Center map

Fra Ma Fu: Franjo M. Fuis, novinar i publicist

Fra Ma Fu: Franjo M. Fuis, novinar i publicist (Naslovnica kataloga izložbe o Franji M. Fuisu, autor Mladen Hanzlovsky)

Franjo M. Fuis (1908.-1943.), poznatiji pod pseudonimom Fra Ma Fu, bio je jedan od vodećih novinara, publicista i putopisaca u periodu između dva svjetska rata. Smatra se začetnikom popularnog žurnalizma i moderne fotoreportaže u Hrvatskoj, a najpoznatiji je po svojim zapisima (novinskim člancima i knjigama) o ljudima sa gradskog dna te sa putovanja. Manje je poznato da je pisao scenarije za mnoge stripove Andrije Maurovića pa tako i za njegove možda najpoznatije stripove “Trojica u mraku” i “Stari mačak”.

Franjo se rodio u skromnoj obitelji Martina i Gizele (rođ. Laszlo) Fuisz u Virovitici 14.11.1908. gdje je odrastao uz tri brata, Ivana (1903.), Antuna (1905.) i Đuru (1910.). Već kao dječak pokazivao je sklonost avanturama pa se sa svega 13 godina pridružio putujućem cirkusu sa kojim je u slijedeće 4 godine proputovao Bugarsku, Tursku i Grčku. Po povratku i nakon kraćeg uredskog posla u Zagrebu javlja se dobrovoljno u podoficirsku mornaričko-pilotsku školu u Boki Kototorskoj gdje je tokom slijedećih nekoliko godina (1927.-1933.) savladao pilotska znanja, ali i detaljno upoznao Jadransku obalu što mu je tokom kasnijeg novinarskog rada pomoglo u pisanju nekih od prvih turističkih zapisa u našem tisku.

Već 1927. objavljuje svoju prvu priču “Ubogi Vanja” u listu zagrebačkih srednjoškolaca “Omladina” gdje su svoje spisateljske karijere započeli i Ivo Kozarčanin te Jagoda Truhelka. Tokom školovanja u Boki Kotorskoj surađuje i sa “Hrvatskim radišom”, “Našim mornarom”, ali i zagrebačkom “Kulisom”, “časopisom za kazalište, kino, variete, društvo i šport” u kojoj 1931. objavljuje pjesme pod pseudonimom Fra Ma Fu. “Kulisa” i srodna revija “Svijet” označuju početak popularnog žurnalizma u našim krajevima. U izdanju “Kulise” i pod pseudonimom izlazi mu i prva knjiga, zbirka pripovjedaka “Tajna svjetionika Sv. Luke” koju su ilustrirali Sergej Mironović i Andrija Maurović, s kojim je Franjo nastavio surađivati tokom slijedećih godina jer su se Franjin stil pisanja i Andrijin stil crteža i ilustracija odlično nadopunjavali.

Scena iz stripa Andrije Maurovića
Scena iz stripa Andrije Maurovića “Trojica u mraku” za koji je scenarij pisao Franjo M Fuis. (iz kataloga izložbe)

a href=”https://mapiranjetresnjevke.com/wp-content/uploads/2021/10/IMG_5064.jpg”>Ručak reportera: Franjo na jednom od putovanja Hrvatskom (iz kataloga)
Ručak reportera: Franjo na jednom od putovanja Hrvatskom (iz kataloga)

Franjo povremeno svraća u Zagreb od 1932. i uskoro započinje radom u “Novostima” u kojima je u to vrijeme urednik doajen hrvatskog novinarstva Ivo Mihovilović koji je tih godina u te novine uveo mnoštvo poslije poznatih imena, od Ranka Marinkovića preko Gorana Kovačića i Vjekoslava Kaleba pa dfo Zdenke Munk i Stanislava Šimića. U Franji je otkrio osobu sklonu putovanjima i bilježenju utisaka sa njih pa ga je slao na putovanja diljem Hrvatske, pješice, biciklom, vlakom, gdje ne piše samo o ljepotama tamošnjih krajolika već i o teškom životu ljudi koji tamo žive što je bio uvod u njegovu fazu socijalnog novinarstva.

Od 1934. Franjo stalno živi u Zagrebu, na Trešnjevci, u kući njegovih roditelja u Iločkoj 16 (na kojoj je njemu u spomen podignuta spomen ploča), piše za “Novosti”, ali i za reviju “Oko” za koju zajedno sa Maurovićem započinje sa radom na stripovima najraznorodnijih žanrova, od kriminalističkih i naučnofantastičnih pa do strip obrade Šenoina “Zlatarova zlata”. Uz seriju zapisa pod naslovom “Niz strminu bijede” te godine pridružuje se mladom skitnici Mavru Cveku sa kojim provodi nekoliko mjeseci lutajući svijetom zagrebačkih skitnica, nemoćnih, prostitutki, sitnih kradljivaca. Te se priče mogu naći u knjizi “Podzemni Zagreb i druge reportaže”.

Iz knjižnice
Iz knjižnice “Mapiranja Trešnjevke”

Svim do sada spomenutim temama, od putopisa pa do socijalnog novinarstva Franjo se bavi sve do 1941. kada, nakon proglašenja NDH “Novosti” prestaju izlaziti. Nove ga vlasti često zatvaraju, ispituju, sumnjiče … a on uspostavlja kontakt sa ilegalcima iz Gradskog komiteta te sudjeluje u radu ilegalne skupine “Galeb” na prikupljanju informacija iz gradskog života koje prosljeđuje partizanima. 13.10.1943. sudjeluje u organiziranoj akciji dostave filmskog materijala i kamera na slobodni teritorij, zajedno sa još trojicom suradnika, avionom marke “Potez”. Avion je bio dvosjed u kojem su se tom prilikom našla čak četvorica putnika uz dodatni teret i po svemu sudeći upravo je njegova težina bila odlučujuća za nesreću koja se dogodila na području Plitvičkih jezera kada je avion zakačio krošnje, srušio se na zemlju i zapalio pri čemu su poginula sva četiri putnika.

Svojim je kratkim, ali burnim životom tokom kojeg je postao sinonim za socijalno angažirano novinarstvo i prozu, ali i putopisno novinarstvo označio novine i časopise koji su izlazili u Zagrebu između dva rata i postao simbolom onoga što se kasnije prozvalo “istraživačkim novinarstvom”.

Njemu u čast od 2015. godine Hrvatsko novinarsko društvo i Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje organiziraju na različitim lokacijama u Hrvatskoj Festival reportaže i reportera Fra-Ma-Fu.

 
(Vanja)

Zanimljive poveznice:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )