Trešnjevka između čistoće i smeća “Glomazni otpad” pripremljen za organizirani odvoz “Čistoćom” u Tratinskoj ulici [GP 2016.]

Trešnjevka između čistoće i smeća

Tekst na web-stranici Gradskog poduzeća “Čistoća” kazuje da se prva gradska odredba vezana uz održavanje čistoće grada i sakupljanja smeća vezuje uz godinu 1425. dok se korijeni gradskog poduzeća zaduženog za skupljanje smeća i čišćenje grada nalaze u 1923. godini, kada odvoz gradskog smeća prelazi pod upravu Gradske ekonomije. Ona je s radom otpočela 1915. godine, a 1919. godine prerasla je u samostalno gradsko poljoprivredno poduzeće smješteno na gradskom posjedu na ¨Kajzerici¨. Do 1947. brigu o čistoći grada vodila je Gradska uprava, a 1947. godine je formirano komunalno poduzeće ¨Čistoća¨ koje je tokom slijedećih desetljeća pod različitim nazivima i u različitim oblicima organiziranja vodila brigu o čistoći grada, a time i Trešnjevke.

Otpad s Trešnjevačke tržnice na kraju radnog dana [VR 2016.]
Otpad s Trešnjevačke tržnice na kraju radnog dana [VR 2016.]

Ne vjerujemo da je itko zapisao datum kada je na području Trešnjevke po prvi put započeto sakupljanje smeća, no to je posve sigurno bio jedan od ključnih datuma u njenoj urbanizaciji jer je upravo odvoz smeća jedna od funkcija koja neko područje čini urbanim (da ne kažemo “civiliziranim”). Jer, na selu se otpad redovito ili pretvarao u gnoj (ako je bio organski) ili odvozio na neko zabito mjesto i tamo odbacivao (vjerujemo da su nekad na taj način mnoge traktorske prikolice pune otpada iz rubnih trešnjevačkih naselja završile u savskim rukavcima). Ali, naravno, to je bilo u doba kada je otpada bilo vrlo vrlo malo i većinom su ga činile lako razgradive tvari, za razliku od danas kada je sve puno plastike i drugih umjetnih materijala koji se izuzetno sporo razgrađuju.

Iza nas je vrijeme kada se smeće skupljalo u metalnim kantama za smeće (60-e i 70-e) i kada su radnici ujutro lupali s njihovim poklopcima…

Tipska kanta za kućno smeće iz 60-ih i 70-ih [VT 2010.]
Tipska kanta za kućno smeće iz 60-ih i 70-ih [VT 2010.]

Prošlo je i vrijeme kada se vjerovalo da je plastika odgovor na sve i kada se smeće za odvoz odlagalo u plastičnim vreć(ic)ama (80-e). Prošlo je i vrijeme kada su veliki kontejneri bili ne samo glavno već i jedino mjesto za odlaganje otpada jer se već posljednjih 20-ak godina u posebne kontejnere odlažu stakleni otpad, baterije, papir te stari lijekovi (u apotekama), dok se plastika i “prehrambeni” metal odlažu u za to predviđene kontejnere tek posljednjih nekoliko godina. U nekim dijelovima grada, za sada čini se “pokusno”, postavljeni su i smeđi kontejneri za odlaganje bio-otpada.

Isto tako, teško je pronaći podatke o tome kada je na području grada pa i Trešnjevke otvoreno prvo reciklažno dvorište. Ali, ipak znamo da se ono nalazilo na Knežiji, na uglu Horvaćanske ceste i Ujevićeve ulice, i bilo je otvoreno još 1999. godine. Na žalost, nekoliko godina kasnije ono je za rekonstrukcije obližnjeg raskršća zatvoreno i više godina je Trešnjevka bila bez i jednog reciklažnog dvorišta.

Prostor nekadašnjeg prvog reciklažnog dvorišta na Knežiji [VR 2016.]
Prostor nekadašnjeg prvog reciklažnog dvorišta na Knežiji [VR 2016.]

No, 2013. otvoreno je reciklažno dvorište u Zagorskoj ulici, a nedavno, u jesen 2016., postavljeno je i mobilno reciklažno dvorište na Vrbanima, na parkiralištu bivše “Name” s najavom da će se od početka 2017. preseliti na novu i trajnu lokaciju.

Reciklažno dvorište "Zagrebačkog holdinga" u Zagorskoj ulici [GP 2016.]
Reciklažno dvorište “Zagrebačkog holdinga” u Zagorskoj ulici [GP 2016.] Opis djelatnosti reciklažnog dvorišta "Zagrebačkog holdinga" u Zagorskoj ulici [GP 2016.]
Opis djelatnosti reciklažnog dvorišta “Zagrebačkog holdinga” u Zagorskoj ulici [GP 2016.]

A kad već govorimo o prikupljanju smeća, vrijedi spomenuti i različite oblike i dizajne javnih koševa za smeće koji su isto prošli nekoliko velikih metamorfoza koje možete vidjeti u sljedećoj galeriji fotografija.

Na kraju, ne možemo ne spomenuti da je Trešnjevka i dom mnogim divljim deponijima smeća… spomenimo samo neke koji su tokom vremena nastajali i nestajali, ovisno o načinu odvoza smeća, zakonskim odredbama ili kontrolama inspektora:
– Okoliš potoka Črnomerca između Horvaćanske ceste i Jarunske ceste
– Područje uz Ulicu kralja Tomislava prema pruzi
– Područje uz Savski nasip kod Petrovaradinske ceste i uz naselje Prečko
– Područje uz napušteni teretni željeznički kolosijek između Črnomerca i Prečkog

A kao posljednja crtica uz ovu temu – u 60-ima i 70-ima bilo je potpuno uobičajeno prati automobile u rijeci Savi, njenim rukavcima i potocima!

Pranje automobila na Savi kod Savskog mosta; uobičajeno u 60-ima [PC ?]
Pranje automobila na Savi kod Savskog mosta; uobičajeno u 60-ima [PC ?]

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 1

  1. Miroslav Klemm 16.11.2016, 10:37

    Kaj se tiče smeča.
    Još v socijalizmu je v Končarevoj, između Kranjčevičeve i Badaličeve, godinama trunul jedan auto. Bil je sramota za celi kvart. Niko se ni setil da ga makne, valjda ni narodna vlast ni znala čiji je. Niko ni bil pozvan da ga makne. A trebalo je samo na njemu prek noči z crvenom bojom napisat: TITO. Sutra ga nebi bilo!

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Kategorije