Trešnjevačke kocke Trešnjevačke kocke [SM]

Trešnjevačke kocke

Prolazak glavnom trešnjevačkom osi – Tratinskom i Ozaljskom ulicom suočava prolaznika s nekoliko naizgled nepovezanih fenomena: desetine zapuštenih izloga zatvorenih poslovnih lokala, pješačke zone zasićene parkiranim automobilima, derutna pročelja, pločnik i ulica, manjak zelenila. Na razini impresije ovi su raznorodni fenomeni svedeni na osjećaj praznine, opustošenosti, vrlo sličan onom koji ostavlja i prolazak, primjerice Ilicom nakon Britanca. U 19. stoljeću, prije spajanja sela Ljubljanice sa centralnim područjem Zagreba, prostor današnje Trešnjevke bio je također često pustošen poplavama Save. Nasip je izgrađen početkom stoljeća, pa se javlja pitanje o elementarnoj nepogodi koja danas pustoši reprezentativnu gradsku os sjeverne Trešnjevke. Dijametralno suprotna impresija koju ostavljaju parcele sporednih ulica – konzumirane po osobnom, vlasničkom mjerilu neo-liberalnog apetita – upisuju i značenje praznini središnjeg koridora. Umiranje komunalnog, javnog prostora uz istovremeno metastaziranje, bujanje privatnog, jedna je od manifestacija tranzicijske elementarne nepogode.

„Lokacijski urbanizam“ temeljen je na zakonskim rupama tranzicijskog, poslijeratnog perioda u kojem su uklonjeni svi urbanistički planovi osim generalnog iz 80-ih, čime je omogućena neplanska transformacija niske trešnjevačke gradnje u današnje predimenzionirane kremšnite. Naime – dominantno urbanističko pravilo svelo se na podilaženje razbuktalom investitorskom apetitu maksimalne konzumacije parcela, uz zanemarivanje, između ostalog, i tradicijskih trešnjevačkih predvrtova. Transformacije svog kvarta kroz  posljednjih 30-ak godina pratio je fotograf Dermiček Zlatko i metodom komparacije starih i novih fotografija istih lokacija prikazao ih u Galeriji Modulor 2007. godine. I niz drugih umjetnika i istraživača okupljenih oko Modulora doprinio je razumijevanju trešnjevačkih promjena. Radi institucionalne nezainteresiranosti kulturnih antropologa za urbane teme, njihovu ulogu preuzimaju intermedijalni umjetnici. Tako su prošle godine Kristina Leko i  David Smithson proveli istraživanje s fokusom na stanare tradicijskih kućica koje su se u ovim tranzicijskim transformacijama odjednom našle u sijeni novoizgrađenih, predimenzioniranih urbanih vila. Jedno od predavanja u okviru ciklusa „Arhitekstura“ održala je 2008. i Mirjana Tomašević Dančević fokusirajući se na fenomenološki doživljaj Tratinske i Ozaljske, povlačeći i pitanje odnosa između neestetskog, odnosno neekološkog okoliša i nasilja u školi. Problemom kriminaliteta olakšanog sistematskim zanemarivanjem pojedinih urbanih punktova poput pothodnika, ali i njihove neprilagođenosti za korištenje osobama s invaliditetom, bavili su se 2005. u zajedničkoj akciji Bacači sjenki, UII i udruga studenata s tjelesnim invaliditetom KORAK. U sklopu radionice koju su 2004. vodili Vinko Penezić i Krešimir Rogina, skupina studenata arhitekture uredila je boćalište kraj staračkog doma Trešnjevka, a druga skupina krenula u promišljanje zbrinjavanja beskućnika skrivenih iza visokog paravana jumbo plakata u centru Trešnjevke. Dječje radionice od 2004. godine tematiziraju zapuštene trešnjevačke parkove. Borislav Doklestić, Jasmina Sirovec Vanić i Ognjen Čaldarović ponudili su 2008. godine u sklopu interdisciplinarnog projekta vrlo konkretna, instrumentalna rješenja za široku lepezu trešnjevačkih prostornih problema, od revitalizacije radničkih naselja iz tridesetih, preko promišljanja prometne regulacije, do plana gradskog otkupa i prenamjene gradivih u negradive parcele, a sa svrhom očuvanja javnog zelenila.

Izvor trešnjevačkih prostornih problema, međutim, nisu 90-te. Zanimljivo je da se zaključci današnjih istraživanja mogu  dovesti u vezu sa problemima koje August Cesarec spominje 1932. pišući u prvom broju Glasa Trešnjevke o komunalnim problemima nastalim naglom izgradnjom velikog broja stambenih objekata (Cesarec prema Barbari Matejčić, net.hr 18.10.2007.). Tadašnji problemi već su dio nasljeđa s kraja 19-og stoljeća kada se Trešnjevku moglo konzumirati bez građevinske dozvole, o čemu 1999. pišu Radovan Delalle i Fedor Kritovac. Njihova Stara Trešnjevka na kraju stoljeća napisana za istoimtenu izložbu poslužila je kao temelni faktografski, dijakronijski temelj i za interpretaciju koju pruža ova izložba, jer Stara Trešnjevka omogućava vertikalno presjecanje slojeva Trešnjevačke kocke, ukazujući na njihove dodirne točke. Njihovo istraživanje pokazuje, primjerice, da je nedostatak javnih sadržaja i komunalna neopremljenost bio problem već i u međuratnim godinama. Način na koji se današnja izgradnja kosi sa socijalističkim planovima urbanizacije, i socijalistički su se planovi kosili i zaustavljali neke od uzornih planova izgradnje prethodnih desetljeća.

Ali Stara Trešnjevka objavljena je u samo 300 primjeraka, a niti rezultati istraživanja ostalih autora okupljenih oko CeKeTe-a nisu dostupni široj javnosti pa se javlja potreba sukcesivnog arhiviranja i digitalizacije materijala, kako bi se konzumiranje Trešnjevke, bar na tren, zaustavilo informiranjem.

Bojan Mucko,  povodom izložbeTREŠNJEVAČKE KOCKE  u Galeriji Modulor, u suranji sa UDRUGOM ZA INTERDISCIPLINARNA I INTERKULTURALNA ISTRAŽIVANJA

 

Vezani tekstovi:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Neki od modela starih ploča sa imenima ulica [MV 2021.]

Virtualni trešnjevački muzej: Stare ploče sa imenima ulica

Na području Trešnjevke nalazi se mnoštvo tragova prošlosti koje je još uvijek moguće uočiti šećući…
Read More
Sudionici šetnje "Zaigrani grad" s Ivom Sillom pored Meštrovićevog paviljona [GP 2019.]

Jane’s Walk seminar #2: “Play the city game, it’s never the same!” (announcement)

  Za hrvatsku verziju, molimo vas, kliknite ovdje. For Croatian version, please click here. Seminar…
Read More
Pogled sa dimnjaka Toplane, listopad 2020. [IF 2020.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (10): Dimnjak Toplane

Dimnjak TE-TO (Termoelektrane-Toplane) smještene u Zagorskoj ulici, a sagrađen 1980., je sa svojih 200 metara…
Read More
Klupa tipa "Fancy GTL" [VR 2013.]

Njeno veličanstvo klupa

Jedan od osnovnih znakova dobrodošlice svakoga grada i kvarta na svijetu su klupe – one…
Read More
Bivša gumara "Marijan Čavić" u Ivanečkoj ulici [VR 2013.]

Gumara Marijan Čavić

Poduzeće je osnovano 1948. godine pod imenom Marijan Čavić. Početna djelatnost se sastojala u popravku…
Read More
Drvored kestenova kao ostatak od ukinute vojarne na Selskoj cesti [GP 2013.]

Kasarne Trešnjevke

Na području današnje Trešnjevke su se tokom njezine povijesti nalazile dvije kasarne, svaka sa svojom…
Read More
Posljednji preostali natpis na dvorišnim vratima koji podsjeća na Mogorićku ulicu [VR 2014.]

Kada velike ulice jedu male

Jeste li čuli za Mogorić i Malu Goricu? Mogorić je selo u Ličko-senjskoj županiji, a…
Read More
Ilustracija sa web stranice mojdvor.hr

Moj dvor – planirani kompleks luksuznih stanova uz Magazinsku ulicu

Na izduženoj parceli između Magazinske i Žajine (nekad Daničićeve) ulice, točno na mjestu gdje je…
Read More
1 2 3 49

Kategorije