Hotel “Panorama” Panoramski pogled s najvišeg kata hotela “Panorama” prema sjeveru [GP 2015.]

Hotel “Panorama”

Hotel Panorama najviši je hotel u Zagrebu i jedna od najviših stambenih građevina na području Trešnjevke sa svojih 75 metara visine i 19 stambenih katova (plus dvije etaže terase).

Sagrađen je 1968. godine pod imenom “Omladinski hotel Sport” (ubrzo izmijenjeno u “Sport”) prema projektu arhitekta Slavka Jelineka specijaliziranog za izgradnju visokih zgrada (između ostaloga autor je i “Zagrepčanke”). Na prostoru oko tada već postojećeg sportsko-reakreacijskog zatvorenog bazena (prvoga u gradu, sagrađenoga 1958. godine) u tadašnjoj Daničićevoj ulici (danas Žajinoj), između Magazinske ceste i pruge “Samoborčeka” te Nove ceste i kompleksa Elektrane, projektiran je cijeli blok zgrada gdje se uz taj hotel planiralo izgraditi još četiri 16-katnih nebodera koji bi zajedno s hotelom i budućom sportskom dvoranom (Dom sportova otvoren je 1972. godine) trebao činiti jedinstven povezan građevinski kompleks. Taj bi kompleks sačinjavao novo središte Trešnjevke s mnoštvom poslovno-trgovačkih, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja (od mliječnoga restorana do kabareta), koji bi donekle ličio prostoru oko današnje “Mamutice” u naselju Travno. To je za to vrijeme bila nova vrsta naselja, s mnoštvom javnih sadržaja dostupnih stanarima nebodera čemu su težili urbanisti i arhitekti tog vremena. Međutim, od cijelog kompleksa realizirana su uz hotel tek dva nebodera na rubu istaknutog područja, uz Novu cestu.

Pogled s najvišeg kata hotela "Panorama" prema istoku [GP 2015.]
Pogled s najvišeg kata hotela “Panorama” prema istoku [GP 2015.]

U doba kada je hotel nastao visoke gradske građevine su bile prvenstveno stambeni objekti uz iznimku tek Iličkog nebodera (sagrađenog 1959., visokog 70 metara, u doba nastanka bila je to najviša građevina tadašnje države) koji je imao poslovnu namjenu. Za razliku od zapadnoevropskih i američkih gradnji toga doba, kada su gradnju poslovnih visokih zgrada diktirale snažne kompanije koje su time dobivale prepoznatljivost i reklamu, u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo tog pokretača, već je njegovu ulogu preuzela stanogradnja na koju je velik pritisak vršio snažan priljev stanovništva koji se doseljavao iz sela u gradove. Upravo s namjerom brige o smještaju radnika-samaca sagrađen je i ovaj hotel, koji je trebao udomiti radnike koji su u Zagreb dolazili prema potrebama posla. S vremenom je rasla potreba za ugošćavanjem i drugih gostiju tako da se funkcija hotela mijenjala i vrlo brzo, već ranih 70-ih godina 20. stoljeća, s organizacijom velikog natjecanja u stolnom tenisu, hotel je otvoren i ostalim gostima.

Važnost hotela još više raste od 1972. godine kada je u njegovoj blizini otvoren Dom sportova koji je dugo vremena bio glavna gradska lokacija ne samo za sportske susrete već i razne kulturne manifestacije, od rock koncerata pa do humanitarnih priredbi. S time u vezi kroz hotel je prodefilirao niz poznatih gostiju. Tokom 80-ih godina je hotelu ponovo promijenjeno ime, sada u hotel “Panorama”, a 1987., nakon adaptacije za Univerzijadu, kada se nadograđuju prizemlje, mezzanin i terase, kategorizira se po tadašnjem pravilniku u B kategoriju.

Trg Krešimira Ćosića i Dom sportova - pogled s najvišeg kata hotela "Panorama" prema sjeveru [GP 2015.]
Trg Krešimira Ćosića i Dom sportova – pogled s najvišeg kata hotela “Panorama” prema sjeveru [GP 2015.]

Za vrijeme Domovinskog rata u hotelu su boravile i izbjeglice, a nakon što su oni izašli, 1999.-2000., pristupilo se obnovi i preinakama na fasadi (zatvoreni su originalni balkoni te su proširene sobe) koja je zatvorena staklom prema projektu arhitekta Linardića i hotel je kategoriziran s 4 zvjezdice.

Preslika izvornog izgleda hotela “Panorama” - gledano s Metalčeve ulice [VR 2015.]
Preslika izvornog izgleda hotela “Panorama” – gledano s Metalčeve ulice [VR 2015.]

Vlasnik hotela, grupacija HUP-Zagreb d.d. potpisuje 2013. s grupacijom Starwood Hotels and Resorts Worldwide ugovor o menadžmentu za brand Four Points by Sheraton, tako da je službeni naziv hotela postao Four points by Sheraton Panorama Zagreb hotel, a nakon isteka ugovora, od 01.01.2014., hotel dobiva ime Panorama Zagreb Hotel i nastavlja s poslovanjem u sklopu grupacije HUP-Zagreb.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 2

  1. Klemm Miroslav 28.10.2016, 08:17

    Nama, starim Trešnjevčanima, hotel Panorama ne znači niš. Ali je mesto na kojem je podignut sveto. Mi smo tam na Špartinom navijali za naše, hodali ” s nekim starim drugom, samoborskom prugom”, skakali po onim cevima toplane, gledali kak dečki igraju hokej po lešu i slušali buku iz “cajnkerice” na Magazinskoj cesti. Mi smo tam pokraj prolazili do zapadnog kolodvora kad smo išli na vlak za Videm-Krško kam smo se išli kupat prije neg je u Daničičevoj zgrađen bazen. Kaj nama znači hotel Panorama!

  2. GP 30.10.2016, 18:19

    Tak je – kak je.
    Ni “Trešnjevačka ljepotica” ispred “Kutije šibica” nije (meni) neko oličenje ljepote, ali ju se ne može zaobići.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Vanja Radovanović: Tratinska drijema (izložba fotografija)

Link na fotografije sa izložbe Link na odabrane citate sa lanjske ankete provedene tokom priprema
Zgrade na prostoru nekadašnje tvornice cipela "Šimecki" [VR 2913.]

Tvornica obuće Šimecki

Tvornica obuće Šimecki je osnovana 1943. godine, a njeni pogoni su se još do cca
Zvonko Špišić - "Moje cvijeće"

Ružičasta Trešnjevka

Iako je nekad bila ‘crvena’- očito, sve blijedi. Sasvim sam slučajno (a možda i ne)
Prigradski vlak na ulasku u Zapadni kolodvor. [VR 2022.]

Trešnjevka na treći pogled: Željeznica – vlak bez voznog reda

Trešnjevka je prostorno određena sa tri važne “prostorne činjenice” od kojih je jedna prirodna, a
Istočna strana Jonkeove ulice [VR 2012.]

Jonkeova ulica i njenih pet minuta slave

Gotovo svaka gradska ulica ima neki svoj “biser”, neku zanimljivost koja joj garantira prepoznatljivost, pamćenje
Detalj sa šetnje po Pongračevu održane 23.10.2015. [BM 2021.]

Povijest stranica (2013. – 2017.)

Ovdje možete naći informacije o promjenama na web stranici Mapiranja Trešnjevke izvršene u prvih 5
Oslik pročelja zgrade GAP-a u izvedbi Ivana Picelja, 1978. [MP3 2022.]

Obrtnički i poslovni prostori između Tratinske i Andrašecove ulice (stolarija Gabron, Marko Šavrić, Gap …)

Trešnjevka je u doba između dva svjetska rata bila veliko gradilište. Dok se njezin sjeveroistočni
Ulična tabla iz 30-ih, vremena podjele grada na rajone [VR 2013.]

Administrativni pogled na Trešnjevku nekad

Od ujedinjenja Zagreba 1850. godine pa do kraja Drugog svjetskog rata 1945. današnje područje Trešnjevke
1 2 3 53

Kategorije