Trešnjevka na Savi Kupanje Zagrepčana uz rijeku Savu oko 1934. godine [Janeković / web]

Trešnjevka na Savi

Odnos Trešnjevke i Save je vrlo sličan odnosu Zagreba i Save, iako su si bliski susjedi zapravo je teško reći da li se vole ili ne vole – Sava čini cijelu južnu granicu Trešnjevke, no ona je zapravo gotovo posve izolirana od svakodnevnog trešnjevačkog života. Savu možete vidjeti sa starog Savskog mosta (ako ste pješak ili biciklist), s Jadranskog mosta (ako se vozite tramvajem ili bacite pogled kroz prozor automobila u onih 30-ak sekundi koliko vam treba da ga prijeđete)… a možete ju eventualno uočiti i ako se šećete savskim nasipom i to uz uvjet da voda nije preniska. Ako živite na nekom od viših katova trešnjevačkih stambenih zgrada i gledate prema jugu također imate šansu uočiti rijeku. No, o nekakvom bliskom suživotu s jedinom trešnjevačkom rijekom nema ni govora, a pogotovo ne o tome da ta rijeka Trešnjevci daje neku dodatnu vrijednost.

Zapravo, upravo je suprotno – ako pitate Trešnjevčane o Savi, vjerojatno će većini biti prva asocijacija katastrofalna poplava 1964. godine i strah koji je izazvala nekontrolirana vodena masa koja je preplavila velik dio kvarta i okolice.

Poplava 1964. - Savska cesta kod Drvodjeljske škole Poplava 1964. – Savska cesta kod Drvodjeljske škole [web]

Istina, nekad su se Trešnjevčani i kupali u Savi, no otkako više nema starog drvenog kupališta koje se nalazilo uz sam nasip, kupači su se koncentrirali u i oko Jarunskog jezera, a Sava samuje sakrivena od jezera nasipom i širokom poplavnom zaravni.

Gradsko kupalište na Savi oko 1955. godine [web]
Gradsko kupalište na Savi oko 1955. godine [web]

Naravno, postoje ideje kojima bi se potaknuo suživot s rijekom. Najveći i najpoznatiji je projekt pod zajedničkim imenom “Zagreb na Savi” koji između ostaloga uključuje i izgradnju hidroelektrane Prečko koja bi zajedno s također planiranima HE Podsused, HE Zagreb i HE Drenje pomogla u regulaciji vodotoka i time omogućila uvođenje raznih rekreacijskih, ugostiteljskih i kulturnih sadržaja uz samu rijeku, ali i povisila razinu podzemnih voda te, ne najmanje važno, osigurala dodatne količine struje. U tome je kontekstu zanimljivo pogledati projekt niza od pet hidroelektrana na donjem dijelu toka Save u Sloveniji od kojih su tri već dovršene; jedna, HE Brežice, pred dovršetkom (punjenje jezera je planirano za kraj 2016. i početak 2017.), dok se HE Mokrice tek treba izgraditi.

Pogled na korito Save iz prekosavskog Blata [GP 2015.]
Pogled iz prekosavskog Blata na korito Save sa širokim poplavnim područjem [GP 2015.]

Vrijedi spomenuti i već davno najavljivan, a još neostvaren most u produžetku Vrapčanske / Petrovaradinske ulice koji bi bio ne samo dodatna veza Trešnjevke s danas udaljenim prekosavskim naseljima poput Lučkog već i faktor oživljavanja prostora zapadno od Jaruna. Za njega postoje planovi o uređivanju auto kampa nakon što su njegovi prethodnici na Bundeku i uz sportski park Mladost odavno zatvoreni (pred Univerzijadu, 1986.) te je grad Zagreb ostao bez ijednog kampa i najbliži mu je kamp u Rakitju.

Kamp "Mladost" na prostoru današnjeg sportskog centra "Mladost"; sedamdesetih godina XX. stoljeća [VL]
Kamp “Mladost” na prostoru današnjeg sportskog centra “Mladost”; sedamdesetih godina XX. stoljeća [VL]

Najnovija incijativa koja je dala poticaj oživljavanju gradskog područja uz rijeku Savu, posebno područja oko Savskog mosta, jest “Tromostovlje”, projekt kojeg je pokrenula platforma “Ars publicae” u 2015. godini i koja je dala niz zanimljivih ideja za oživljavanje tog posve zapuštenog prometnog čvora na kojem su smješteni tramvajski i autobusni terminal (planirana je i stanica prigradske željeznice) te sve prateće funkcije, a još donedadavno nije imala niti jednu klupu, česmu s javnom vodom ni javni WC.

I gradski projekt “Zagreb za mene” pokrenut 2015. godine imao je kao jednu od točaka koje iziskuju nužne promjene područje uz savske mostove.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Komentari 1

  1. Miroslav Klemm 19.11.2016, 10:35

    Ko oče od mladih nekaj saznati o Savi, a stari da se podsete, nek pročita knjigu Božidara Perhariča “Neizmišljene priče s negdašnje zagrebačke periferije”. To je predivno štivo starog Zagrepčana z Martinovke. A Martinovka i Trešnjevka, to je jedno te isto! Tam bute, Vi stariji Trešnjevčani, našli celi svoj život. A i Darko je stari Trešnjevčan. Več dugo, dugo živi na Višnjevcu. V knjigi piše i o našem starom kupalištu i o “Indijskom hramu”. Vi, još stari preostali Trešnjevčani, znate kaj je to bilo.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Kategorije