IX. gimnazija – tradicija duža od 80 godina Deveta gimnazija i Ekonomska škola u Dobojskoj ulici [VR 2013.]

IX. gimnazija – tradicija duža od 80 godina

Na području Trešnjevke se nalazi čak 14 osnovnih škola, četiri srednje škole, dva studentska doma, no tek po jedan fakultet (kineziološki) i dvije gimnazije (IX. gimnazija kojoj se ne tako davno pridružila privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina Zrinski). Prođimo u slijedećim retcima povijest najdugovječnije i dugo vremena jedine trešnjevačke gimnazije u kojoj se zrcale sva događanja proteklih desetljeća!

Korijeni te gimnazije se mogu naći u 1926. godini kada je osnovana Ženska realna gimnazija Sestara milosrdnica u Varšavskoj ulici. Katolička redovnička zajednica Sestara milosrdnica je utemeljena 1734. godine u Strassbourgu, a 1856. je na poziv biskupa zagrebačkog Jurja Haulika osnovana samostalna družba i u Zagrebu. Njene osnovne djelatnosti bile su njega bolesnika (kroz u to doba osnovanu bolnicu Sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici) te odgojni rad kroz Učiteljsku školu (djelovala 1848.-1945.) te već spomenutu gimnaziju. Gimnazija je prvih godina djelovala u Varšavskoj ulici, no zbog rasta broja učenica donesena je odluka o građenju nove zgrade na tadašnjoj periferiji grada, na Savskoj cesti 77, uz tada još nenatkriveni potok Kuniščak.

Faksimil svjedodžbe Ženske realne gimnazije sestara milosrdnica kao preteče IX. gimnazije - preneseno iz zbornika 50-godišnjice
Faksimil svjedodžbe Ženske realne gimnazije Sestara milosrdnica kao preteče IX. gimnazije – preneseno iz zbornika 50-godišnjice

27.09.1939. je nadbiskup Alojzije Stepinac blagoslovio polaganje kamena temeljca za zdanje u kojem je uz školu trebao biti izgrađen i paviljon internata (na terenu na kojem se danas nalazi zgrada Zagrepčanke) koji naposlijetku nikad nije bio izgrađen zbog nedostatka sredstava. Izgradnja prve faze objekta (koja predstavlja i današnje stanje) dovršena je 1939. pa je nadbiskup Alojzije Stepinac i otvorio zgradu 25.10.1939.

Djelomično ostvareni plan gradnje IX. gimnazije na Savskoj cesti - preneseno iz zbornika 50-godišnjice
Djelomično ostvareni plan gradnje IX. gimnazije na Savskoj cesti – preneseno iz zbornika 50-godišnjice

Tokom burnih ratnih godina se u zgradu prvo 1943. uz učenice useljavaju i jedinice vojske NDH, da bi sljedeće godine škola bila preseljena nazad u zgradu u Varšavskoj ulici, a preostale prostore su zauzele jedinice njemačke vojske.

Po završetku rata, 16.09.1945., gimnazija se ponovo vraća u prostore u Savskoj cesti, no sada radi pod imenom IX. ženske realne gimnazije, a prvi upravitelj je bio dr. Nikola Berus. 1946. godine gimnazija postaje mješovita, a sestre milosrdnice koje su dotad vodile školu dobivaju otkaz te se većinom sele u zdravstvo. Godine 1947. je zgrada nacionalizirana, a na istoj adresi se osniva i Pedagoški institut Filozofskog fakulteta.

Zgrada IX. gimnazije dok je još djelovala na Savskoj cesti - preneseno iz zbornika 50-godišnjice
Zgrada IX. gimnazije dok je još djelovala na Savskoj cesti – preneseno iz zbornika 50-godišnjice

Godine 1955. je sagrađena zgrada u Dobojskoj ulici na Trešnjevci, sadašnje sjedište IX. gimanzije, no, zgrada je tada bila građena za novoosnovane XIII. i XIV. gimnaziju. Bila je to jedna od najsuvremenijih škola tog doba. Prema projektu je trebala sadržavati 16 učionica, tri amfiteatralna kabineta, tri učeničke radionice, dva foto laboratorija, crtaonu i pjevaonu, gimnastičku dvoranu te školsku knjižnicu. No, kako to obično biva, izvedba ne prati uvijek zamisli i rokove projektanta pa je tako škola građena pune tri godine i tokom prvih godina upotrebe zamijećeno je i otklonjeno puno nedostataka. Nešto kasnije, 1958., škola dobiva i kolni ulaz na tadašnju Ulicu Rade Končara, današnju Ozaljsku.

Zgrada IX. gimnazije - preneseno iz zbornika 50-godišnjice
Zgrada IX. gimnazije – preneseno iz zbornika 50-godišnjice

Koliko je moguće zaključiti iz poznatih podataka zgradu je koristila samo XIV. gimnazija koja je s radom počela 1955. godine i to po eksperimentalnom programu koji je bio na snazi do 1961. (kasnije je dobila i prostore na Kennedyjevom trgu u kojima je poslije djelovala Gimnazija 25. maj). Ubrzo dolazi i do preimenovanja pa XIV. gimnazija postaje VIII. gimnazija. S druge strane, XIII. gimnazija je počela s radom tek 1963. u Novom Zagrebu (tadašnja općina Remetinec), prvo u prostorima današnje Osnovne škole Trnsko, a zatim u novosagrađenoj školi u Sopotu kasnije pod imenom Građevinski centar Ljudevit Gaj.

U lipnju 1962. u zgradu u Dobojskoj napokon se useljava i IX. gimnazija pa sljedećih godina u zgradi zajedno djeluju obje gimnazije, VIII. i IX. 01.01.1966. dolazi i do njihova spajanja i novonastala gimnazija dobiva ime Gimnazija Trešnjevka.

Današnji izgled zgrade IX. gimnazije u Dobojskoj ulici [VR 2014.]
Današnji izgled zgrade IX. gimnazije u Dobojskoj ulici [VR 2014.]

Godine 1977. dolazi do reforme srednjoškolskog sustava koju je proveo tadašnji Republički sekretar za prosvjetu i kulturu Stipe Šuvar i kojom se ukidaju gimnazije i uvode se tzv “škole usmjerenog obrazovanja” (u narodu poznatije pod imenom “šuvarice”). U novoosnovani Centar za odgoj i obrazovanje ekonomskih kadrova za organizaciju i informatiku (kasnije Ekonomski obrazovni centar Boris Kidrič) udružuju se slijedeće škole:

  • Prva ekonomska škola Boris Kidrič (Medulićeva 33)
  • Druga ekonomska škola (Klaićeva 7)
  • Treća ekonomska škola Božidar Adžija (Nalješkovićeva 4)
  • X. gimnazija (Medulićeva 33)
  • Gimnazija Trešnjevka (Dobojska 12)
  • Srednje radničke škole Radničkog sveučilišta – nekad Ulica proleterskih brigada 68, danas Pučko otvoreno učilište u Ulici grada Vukovara

Školske godine 1989./1990. ekonomski obrazovni centar je imao 97 razreda (uključivši i tri područna odjeljenja u Jastrebarskom te sedam za školovanje odraslih) u kojima su se učenici obrazovali za zanimanja ekonomskog stručnog radnika i inokorespondenta, a u školi je bilo 146 nastavnika, 12 osoba u računovodstvu i administraciji te 31 tehnička osoba.

Godine 1991. godine s osamostaljenjem Hrvatske dolazi i do ponovne reforme sustava obrazovanja te se 12.07.1991. ukida Obrazovni centar i iz njega nastaju slijedeće škole:

  • IX. gimnazija (Dobojska 12), koja nadalje upravlja objektom u Dobojskoj
  • Prva ekonomska škola (Medulićeva 33)
  • Druga ekonomska škola (Dobojska 12)

Tekst se većim dijelom bazira na informacijama iznesenim u monografiji IX. gimnazije “50 godina” autorice Dubravke Miljković izdanoj 1995. godine.

Zbornik 50-godišnjice IX. gimnazije
Zbornik 50-godišnjice IX. gimnazije

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 11

  1. Krešimir Brodarić 21.02.2014, 16:48

    Da li postoji u arhivi popis učenika 1a razreda upisanih 1959 g? Maturirali smo 1963. Da li je moguće dobiti taj popis kao i podatke o učenicima?
    Hvala i pozdrav Krešimir Brodarić
    PS: Ne znam da li je to bila u ono doba VIII gimnazija.

  2. vanja 21.02.2014, 18:16

    Krešimire, u zborniku nije bilo tog popisa, no vjerujem da on postoji u arhivi škole – javite se u školu pa ih zamolite za popis! Sretno!

  3. srdjan.karković 21.12.2014, 22:54

    Molim pomoć da dođem do priloga knjizi Dubravke Miljković : Pedeset godina IX gimnazije Priloga – Popis učenika koji su u IX gimnaziji položili maturu -ispit zrelosti na str.75 knjige i
    Popis učenika čiji su dokumenti i danas u Arhivu IX gimnazije.str. 115 knjige.
    Maturirao sam 1950. Tada je to bila mješovite gimnazija. Ako možeta i popis profesora.
    Zahvaljujem ( a da ne znam zapravo – kome ) .Srdačan pozdrav S.K.

  4. vanja 22.12.2014, 10:24

    Srđane, mislim da je najbolje da se javite u školu, vjerujem da će vam izići u susret i posuditi vam Zbornik!
    (naš primjerak je bio posuđen od jedne od djelatnica škole s kojom nemamo direktan kontakt)

    Srdačan pozdrav, Vanja

  5. tomi 28.01.2015, 00:29

    U voltinom kod elektrotehničke škole se nalazi tehničko veleućilište. Tako da trešnjevka ima dva fakulteta.

  6. vanja 28.01.2015, 16:31

    Tomi, hvala ti na dopuni, uskoro ćemo napisati tekst o njemu, a za sada stavljam njihovu web stranicu: OVDJE.

  7. Nikola Radić 22.05.2016, 11:50

    Pitanje: Zašto “Zanimljiva poveznica”
    Članak u časopisu “Prostor” Zrinke Barišić Marović, Arijane Štulhofer i Andreja Uchtyla: “Zgrada ženske realne gimnazije Sestara milosrdnica u zagrebu arhitekta Zvonimira Vrkljana (1937.-1939.)
    otvara webstranicu
    https://www.google.hr/search?q=u%C4%8Diteljska+%C5%A1kola+hrcak&oq=u%C4%8Diteljska+%C5%A1kola+hrcak&aqs=chrome..69i57.8566j0j4&sourceid=chrome&espv=210&es_sm=93&ie=UTF-8#
    a ne navedeni članak? Uz ispravku imena autora:
    Zrinka Barišić Marenić, Ariana Štulhofer, Andrej Uchytil.
    Pozdrav, NR

  8. vanja 23.05.2016, 08:21

    Nikola, hvala vam na prijavi greške, upravo smo stavili pravu poveznicu i korigirali imena autora!

  9. Klemm Mirosav 10.09.2016, 18:09

    Bil sam najgori đak v povesti VIII. gimnazije. O tome pišem u knjižici “Himalaja, tres, tres, Trešnjevka” koju sam izdal ovog proleča. Bil sam i najbliži đak, jer sam stanoval v Ostrovičkoj 1, pol minute od školskog dvorišta. Oko škole smo proveli celo detinjstvo i mladost. Makar sam bil najbliži ipak sam prvi dolazil pred školu. Da najdem nekog ko bu mi dal prepisat zadaču!

  10. miroslav klemm 22.10.2018, 09:41

    Kad smo se zadnji put Ivo Hladnik i ja šetali oko škole nismo mogli verovat kaj je od nje ostalo. A sve je počelo kad sam jedamput, još v socijalizmu, videl kak se na prozoru zbornice sušiju ženske gače. To je bil zloslutni znak!

  11. Stjepan Szabo 08.03.2021, 10:24

    Netočnost u tekstu! XIII. i XIV. gimnazija upisivale su učenike 1954. godine i obje su sasvim sigurno djelovale tu godinu prvo u Savskoj 77, jer zgrada u Dobojskoj nije bila gotova, a useljenje je kasnilo i zbog dodatnih radova, jer su popucale cijevi grijanja te zime. Obje gimnazije djelovale su zatim godinama u Dobojskoj. Ja sam tamo išao u I. i II. razred gimnazije u XIII. gimnaziji, a brat je pohađao XIV.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Pogled s terase Nehajska 22 prema, desno "Trešnjevačka ljepotica" i neboderi Fallerova šetališta.. [VR 2022.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (13): Stambene zgrade u Nehajskoj ulici

Nehajska je jedna od važnih ulica Stare Trešnjevke. Prometno, ona je dio najomiljenijeg smjera kojim…
Read More
Igralište "Zagreba" u Kranjčevićevoj ulici [GP 2008.]

NK Concordia

NK Concordia je osnovan 1906. kao Srednjoškolski športski klub, a nakon 1911. je djelovao kao…
Read More
"Glomazni otpad" pripremljen za organizirani odvoz "Čistoćom" u Tratinskoj ulici [GP 2016.]

Trešnjevka između čistoće i smeća

Tekst na web-stranici Gradskog poduzeća “Čistoća” kazuje da se prva gradska odredba vezana uz održavanje…
Read More
Trešnjevačka tržnica poslije kraja radnog vremena [VR 2015.]

Život i značenja tržnice Trešnjevka

Ovo je integralni tekst rada Ive Grubiše, studentice Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta, Odsjeka za sociologiju (Etnologija i…
Read More
Ulična tabla iz 30-ih, vremena podjele grada na rajone [VR 2013.]

Administrativni pogled na Trešnjevku nekad

Od ujedinjenja Zagreba 1850. godine pa do kraja Drugog svjetskog rata 1945. današnje područje Trešnjevke…
Read More
Sudionici posjeta Zagrebačkom velesajmu ispred paviljona br. 40 izgrađenog 1967. kojeg je projektirao arhitekt Ivan Vitić. [SMK 2022.]

Tura kultura: Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam posjetili smo 23.04.2022. u sklopu akcije “Tura kultura”, a posjet su vodili zaposlenici…
Read More
Usporedba bivše i buduće zgrade na uglu Zagrebačke avenije i Ulice Hrvatskog sokola. [3L]

Drugi život zgrade Cimos

Na uglu Zagrebačke avenije i Ulice Hrvatskog sokola dugi niz godina je stajala nedovršena zgrada…
Read More
Egzemplar među okvirima - izrađen od željezničkih tračnica "Samoborčeka" [GP 2018.]

Klofanje tepiha

Jedan urbani običaj pomalo zamire i nestaje s naših ulica i zelenih površina. Isprašivanje (ili…
Read More
1 2 3 49

Kategorije