostupan, no nalazi se vrlo blizu.

Što se same budućnosti naselja tiče, ona nije baš sasvim izvjesna – naime, naselje će sigurno ostati takvo kakvo jest, no u njegovoj neposrednoj blizini, na sjeveru, se nalazi napušteni kompleks “Ferimportova” skladišta koje će kad-tad biti zamijenjeno nečim novim … i ako to “nešto” bude neka metalno-staklena grdosija nestat će i tog provincijskog mira koje već tako dugo vlada Pupinovim naseljem.

Za kraj – zanimljivo mi je da se niz naselja posvećenih poznatim znanstvenicima koji su svoj rad posvetili elektricitetu nije nastavio tako da smo dobili samo naselja posvećena Alessandru Volti te Mihajlu Pupinu (a ne i Tesli, Faradayu ili možda Edisonu). Voltino (naselje) je već postalo uvriježeno ime koje vjerojatno nikad neće biti istisnuto, dok je Pupinovo, eto, otišlo u povijest i sigurno će tokom vremena ostati samo na starim kartama.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 1

  1. Branko Kunović 21.01.2015, 16:50

    Mala ispravka u svezi Pupinovog naselja u kojem sam živio od 1975 do 1986…..Zgrada na broju 16 je prva izgrađena 1947 a ona koja je prva do Golikove je izgrađena zadnja 1949…..no obzirom da je ostalo viška materijala ona je jedina dobila još jedan kat više……eto toliko za sada od mene jer za “Pupač” me vežu uspomene na jedno krasno djetinjstvo koje moja djeca nažalost nemogu danas imati jer živim u Dugavama….servus

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Pilar iza Trešnjevačkog placa [VR 2014.]

Pripreme za zimu

Nekada su Trešnjevčani morali obaviti opsežne pripreme za zimu pa su to postali gotovo povijesno
Uvodni razgovor za posjeta Etnografskom muzeju 15.10.2022. uz voditeljicu Aidu Brenko. [VR 2022.]

Tura kultura: Etnografski muzej

Etnografski muzej posjetili smo 15.10.2022. u sklopu akcije “Tura kultura”, a kroz muzej nas je
Kuća u Novoj cesti 100 gledana sa juga, od Tratinske ulice. [VR 2022.]

Povijest kuće u Novoj cesti 100

Kuća u Novoj cesti 100 se nalazi u neposrednoj blizini središta Trešnjevke, od Trešnjevačkog ju
Vrtovi na Jarunu [VR 2013.]

Vrtovi Trešnjevke

Iako je Trešnjevka danas vrlo urbaniziran, a vjerojatno i jedan od najgušće naseljenih zagrebačkih kvartova,
Igralište i gledalište NK "Rudeš" [VR 2013.]

NK Rudeš

NK Rudeš je nogometni klub sa sjedištem u Rudešu (Rudeška cesta) osnovan 1957. godine. Klub
Noćni štimung bivšeg "Triglav" kina [GP 2013.]

Sara Mikelić: Nekadašnje kino “Triglav” kao dio sjećanja – studentski rad

Tema ovog rada je trešnjevačko kino Triglav koje je nakon dugo godina rada zatvoreno. Iako

Tura kultura: Hrvatska radiotelevizija (HRT)

Posjet Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) u sklopu akcije “Tura kultura” održan je 24.02.2023., a vodila ga
Brajda ispred garaže u Uskočkoj ulici [VR 2016.]

Trešnjevačke brajde

U većini trešnjevačkih naselja još uvijek se mogu pronaći obiteljske kuće – negdje ih ima
1 2 3 53

Kategorije