Spasimo potok Črnomerec

Spasimo potok Črnomerec

10. 04. 2019.

Potok Črnomerec je jedan od najpoznatijih zagrebačkih potoka koji svojim imenom podsjeća na istoimenu gradsku četvrt koja je baš po njemu dobila ime i koja je dugi niz desetljeća predstavljala zapadni ulaz u grad, a još od 1910. godine predstavlja “rub grada” svojim tramvajskim okretištem. Međutim, kolikogod je taj potok svojim gornjim dijelom toka obilježio podsljemenska naselja Lukšiće i Fraterščicu te gradski kvart Črnomerec, toliko je on i trešnjevački potok koji je sve do 1945. predstavljao zapadnu granicu grada Zagreba, tekao i još uvijek teče uz još jednu najzapadniju točku gradskog tramvaja, Remizu (od 1935.), i razdvaja lokalne kvartove Ciglenicu, Pongračevo i Gredice od Voltinog, Ljubljanice i Gajeva. A svoj krajnji doseg doseže već u samoj blizini rijeke Save svojim utokom u potok Vrapčak.

Dakle, potok Črnomerec je i trešnjevački potok, jedan od njih šest (uz potoke Kraljevec, Kuniščak, Jelenovac, Kustošak i Vrapčak), i u tome je društvu on najistočniji i najbliži centru od onih koji još uvijek većinu svojeg toka teku nadzemno – i po tome je vrlo značajan.

Evo i nekoliko detalja o toku potoka: Črnomerec izvire kao Veliki potok nedaleko glavnog hrpta Medvednice, ispod planinarskog doma Grafičar, i spušta se niz brdske padine do Lukšića i dalje teče uz Fraterščicu i ulicu Črnomerec (dijelom zatvoren u podzemlje) do Ilice. Od Ilice kratko teče uz pješačku Zaprešićku ulicu da bi kroz tvornički krug tvornice “Pliva” došao na Trešnjevku kod Zagorske ulice. Dalje mu slijedi dugo i uglavnom mirno Fallerovo šetalište, kratki podzemni tok kod Remize, a zatim je ponovo na danjem svjetlu između Srednjaka i Gajevog sve do Gredica i utoka u Vrapčak. Najljepši dijelovi su oni između Zagorske i Remize te krajnji južni, kod Gredica.

Obzirom da taj potok svojim tokom povezuje toliko kvartova i čak dva tramvajska okretišta nije ni čudo da su gradske vlasti i planeri na njegovome mjestu zamislili prometnu infrastrukturu, magistralne gradske prometnice i tramvajsku vezu, za početak između Remize i Horvaćanske ceste, a poslije, rješavanjem prolaska kroz “Plivu”, i prema Črnomercu. Ali, sadašnji zeleni koridor ima još veću vrijednost ako ostane tako zelen kakav je i sada i ako se uz njega urede pješačke i biciklističke staze, parkovni sadržaji, sportska igrališta… umjesto da se na toj velikoj površini stvore nove tisuće kvadratnih metara asfalta, buke i prometnog meteža.

Građanska inicijativa “Spasimo potok Črnomerec” ima baš takve ciljeve: očuvanje otvorenog toka, zelenog koridora i živog svijeta potoka Črnomerec te uređenje javne šetnice uz cijeli tok potoka, od Medvednice do Save.

 

Evo što kažu materijali inicijative:

Potok Črnomerec jedan je od rijetkih zagrebačkih potoka koji je sačuvao otvoreni tok u gotovo cijeloj dužini od Medvednice do Save. Trasa potoka iznosi čak 11 kilometara, a iako bez ikakve komunalne opreme, izrazito je popularna šetnica i izuzetno važan dio zagrebačke zelene infrastrukture.

Aktualni GUP za dio trase potoka Črnomerca od Krčelićeve ulice do Horvaćanske ceste predviđa izgradnju produžene ulice Črnomerec. Tako kako se planira danas, ta bi izgradnja u potpunosti poništila sam potok i vrijedni zeleni koridor te ukinula potencijal važnog javnog zelenog šetališta zapadnog dijela grada.

Ideja zatvaranja potoka za potrebe izgradnje ceste datira iz prve polovice 20. stoljeća kada su mnogi gradski potoci nadsvođeni za potrebe novih ulica. Od tada do danas stvari su se bitno promijenile: od toga da su izgrađene nove prometnice do toga da mnogi europski i svjetski gradovi sada otvaraju ranije nadsvođene vodotoke, prepoznajući u njima vrijednost kroz urbane, ekološke, društvene i druge aspekte.

Kako bi skrenuli pažnju na postojeće vrijednosti i mogućnosti trase te potrebu prostornog planiranja grada koje uključuje, a ne poništava potok, šetnju uz potok Črnomerec vodio je i glazbenik Darko Rundek. Cilj šetnje bio je skretanje pažnje na vrijedni javni prostor duž najugroženije rute šetnice, od Ilice do Save, a koja bi idejnim gradskim projektom u potpunosti nestala i bila pretvorena u prometnicu.

Trasa koju se planira staviti u podzemlje je stanište mnogih vrsta životinja od kojih su neke zakonom izričito zaštićene. Njihova staništa je najstrože zabranjeno uništavati. Utoliko se projekt ceste preko potoka i ne može ostvariti bez kršenja zakona.

Dio trase je i zaštićeno arheološko područje s ostacima iz Kamenog doba.

Šetnica uz potok Črnomerec povezuje gradske četvrti Črnomerec, Trešnjevku-sjever i Trešnjevku-jug i dio je identiteta nekoliko zagrebačkih kvartova, a na niz mjesta i jedina javna zelena površina koja funkcionira kao javni park, primjerice u Zaprešićkoj ulici.

Spasimo potok Črnomerec i 1POSTOZAGRAD pokrenuli su inicijativu da se potok spasi od betonizacije te primjereno uredi kao javno šetalište u punoj trasi od Medvednice do Save.

Zagovara se alternativno rješenje od onoga koje u potpunosti poništava potok.

U sklopu izmjena GUP-a zatraženo je da se potok sačuva kao važan dio zagrebačke zelene infrastrukture. U perspektivi, trasu potoka Črnomerca vidimo kao uređenu šetnicu ali i dio mreže zelenih koridora javnih šetnica s biciklističkim stazama, koje (već sad) povezuju Park prirode Medvednicu s Jarunom tj. nasipom uz Savu, uključujući i brojne druge smjerove kretanja, poput uređene trase Samoborčeka i veze sa šetnicama uz druge gradske potoke.

Novu mrežu šetnica koje bi uključivale i biciklističke staze vidimo i kao važan doprinos boljoj mobilnosti u gradu.

Očuvanje zelenog i plavog koridora izuzetno je značajni doprinos i ublažavanju negativnih klimatskih promjena.

Kroz male komunalne akcije za 2019. godinu već su prihvaćene naše građanske incijative za etapno uređenje šetnice na prostorima gradskih četvrti Črnomerec, Trešnjevka-sjever i Trešnjevke-jug.

Vijeće Gradske četvrti Črnomerec jednoglasno je donijelo i zaključak da zabranjuje da se potok nadsvodi te je odbijen gradski idejni projekt o pretvaranju zelene oaze u prometnicu.
Naša nastojanja su da se potok Črnomerec sačuva, a Zagreb uvede prostorno planiranje po standardima 21., a ne 20. stoljeća!

Na potok treba gledati kao na prednost, a ne kao prepreku!

 

Stotine sudionika šetnje “Spasimo potok Črnomerec” (30.03.2019.) [SM 2019.]
Stotine sudionika šetnje “Spasimo potok Črnomerec” (30.03.2019.) [SM 2019.]

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Ulična tabla iz 30-ih, vremena podjele grada na rajone [VR 2013.]

Ulične table (i kućne numeracije)

Povijest Trešnjevke moguće je pratiti i kroz njene ulične table, table s imenima ulica. Vjerojatno…
Read More
Ulični slivnik proizveden između dva svjetska rata u Ljevaonici Gajić u Selskoj cesti, snimljen pored parka u Zorkovačkoj ulici, Naselje Prve hrvatske štedionice [VR 2010.]

Trešnjevka na treći pogled

Svaki grad, selo, kvart, ulicu možete pojmiti i doživjeti na različite načine. Kada se bavite…
Read More
Učenici IX gimnazije koji su na javnom čitanju povodom Noći knjige čitali svoje pjesme [VR 2021.]

Učenici IX gimnazije čitaju svoju poeziju (Noć knjige 2021.)

U sklopu akcije “Trešnjevka se budi!” održan je povodom Noći knjige (23. 04.2021.) program pod…
Read More
Inauguracija 70. tramvaja nove generacije 07.06.2007. s defileom uzduž Horvaćanske ceste [GP 2007.]

Tramvaj na Trešnjevci

Zagreb je dobio svoj prvi tramvaj, tada još konjski, 05.09.1891., povodom Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe (u povodu…
Read More
"Dačka" i "studentska" pokazna iskaznica ZET-a [SM 2020.]

ZET-ove iskaznice (“pokazi”) kroz povijest

Mnogo je Zagrepčana svoje prve kontakte s Trešnjevkom ostvarilo putem čuvenog ZET-a, Zagrebačkog električnog tramvaja,…
Read More
Savska cesta - istočna granica Trešnjevke [MS 2013.]

Savska cesta

Savska cesta predstavlja istočnu administrativnu granicu Trešnjevke. Iako se u svakodnevnom govoru smatra da je…
Read More
Pogled s vrha Vjesnikova nebodera na Trešnjevku; iz izvanrednog broja “Zagrebačke panorame”, 1964.

Poplava 1964.

Poplava u jesen 1964. godine, kada su se vode Save od 25. do 27.10.1964. na…
Read More
Radovan Delalle u Galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka nakon razgovora. [VR 2021.]

Kvartovski mozaik: Radovan Delalle

Radovan Delalle (Slavonski Brod, 23.12.1935.), arhitekt i urbanist, zapažen je svojim projektima, stručnim i znanstvenim…
Read More
1 2 3 49

Kategorije