Crkva Sv. Marka Križevčanina Crkva Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti [KK 2010.]

Crkva Sv. Marka Križevčanina

Crkvu Sv. Marka Križevčanina projektirao je arhitekt Marijan Haberle, a izgrađena je 1941. godine.

U Regulacionom planu iz 1938. godine, kojim započinje plansko razvijanje i šireg gradskog područja, sakralne građevine su snažni gradotvorni elementi. U kratkom razdoblju od 1936. do 1941. u Zagrebu je izgrađeno šest rimokatoličkih crkava od planiranih sedam, od čega su četiri planirane na Trešnjevci, no izgrađene su samo tri.

Izvadak iz Generalnog regulacijskog plana iz 1938. godine [KK 2014.]
Izvadak iz Generalnog regulacijskog plana iz 1938. godine [KK 2014.]

Svaka od planiranih crkava u planu je imala vrlo naglašenu urbanističku ulogu u gradu – bilo formiranjem urbanističkog sklopa s ostalim crkvenim i javnim sadržajima, bilo formiranjem trga ili svojim položajem u osima prometnih vizura. Međutim istovremeno nove internacionalne struje misli o shvaćanju modernog grada promijenile su njihovo značenje unutar urbanog gradskog tkiva. Primjenjuje se funkcionalističko i nehijerarhijsko strukturiranje prostora – snažnu povijesnu interpretaciju liturgijskih građevina zamjenjuje „markica“ u planu namjene površina jednakovrijednog značenja kao i ostalih javnih sadržaja. Promjenom mjerila grada liturgijske građevine poprimaju svoj identitet najčešće samo modernim arhitektonskim oblikovanjem.
Na Regulacionom planu iz 1938. označene su četiri planirane trešnjevačke crkve, vidi ilustraciju gore: 1 – crkva Sv. Marka Križevčanina, Selska, 2 – crkva Sv. Josipa, Trakošćanska, 3 – crkva Marije Pomoćnice, Omiška i 4 – neizvedena crkva, Srednjaci.

Dio nacrta crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti – Državni arhiv [KK 2014.]
Dio nacrta crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti – Državni arhiv [KK 2014.]

Crkva Sv. Marka Križevčanina građena je u razdoblju od 1938. do 1941. prema projektu arhitekta Marijana Haberlea. On funkcionalno rješava sakralni zadatak u novoj urbanoj gradskoj sredini sa svim obilježjima moderne arhitekture u konstrukciji i oblikovanju. Crkva se prema Regulacionom planu trebala nalaziti unutar kampusa koji bi osim crkve imao i druge sadržaje kao što su župni dvor, samostan i škola, a s druge strane Selske trebali su se nalaziti logor „Krste Frankopana” i bolnica. S istočne strane sklopa bio je planiran stambeno-trgovačko-industrijski predio srednje i rijetke gustoće prizemnih i višekatnih građevina (Naselje Prve hrvatske štedionice), a zapadno od Selske, iza logora, bilo je predviđeno stambeno naselje prizemnica i jednokatnica (Pongračevo naselje).
Šira situacija kampusa s crkvom Sv. Marka Križevčanina iz 1938., vidi ilustraciju dolje: 1 – crkva, 2 – župni dvor, 3 – samostan, 4 – škola „August Šenoa“, 5 – javna zgrada, 6 – logor „Krste Frankopana“, 7 – bolnica.

Izvadak iz Generalnog regulacijskog plana iz 1938. godine s položajem kampusa [KK 2014.]
Izvadak iz Generalnog regulacijskog plana iz 1938. godine s položajem kampusa [KK 2014.]

Međutim, zbog povijesnih okolnosti parcela na kojoj je planirana crkva, izvlaštenjem zemljišta bila je znatno smanjena. Na oduzetom dijelu parcele dijagonalno su podignuti i danas prisutni industrijski sadržaji, čime je prekinuta veza crkve i osnovne škole „Augusta Šenoe“ (izgrađene već 1931.) te je izgubljen prostor za popratne sadržaje koji su se planirali sjeverno sve do Krapinske ulice. Sa zapadne strane Selske na mjestu planiranog logora i bolnice trenutno su u izgradnji višestambene zgrade koje svojim mjerilom i nespretnim oblikovanjem razaraju mjerilo okolnog usitnjenog i pitomog stambenog naselja obiteljskih kuća. Time je u konačnici zaustavljena ambicija da se od ovog prostora stvori atraktivno žarište javnih gradskih sadržaja, a ograđena skromna parcela crkve ironično je uronila u industrijsko postrojenje što zapravo i ne odstupa od kaotičnog pravila trešnjevačke urbanističke svakodnevnice.

Užurbano hodajući uskim pločnikom vrlo prometne Selske ceste ne bi li što prije dospio na humaniju pješačku stazu slučajni prolaznik niti ne opaža niti ne može naslutiti pravu malu oazu koja se krije iza visoke živice u dvorištu crkve Sv. Marka Križevčanina. Samo onima koji znaju gdje zastati kao i stanovnicima koji dolaze po blagoslov, pogled se odjednom odvaja od sivila asfalta i preko dugog prilaznog trga zaustavlja na pomalo neočekivanom pročelju crkve. Volumen crkve u osnovi čini kubus jasnih glatkih pročeljnih ploha. Kako ne bi previše nalikovala stambenoj ili poslovnoj građevini, arhitekt Haberle vješto integrira tradicionalne sakralne arhitektonske elemente i simboliku u veliku bijelu zidnu masu modernističke crkve. U osnovi ona je tradicionalna longitudinalna jednobrodna crkva s kvadratnom oltarnom apsidom na istočnom dijelu uz koju se nalaze krstionica i sakristija te toranj obuhvaćen u zidnoj masi kroz koji se proteže stubišni prostor za crkveno osoblje. Sam toranj očituje se tek nakon kote krova crkve iznad kojeg se izdiže elegantno oblikovana čelična konstrukcija, koja nosi snažan križ (maksimalna kota tornja doseže 27,05 m). Jedinstven geometrijski volumen glavne dvoetažne dvorane za bogoslužje rastvoren je valjkastim nišama elipsoidnog tlocrtnog oblika duž bočnih strana te galerijom s orguljama iznad ulaznog prostora. Neuobičajeno odizanje glavne dvorane od terena omogućilo je smještaj dvoetažne dvorane za nastupe zbora s binom te foyer (predvorje), garderobe i sanitarije u ukopanoj suterenskoj etaži kojoj se pristupa izvana pomoću rampe smještene uz južno pročelje.

Dio nacrta crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti – Državni arhiv [KK 2014.]
Dio nacrta crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti – Državni arhiv [KK 2014.]

U odnosu na prethodne povijesne etape u kojima liturgijske građevine dominiraju u silueti grada i čine njegovo težište, a svojim reprezantativnim oblikovanjem u čast božanstva najimpozantnije su građevine u njegovom tkivu, „…promjene u urbanističkom značenju liturgijskih građevina u 20. stoljeću donijele su i novo shvaćanje liturgije koje se odrazilo na nove funkcionalne imperative arhitektonskog modernističkog oblikovanja kojim dominira funkcionalistički pristup čime je otežana simbolička interpretacija svih konotacija koje sadrži liturgijska građevina“.

Crkva Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti [KK 2010.]
Crkva Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti [KK 2010.]

Modernistički oblikovni elementi najprisutniji su na vanjskom oplošju crkve. Pravilno geometrijsko tijelo natkriveno je laganom ravnom krovnom plohom obloženom drvenom oplatom koja, iznad impozantnih stepenica kojima se pristupa glavnoj etaži, čini natkriveni ulazni prostor za okupljanje vjernika. Stepenice su lišene reprezentativnog karaktera u korist funkcionalnosti, umjesto bogate rozete iznad dominantnog portala javlja se modernistički vitraj pravokutnog oblika omeđen s dvije skulpture (kojih više nema), a portal čine jednostavna ostakljena metalna vrata. Element rozete pojavljauje se u obliku kružnih prozora duž bočnih stranica iznad valjkastih niša. Detalji poput žutog stakla, smeđe drvene oplate krovne plohe, crvenkastosmeđe bravarije vrata, prozora, ograda i rešetkaste konstrukcije tornja, sivi grubi kameni sokl i hodne kulir plohe doprinose industrijskom „štihu“ internacionalnog stila moderne i svog neposrednog okoliša.

U današnjoj nejasnoj urbanističkoj viziji Selske ceste pročelja njenog koridora čini naizmjenice vrlo visoka i vrlo niska izgradnja. Crkva Sv. Marka Križevčanina se svojim decentnim oblikovanjem, skromnom interpretacijom zvonika i bez izgrađenih planiranih popratnih sadržaja potpuno se izgubila u svom neposrednom (neplaniranom) okolišu. Ali unatoč vrlo lošoj urbanizaciji ovog trešnjevačkog poteza, crkva skrivena u svom dvorišnom prostoru zapravo je sačuvani dragulj zagrebačke modernističke liturgijske arhitekture.

(Konstantina)

Literatura i izvori:

  • Sokol Gojnik, Zorana: „Liturgijska arhitektura u urbanističkom planu Zagreba iz 1938. godine“, znanstveni prilog, Zagreb, Prostor, 17(2009) 1(37)
  • Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29
  • web stranica župe

Vezani tekstovi:

 

Komentari 3

  1. Tomislava 22.02.2022, 07:14

    Hvaljen Isus i Marija Don Damire
    Zvala sam vas prije 3 dana docu u 5 mjesec koljeno me boli
    U molitvama sa Vama Mir i dobro boziji blagoslov.

    Molite za mene, Hvala.

  2. URBA 10.12.2023, 22:32

    Nigdje do dana danasnjega nije objavljen podatak,vezan uz Crkvu Blazenog Marka Krizevcanina,kako se u to vrijeme nazivala.Na Badnju vecer 1992 godine,usred neprijateljske agresije na Hrvatsku I krvavog rata u BiH,mnostvo gradjana okupilo se pred crkvom kako bi prisustvovali Bozicnoj misi – Polnocki! Bez prevelike najave I pompe,naravno iz sigurnosnih razloga,u vecernjim satima pojavilo se vozilo Vatikanske ambasade,odnosno Papinske Nuncijature u Hrvatskoj.Za okupljene gradjane to je bilo veliko I prijatno,gotovo nevjerojatno iznanedjenje jer iz automobila je izasao ni manje ni vise nego Papin izaslanik u Hrvatskoj,Monsignor Giulio Einaudi.Prva osoba koja je otvorila vrata automobila I poljubila ruku Monsinora Einaudija bio je nas zapovjednik,gospodin Viktor Mayerhold stariji.Bez obzira na potencijalnu opasnost I mogucnost atentata,Monsignor je prisustvovao Svetoj misi,koju je snimala Talijanska televizijska kuca RAI.Naime jos tijekom dana je stigao tegljac sa opremom I velikim Bozicnim jaslicama,a zahvaljujuci tome,citava je Europa mogla svjedociti o borbenom duhu i velikom moralu jednog malog ali nadasve odlucnog naroda kojeg niti napadi monstruoznih razmjera nisu mogli sprijeciti da stuje svoje obicaje I vjernost svojoj religiji!

    Bogu hvala,sve je proteklo u najboljem redu,osim minornih ispada dvije tri pijane budale koje smo gotovo neprimjetno odstranili.

    Smatram da je osobna hrabrost i spremnost na eventualnu zrtvu Papinskog Nuncija Einaudija,bila vjetar u ledja svima koji su nosili Hrvatsku u srcu i dusi!

  3. vanja 12.12.2023, 15:37

    Urba, hvala na ovoj lijepoj Božićnoj priči, nismo znali za taj događaj!

    Vanja Radovanović, član Uredništva projekta Mapiranje Trešnjevke pri Centru za kulturu Trešnjevka

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Dječji vrtić "Bajka" na Opatijskom trgu [VR 2013.]

Dječji vrtić Bajka

Dječji vrtić Bajka je najstariji vrtić suvremenog tipa u Zagrebu. Osnovan je 1932. godine u
CAOP - Centar za automatsku obradu podataka "na kraju grada" [VR 2013.]

ERC / CAOP (Centar za automatsku obradu podataka) / APIS

Tokom šezdesetih godina 20. stoljeća započela je era računala, a jedan od pionira u tom
Pogled na hotel “Panorama” s Munjarskog puta [VR 2015.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (7): Hotel Panorama

Hotel Panorama je sa svojih 75 metara visine najmarkantnija zgrada trešnjevačkog sjeveroistoka. Iako ju visinom
Fotografija koja je osvojila 1. nagradu žirija - Nenad Martić, "Trešnja"

Fotografski natječaj “Trešnjevka se budi!” (u okviru manifestacije “Trešnjevka se budi #4!”)

U okviru manifestacije “Trešnjevka se budi #4!”  od 01. do 08.10.2023. bio je otvoren fotografski

Klara Kranjčec: Edukacijski centar za održivost na prostoru nekadašnjeg Željezničkog rasadnika u Zagrebu – studentski diplomski rad

Željeznički rasadnik, danas zapušteni prostor na zagrebačkoj Trešnjevci, nepoznat je većini Zagrepčana. Prostor godinama obrasta
Trešnjevka - sjever i jug [MS 2013.]

Nazivi trešnjevačkih ulica i trgova

Na području Trešnjevke postoji 592 ulica i trgova. Od toga njih 7: Nova cesta, Rudeška
Sidro na ulazu u naselje Staglišće [GP 2013.]

Sidra Trešnjevke

Dva oveća sidra krase trešnjevačke javne prostore – oba podalje od Save, u ne baš
Otvoreni prostor bivše kasarne na Selskoj cesti [GP 2013.]

Vojni rok u kasarni u Selskoj u doba povlačenja JNA (1991.)

Ovo je svjedočanstvo iz prve ruke koje nam je napisao vojnik Đorđe iz Beograda koji
1 2 3 53

Kategorije