Tramvajska vozila na trešnjevačkim ulicama, ovih dana i godina

Vožnja tramvajem nikad nije samo obična vožnja od točke A do točke B, kao kad sjednemo u auto. Mnogo je doživljaja uključeno u tih 10, 15, 20, 30 ili 50 minuta vožnje, nekad ih možda nismo svih niti svjesni (kad, na primjer, kasnimo na dogovoreni sastanak ili kad se umorni vraćamo s fakultetskog predavanja ili posla). Uvijek je, recimo, zanimljivo iz tramvaja pratiti život ulice. Za razliku od vožnje autom kada je potrebna koncentracija na promet, druge automobile, bicikliste, pješake iz tramvaja se stignu uočavati izlozi, zanimljiva lica i odjeća prolaznika, ostali sudionici u prometu. Ali, također je zanimljivo praiti i “tramvajski ekosistem”, ljude pored kojih se vozimo, koji sjede ili stoje oko nas – školarce, studente, radne ljude, penziće … mnoge zadubljene u svoje mobitele, ali i neke s knjigama, one zauzete međusobnim razgovorom ili pak proučavanjem života ulice (vidi prethodnu rečenicu).

Ali, to nije sve (kako bi rekla poznata reklama) … jer svaka vrsta tramvaja ima svoja prepoznatjiva svojstva: Zvukove, omiljena mjesta za sjedenje ili stajanje i ona koja vrijedi izbjeći, mjesta na pruzi na kojima oni cvile i stružu kao i ona preko kojih kliznu kao u snu.

Pisac ovih redaka je proputovao velik broj evropskih zemalja, pa i neke vanevropske, vozio se tramvajima od Lisabona do Sankt Petersburga, od Amsterdama do Hong Konga, od Sarajeva do Bratislave … i tramvaji svakog od tih gradova su bili priča za sebe, ne samo da su pružali jedinstvenu priliku da se za male pare tramvaj-karte razgledava grad već i da se upoznaju karakteristike lokalnih tramvaja. A tramvajska vožnja Zagrebom, ali i samo Trešnjevkom, pruža priliku za vožnju sa sedam različitih tipova tramvaja koji u svojim redovnim vožnjama bar malkice prolaze i Trešnjevkom. Pa, da ih onda i pojedinačno predstavimo!

 

“Stari Đuro” (TMK201, “Bik”)

U Zagrebu su u redovnom prometu još svega dva para (motorna kola + prikolica) tramvaja tipa TMK201. Trenutno (ožujak 2025.) jedan od njih je uključen u promet na liniji broj 12 tako da ga Trešnjevčani mogu vidjeti u Tratinskoj i Ozaljskoj ulici kao i za izlaska iz Remize, a drugi je na liniji broj 2 i večernji ga šetači mogu vidjeti za povratka u Remizu preko Zapadnog kolodvora tamo negdje oko 19h. Ti su tramvaji proizvedeni u Hrvatskoj, u tvornici Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, i to još 1973.-1974. Pisac teksta osobito se voli voziti na samome kraju motornih kola ili prikolice kao i na početku prikolice, a također, kada je gužva, nasloni se na štangu pored posljednjih vrata i desnom nogom nasjedne na ormarić sa električnim osiguračima.

O tom je tramvaju, nažalost, na Wikipediji napisan tek vrlo kratki tekst, pogledajte ga OVDJE.

Tramvaj TMK201 na početku Tratinske ulice. [VR 2025.] 

Tramvaj s prikolicom izrađen u Đuri Đakoviću u 70-im godinama prošlog stoljeća još uvijek vozi na 12-ici. Snimljeno u Ozaljskoj, kod Okićke. [VR 2025.] 

Tramvaj TMK201 na Trešnjevačkom placu na liniji broj 12. [VR 2025.] 

“Čeh” (ČKD Tatra tipa T4YU)

Tramvaji češke proizvodnje, iz tvornice ČKD Tatra tipa T4YU, proizvođeni su 1976.-1982.. Manji broj takvih tramvaja, motorna kola s prikolicom, vozi na linijama 4, 6 i 7. Na Trešnjevci se “četvorka” može vidjeti na Savskoj u smjeru Savskog mosta oko pola 9, a “sedmica” nekako u slično vrijeme polazi sa Savskog mosta u smjeru Jadranskog mosta, Novog Zagreba i Dubrave. Nije ih moguće vidjeti na putu od ili do trešnjevačke Remize jer se ovaj tip tramvaja garažira u remizi Dubrava..

Ovi su tramvaji muka za sve visoke putnike jer imaju vrlo nizak strop i prozore radi kojih svi viši od metar i 70 moraju kriviti vrat kako bi išta vidjeli na ulici … ali su također pravi blagoslov u hladnim danima kada njihove grijane sjedalice pružaju ugodnost bez premca. Iz nekog su razloga ti tramvaji često zašarani, da li zato što je materijal kojim je obložena njihova unutrašnjost posebno prikladna za šaranje markerima bilo zato što se ZET-ovo osoblje više niti ne trudi čistiti ih obzirom da su predodređeni za skoro povlačenje iz vožnje. treba spomenuti još jednu bizarnost, natpise “Zabranjeno je naslanjati se na vrata” kojeg mangupi često promijene u “Zabranjeno je naslanjati sise na vratara”.

U Zagreb je tokom vremena došlo prvo 30 garnitura tih tramvaja (garažni brojevi: 401-430 i 801-830), potom ih je došlo još 55 (brojevi: 431-485 i 831-885), te na kraju, 1982/83., još 10 motornih kola, koja su trebala dobiti brojeve 486-495. i koji imaju manje krovne prozore za ventilaciju. Međutim, prije dolaska zadnje serije originalni tramvaj garažnog broja 405 potpuno je izgorio za vrijeme radova u remizi Dubrava, pa je zadnji iz zadnje serije umjesto 495 dobio broj 405 i zato je različit od ostalih 29 iz prve serije.

Trenutno (ožujak 2025.) je u radnom stanju 19 kompozicija, od kojih je 10 u redovnoj eksploataciji.

Više o tom tipu tramvaja možete vidjeti na Wikipediji, OVDJE. Puno više podataka je raspoloživo na njemačkoj inačici Wikipedija stranice, jer je veći broj tih tramvaja vozio u istočnonjemačkim gradovima.

ČKD Tatra tipa T4YU na liniji 7, proizveden krajem 70-ih ili početkom 80-ih. Snimljeno u Savskoj cesti, kod skretanja prema Jadranskom mostu. [VR 2024.] 

Tramvaj garažnog broja 453 na Savskoj cesti kod Tehničkog muzeja. [VR 2025.] 

“Katica” (ČKD Tatra tipa KT4YU)

Nešto su mlađi tramvaji češke proizvodnje, tipa KT4YU, proizvedeni 1985.-1986., a voze na linijama 3, 9 13, a vikendom ponekad i na liniji 5. Među ljudima su poznati kao “oni koji cukaju”, jer kada vozač da stisne papučicu gasa, a onda ju naglo otpusti cijeli tramvaj jako cukne i mnogi se već putnik našao na podu nakon takvog “manevra”. Za ovaj tramvaj vrijede neke stvari već rečene za njihove starije kolege po proizvođaču (mitski natpisi na vratima), ali oni imaju vrlo velike prozore s kojima su i najviši putnici zadovoljni, a iz nekog razloga ovi tramvaji uglavnom nisu niti zašarani. Prema nama dostupnim planovima ZET-a ovi će se tramvaji zadržati u prometu još nešto duže vrijeme.

Ukupno je kupljen 51 tramvaj tog tipa, prvih 50 primjeraka (garažni brojevi 301-350) ima diodno upravljanje, a posljednji primjerak, isporučen 1987., garažni broj 351, ima tiristorsko upravljanje.

Trenutno (ožujak 2025.) je u radnom stanju 47 kompozicija.

Više o njima možete naći na tekstu na Wikipediji OVDJE, kao i obično, njemačka inačica teksta je puno opširnija.

Tramvaj ČKD Tatra tipa KT4YU iz 80-ih godina kod Remize. [VR 2024.] 

“Katica” u Prečkom, na stanici Ulica Marijane Radev. [VR 2025.] 

TMK2100

U prometu je također i još nekoliko tramvaja tipa TMK 2100 izrađenih u suradnji Gredelja i Končara između 1997. i 2002. na osnovu tramvajskih postolja iz serije TMK201. Oni sada na Trešnjevci voze na liniji 9, a prije toga su bili često na liniji 5. Ovi tramvaji su posve u redu u zimskom periodu ako im radi grijanje – ako ne, znaju biti vrlo hladni. No, za ljetnih su vrućina to najneugodniji tramvaji u cijelom ZET-ovom voznom parku. Naime, za razliku od svih prethodno nabrojanih također neklimatiziranih tramvaja oni imaju vrlo male prozore od kojih se neki i ne mogu otvoriti tako da u vozilima zna vladati neizdrživa vrućina. Od njihovih osobenosti treba spomenuti i vrlo specifičan zvuk kod polaska tramvaja i kod otvaranja i zatvaranja vrata tako da bi ih svaki bolji poznavalac gradskih tramvaja lako mogao prepoznati i zatvorenih očiju.

Zanimljivo je spomenuti da je prvi primjerak, prototip, napravljen još 1994.  Rađeni su isključivo za grad Zagreb. Pogledajte tekt o njima na Wikipediji OVDJE.

Tramvaj TMK 2100, na liniji 9 kod Trešnjevačkog trga. [VR 2024.] 

TMK2200

Tramvaji tipa TMK2200 u proizvodnji konzorcija Crotram (Končar/Gredelj) odnosno kasnije samo Končar izrađeni su između 2005. i 2010. i voze na svim linijama (osim linije broj 1) sa bar ponekim vozilom, a na liniji 17, kao jednoj od najfrekventnijih (uz liniju 11), se nalaze samo takvi tramvaji.Ti su tramvaji donijeli Zagrebu blagodat klimatizacije kao i niskopodnog ulaza i svi ih cijene, osobito za vrućih ljetnih dana kada njihova svježina spašava umorne i uznojene putnike. Postoje dvije varijante unutrašnjeg uređenja, oni stariji (redni brojevi tramvaja 2201 do 2270) imaju sjedalice na kotačima okrenute jednu prema drugoj te uži prostor za noge kod sjedala neposredno ispred zglobnog dijela, dok mlađi (redni brojevi tramvaja 2271 do 22140) imaju sjedalice na kotačima okrenute prema srednjem prolazu te širi prostor za noge kod sjedala neposredno ispred zglobnog dijela. Svi se slažu da je širi prostor za noge ugodniji, međutim ne postoji generalni konsenzus da li je bolje da sjedalice na kotačima gledaju jedna prema drugoj ili u smjeru prolaza – svatko tu ima svojeg favorita.

Potražite tekst o njima na Wikipediji OVDJE.

Tramvaj serije TMK 2200 konzorcija Crotram u Prečkom, Matetićeva ulica. [VR 2025.] 

TMK2200 na stanici kod Studentskog doma na Savi. [VR 2025.] 

TMK2300

Tramvaj tipa TMK2300 je zapravo kratka verzija modela TMK2200, u Končaru su za Zagreb proizvedena samo dva primjerka, najčešće se vide na linijama 9 i 13. Takvi su tramvaji nuđeni na natječajima za više evropskih gradova (npr Helsinki, Beograd, Sofija), a prodani su u grad Liepaja u Latviji gdje voze od 2021. (vidi OVDJE). Ovaj je tip tramvaja vrlo rijedak tako da autor ovoga teksta nema neki poseban odnos prema njemu – ali, klima i niskopodni ulaz su tu kao glavni preduvjet za ugodnu vožnju.

Na Wikipediji o njemu možete naći slijedeći tekst, pročitajte ga OVDJE.

 

TMK2300 kod Cibone. [VR 2024.] 

Tramvaj konzorcija Crotram, TMK2300, na liniji 9 kod Trešnjevačkog trga. [VR 2024.] 

“Stari Nijemac” (Adtranz GT6M)

Njemački tramvaji Adtranz GT6M proizvedeni su između 1989. i 1997. i bili su prva generacija niskopodnih tramvaja koja se uopće pojavila na tramvajskom tržištu. U Zagreb su pristigli 2024. godine kao nadopuna dok ne pristignu novi tramvaji iz serije TMK2400. Krajem 2024. i početkom 2025. godine voze na liniji 5. Vožnja je ovim tramvajem vrlo meka i ugodna, no problem su dosta uska sjedala, na središnjim dijelovima tramvaja su po dva sjedala za po dvije osobe sa svake strane, na kojima u pravilu sjedi po jedna osoba. Ti tramvaji nisu klimatizirani i tek će prvo ljeto, ono 2025., pokazati kakvi su u vrućim ljetnim danima.

Pogledajte njihov prikaz na Wikipediji OVDJE, po običaju, njemačka verzija teksta je puno opširnija.

 

Adtranz GT6M kod okretišta Prečko na liniji 5. [VR 2024.] 

“Nijemac” u Prečkom, kod okretišta. [VR 2025.] 

TMK 2400

Najnovija zvijezda zagrebačke tramvajske scene se pojavila 10.03.2025. i zasad će prometovati na linijama 1, 3, 8 i 13, dakle, dijelom i po trešnjevačkim tračnicama i kolosijecima!

Čim ga ulovimo negdje na Trešnjevki izvijestit ćemo vam kao izgleda vožnja s njime, a snimit ćemo i pokoju fotku. A do tada, pogledajte ga u tekstu OVDJE kojim je na web stranicama grada Zagreba najavljeno njegovo puštanje u promet.

 

Tramvajska vozila izvan redovnog prometa

Uz sve te redovne tramvaje Trešnjevkom voze i dva muzejska tramvaja, najstariji, model M-24, iz početka 20. stoljeća, te jedan nešto noviji, tip TMK101, izrađen neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Više o ta dva tipa tramvaja možete također naći na Wikipediji, OVDJE (M-24) i OVDJE (TMK101).

Muzejski tramvaj M-24 u remizi za posjeta na manifestaciji Trešnjevka se budi!. [VR 2021.] 

Muzejski tramvaj M-24 kod Parka Stara Trešnjevka za vrijeme manifestacije Trešnjevka se budi #4. [VR 2023.] 

Muzejski tramvaj TMK101 kod Parka Stara Trešnjevka. [VR 2023.] 

Ponekad se na trešnjevačkim tračnicama vidi i radni tramvaj (u pogonu su dva takva tramvaja) koji zimi rali tramvajske pruge, a u drugim godišnjim periodima pomaže kod radova, na primjer prijevozom šljunka kod rekonstrukcija pruge. Ta su radna vozila modernizirani stari M-24 tramvaji.

Radni tramvaj s ralicom, Ozaljska ulica. [VR 2025.] 

Radni tramvaj s dvije prikolice, Savska cesta. [VR 2024.] 

Još jedno radno vozilo ponekad prođe gradskim i trešnjevačkim tračnicama, a to je brusilica, najčešće ju vidimo nakon ugradnje novih tračnica ili skretnica. Ona je u stvari nešto izmijenjeni tramvaj TMK101 preuređen u tvrtki Gredelj. U voznom parku ZET-a se nalaze dvije brusilice i one su jedinstvene po tome što imaju dvije upravljačnice, ne trebaju okretište da bi promijenile smjer. To je osobito povoljno za njihov rad kako bi mogle istu dionicu pruge prijeći više puta i kvalitetnije izbrusiti bez da moraju za svaki prolaz voziti do najbližeg okretišta.

Tramvaj brusilica na prelasku preko Trešnjevačkog trga [GP 2013.] 

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Tramvaj na Trešnjevci
• Tramvaj na Trnju

Zanimljive poveznice:

• U Zagreb je stigao prvi tramvaj iz serije NT 2400, tekst na web portalu Index.hr
• Predstavljanje zagrebačke tramvajske mreže na You Tube kanalu Drothego posvećenom javnom transportu u evropskim gradovima
• Predstavljanje tramvajske mreže Liepaje (grada koji je 2021. kupio tramvaje proizvodnje Končara) u Latviji na You Tube kanalu Drothego posvećenom javnom transportu u evropskim gradovima
• Galerija fotografija tramvaja autora tram4 na Forumu Kluba ljubitelja željeznica