Kanal [Trnje] Položajna skica Kanala [DS 2016.]

Kanal [Trnje]

Kanal je naselje smješteno na krajnjem sjeveroistoku Gradske četvrti Trnje, a područje istoimenog Mjesnog odbora 2011. godine imalo je 1411 stanovnika.

Ovim tekstom ukratko će biti prikazani procesi deindustrijalizacije i tercijarizacije (porast zastupljenosti uslužnih gospodarskih djelatnosti) koji su posljednjih godina, pa i desetljeća, dominirali u oblikovanju kulturnog pejzaža Kanala.

Za Kanal je posebno važan jedan geometrijski lik – trokut.

Radnička cesta prolazi središtem naselja te ga dijeli na dvije trokutaste površine, pri čemu je ona sjeveroistočna nešto veća od jugozapadne. Kanal je u osnovi je formiran upravo popunjavanjem prostora sjeverno i južno od Radničke ceste mješavinom industrijske i stambene izgradnje.

Dodir starog i novog na Kanalu [DS 2016.]
Dodir starog i novog na Kanalu [DS 2016.]

I dok je trokutasto područje između Radničke, Heinzelove i Branimirove jedna od glavnih urbanizacijskih jezgri između dva svjetska rata, mi ćemo se osvrnuti na jugozapadni kanalski trokut. Unutar njega nalazi se nisko naselje malih stanova izgrađeno u prvoj polovici 20. stoljeća, čije granice čine Supilova, Držićeva i Vukovarska ulica (ponovno trokut).

Kompozicijska žarišta ovog područja dva su trokutasta trga koja su nekadašnjoj periferiji dala urbani karakter. Radi se o središnjem Dubravkinom trgu koji je perivojnog karaktera te Botićevom trgu koji predstavlja svojevrstan ulazak u naselje. Možete pretpostaviti, centralni dio Botićevog trga zauzima mala trokutasta travnata površina s trajnicama, a za naglašavanje trokutaste forme Dubravkinog trga zaduženi su drvoredi.

Koliko god jugozapadni dio Kanala bio malen površinom i brojem stanovnika, radi se o fizionomski raznolikom prostoru te ćemo ga u službi analize recentnih promjena podijeliti na tri dijela. Uz opisano naselje malih stanova, ovdje se nalaze još dvije cjeline: sjeverno od Supilove ulice visoki objekti smjenjuju se s nižim kućama, a istočno od Budmanijeve ulice nekadašnje industrijsko područje zamijenili su poslovni centri od stakla i aluminija.

Donedavno je Kanal bio industrijski kraj obilježen radničkom kulturom, a danas je središte investicija i kapitala. Ovdje posluju tvrtke s područja financija, konzaltinga, odvjetništva, mobilnih aplikacija (…): plave kute zamijenjene su odijelima i PowerPoint prezentacijama. Ovo područje danas se naziva i zagrebačkim Cityjem, a navedene promjene pridonose policentričnom razvoju grada.

Kako bismo predočili razmjere tercijarizacije na Kanalu, u siječnju 2016. godine provedeno je kartiranje jugozapadnog dijela ovog naselja.

Na promatranom području više nema industrije. Od 227 djelatnih subjekata čak 90% pripada tercijarnom (uslužnom) gospodarskom sektoru, a ostalih 10% svrstavamo u kvartarni sektor.

Analiza tercijarnog (uslužnog) sektora na Kanalu [DS 2016.]
Analiza tercijarnog (uslužnog) sektora na Kanalu [DS 2016.]

Priloženi kartografski prikaz otkriva nam koje su djelatnosti prisutne na Kanalu i u kojoj mjeri. Iako usporedbom tri cjeline jugozapadnog Kanala nećemo otkriti ništa spektakularno, jedan moment jasno potvrđuje pravilo da se novi gradski slojevi ne upisuju u krajolik homogeno i neovisno o naslijeđenim prostornim strukturama. Promotrimo kategoriju „sobe, apartmani, hoteli, putničke agencije“ označenu svijetlo plavom bojom na prikazu.

Mali udio ove kategorije istočno od Budmanijeve i sjeverno od Supilove ulice zamagljuje stvarnu situaciju, budući da su ovdje smještena dva hotela relativno velikog kapaciteta. U cjelini južno od Supilove ulice udio ove kategorije je veći, te nam podatak, iako turistički kapaciteti ovdje nisu značajnijeg kapaciteta, svjedoči o prilagodbi stanovnika Kanala na nove socio-ekonomske okolnosti. Iskorištena je blizina Autobusnog kolodvora i obližnjih hotela, a pokazalo se i da je trgovački centar jednostavnije izgraditi na napuštenom industrijskom zemljištu nego na području većeg broja manjih kuća (na prikazu iz zraka jasno se prepoznaju male kuće natkrivene crvenim krovovima). Razlozi su razumljivi.

Kanal [GE]
Kanal [GE]

(Dinko S. – seminarski rad)

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Zeleni pojas uz Zagrebačku aveniju [GP 2006.]

Zagrebačka avenija (Autoput, Ljubljanska cesta, Ljubljanska avenija)

Zagrebačka avenija je danas jedna od najprometnijih zagrebačkih prometnica i definitivno najprometnija trešnjevačka prometnica. Nastala…
Read More
Pregrađivana zgrada kina Trešnjevka [GP 2013.]

Kino Trešnjevka (“Buhara”)

Kino Trešnjevka je radilo tokom 50-ih i 60-ih (nedostaju precizni podaci) i čini se da…
Read More
Drvodjeljska škola i "Industrogradnja" [GP 2013.]

Srednje škole Trešnjevke

Na Trešnjevci nema mnogo srednjih škola i gimnazija, no one koje postoje su zavrijedile da…
Read More
Plot u Nehajskoj ulici [VR 2019.]

Trešnjevački plotovi

Danas u doba kitnjastih metalnih ograda, žičanih ograda, betonskih ograda ili, jednostavno, života bez vrtova…
Read More
Grafit autora Lonca u krugu Studentskog doma "Stjepan Radić" [GP 2014.]

Trešnjevački grafiti

Željeli mi to ili ne, grafiti su dio naše svakodnevice, od New Yorka i Berlina…
Read More
Stari natpis u Kučerinoj ulici [VR 2013.]

Stari natpisi

Na području Trešnjevke moguće je naći mnoštvo zanimljivih starih natpisa koji prkose zubu vremena… no,…
Read More
Prometna vreva u Tratinskoj ulici. [VR 2020.]

Tratinska se budi! (najava)

Dragi stanovnici, obrtnici, trgovci i svi vi drugi koji na ovaj ili onaj način živite…
Read More
Kafić "No sikiriki" na Novoj cesti [GP 2013.]

“No sikiriki” – kafić Ede Maajke

Kafić “No sikiriki” jedan je od popularnijih lokala na Trešnjevci smješten na uglu Nove ceste…
Read More
1 2 3 49

Kategorije