Prilog znanstvenoj analizi potrošnje piva na zelenim površinama grada Zagreba – primjer parka u Zorkovačkoj Materijalni pokazatelji potrošnje piva. Snimio: Vanja

Prilog znanstvenoj analizi potrošnje piva na zelenim površinama grada Zagreba – primjer parka u Zorkovačkoj

Dragi moji, tokom vremena se pokazalo kako još na mnogim područjima života grada Zagreba i njegovih stanovnika nedostaje znanstveni pristup te sam stoga odlučio i na tome polju dati svoj obol i znanstveno obraditi neka od gorućih pitanja našega grada. Jedno od takvih polja još nedirnutih stručnom i objektivnom analizom je i potrošnja piva na zelenim površinama grada Zagreba. Vjerujem da analiza tih podataka može biti zanimljiva mnogima, od gradskih stručnih službi (“Ćistoća” i “Zrinjevac” prije svega) pa do marketinških odjela proizvođača piva (mogu si zamisliti slogan: “Najtraženije pivo u svim zagrebačkim parkovima!”) … a nije nemoguće da za ovu analizu pokažu interes i bolnički odjeli za borbu protiv alkoholizma kao i službe za suzbijanje maloljetničke delikvencije, a kako određeni postotak potrošača piva zasigurno ne prelazi zakonsku granicu od 18 godina zainteresiranim korisnicima bi se mogle pridružiti i nadležne inspekcijske službe.

No, da ne duljim, vrijeme će pokazati tko će sve koristiti ove podatke, a ja ću sada prijeći na činjenice:

Kao osobito važan faktor trebalo je odabrati mjesto za znanstveno opažanje te sam se nakon dugog istraživanja odlučio za lokaciju koja je zadovoljavala sve potrebne parametre za ovaj rad i to je livada pored parka u Zorkovačkoj ulici na Trešnjevci. Karakteristike spomenute lokacije su slijedeće:

– neposredna blizina (cca 20 m) lokalne prodavaonice “Konzuma” (povoljni faktori: radi se maloj trgovini u kojoj je rijetko gužva, a prodavačice su najčešće sklone nenaplaćivanju kaucije za pivsku bocu kada ih se zamoli tipskom rečenicom “Bocu vratim kad popijem!”)

– smještaj na dovoljno frekventnom mjestu (blizina vrtića, osnovne škole, srednje škole, visokoobrazovne ustanove, poduzeća sa velikim brojem zaposlenih, dječjeg igrališta, velike stambene zgrade), a opet relativno mirnog (u blizini nema bučnih prometnica, policijske stanice ili nekog drugog izvora neugode kod uživalaca piva)

– navedeni smještaj garantira posjet svih slojeva građanstva, od adolescenata iz obližnjih školskih ustanova preko stanara obližnje zgrade pa do zaposlenika (gdje su, gledavši obrazovanje, opet prisutni svi slojevi, od zaposlenika “Ćistoće” koji rade na održavanju obližnjeg parka pa do IT stručnjaka obližnje visokotehnološke kompanije)

– lokacija posjeduje idealnu mikroklimu: na livadi je postavljeno 6 klupa ispod bjelogoričnog drveća. Zimi smještaj klupa ispod tada golog bjelogoričnog drveća omogućuje odličnu insolaciju i brzo sušenje (što opet omogućuje i veliku raspoloživost klupa za sjedenja), a pozicija s južne strane velike zgrade garantira odličnu zaštitu od neugodnih sjevernih vjetrova. Nasuprot tome, ljeti hlad bjelogorice održava optimalnu temperaturu za uživanje u pivu i prateće razgovore.

– jedan od ključnih elemenata za uspješnost ovog opažanja je i nedostatak koša za smeće u neposrednoj blizini klupa što većinu potrošača piva (osim onih ekološki najsvjesnijih) nagoni da čepove svojih boca jednostavno bace pored klupa. Time je omogućeno prisustvo velikog uzorka čepova u tlu oko klupa i relevantniji rezultati opažanja. Koševi za smeće su pozicionirani uz trgovinu, zatim uz klupicu preko puta (koja nije uključena u istraživanje) te uz istočnu skupinu promatranih klupa (2 komada) koje su ipak dovoljno daleko (cca 5 metara) od glavne skupine klupa (4 komada) da se potrošači piva ipak ne odlučuju na ustajanje i bacanje čepa u koš, a vrlo je mala i mogućnost pogotka u koš u slučaju bacanja čepa prema njemu.

Kao jedina otegotna okolnost lokacije pronađena je blizina vrtića i osnovne škole što rezultira velikim brojem djece koja u toplo doba godine jedu sladolede te svojim prisustvom (sjedenjem na klupi) ometaju pivopije pa je zbog tog faktora količina promatranih čepova ipak nešto smanjena … no, smatram da ta činjenica ne utječe bitno na rezultat opažanja i njegovu relevantnost.

Promatrana lokacija. Snimio: Vanja
Promatrana lokacija. Snimio: Vanja U pozadini je temeljni preduvjet za kvalitetu odabrane lokacije: samoposluživanje “Konzuma”. Snimio: Vanja
U pozadini je temeljni preduvjet za kvalitetu odabrane lokacije: samoposluživanje “Konzuma”. Snimio: Vanja

Cjelokupno istraživanje je provedeno 01.06.2010. u popodnevnim satima brojanjem čepova u okolici (promjer od cca 4 metra) navedenih klupa. Ukupno je pronađeno 236 pivskih čepova, a raspodjela je slijedeća:

Ožujsko pivo: 168 čepova
Karlovačko pivo: 19 čepova
Fressh i Pan: 16 čepova
Zlatni Pan Beck’s: 6 čepova
Stella Artois: 5 čepova
Bavaria: 4 čepa
Cool: 2 čepa

Uz spomenute rezultate treba dodati i slijedeće komentare:

– u istraživanje iz razumljivih razloga nije uključeno konzumiranje piva iz limenki, dok je konzumacija piva iz PET ambalaže na toj lokaciji zanemariva (pronađena su tek 3 plastična čepa velikih boca Ožujskog piva).

– us pivske čepove na promatranom prostoru je pronađeno i 6 čepova vina te zanemarivi broj čepova bezalkoholnih pića.

Kao zaključak istraživanja možemo primjetiti da su korisnici lokacije pravi lokalpatrioti jer potrošnja Ožujskog piva uvelike nadmašuje sva druga piva i čini čak 71% svih konzumiranih piva. Isto tako, primjetna je slaba konzumacija uvoznih licencnih piva (Beck’s, Stella Artois iBavaria) od tek 6,3% , a potrošnja bezalkoholnog piva (Cool, karlovačka varijanta Rally nije pronađena u uzorku) je tek 0,85%. Naravno, na rezultate je donekle utjecao i asortiman piva kojeg drži prodavaonica (recimo, odsustvo cijenjenog Velebitskog piva ili neke od čeških marki), no ne vjerujem da bi ovi rezultati bili bitno drukčiji i kada bi u trgovini bile ponuđene sve vrste piva koje se prodaju u Hrvatskoj.

Abstract: A reasearch on a consumption of beer on green surfaces in Zagreb has been made. A typical location has been chosen where citizens of all ages and education meet, with a supermarket nearby and a good microclimate for enjoying beer on an outdoor benches. Reasearch has been performed by counting a beer bottle caps thrown away around the benches. The result shows that even 71% of all beers consumed on that location are of Ožujsko brand.

Snimljeno u jutarnjim satima, pivo nije konzumirano. Snimio: Vanja
Snimljeno u jutarnjim satima, pivo nije konzumirano. Snimio: Vanja

(Preneseno sa bloga “Nepoznati Zagreb”)

 

Vezani tekstovi:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Zgrada nekadašnjeg "Heruca" [GP 2013.]

Sport Heruc, poduzeće za izradu sportske odjeće i artikala

Poduzeće za izradu sportskih artikala najpoznatije po svojem imenu iz 70-ih i 80-ih godina, Sport
Moj bicikl. Snimio: Vanja

Biciklom od Prečkog do Jelačić placa

Krenimo biciklom s kraja na kraj Trešnjevke… pa i još dalje, do Jelačić placa! Često

Klara Kranjčec: Edukacijski centar za održivost na prostoru nekadašnjeg Željezničkog rasadnika u Zagrebu – studentski diplomski rad

Željeznički rasadnik, danas zapušteni prostor na zagrebačkoj Trešnjevci, nepoznat je većini Zagrepčana. Prostor godinama obrasta
Pošta 10111 u Ozaljskoj 32 [VR 2013]

“Sused, pismo za vas!” – Pošte Trešnjevke

Nije poznato kada je otvorena prva pošta na području današnje Trešnjevke, no to je najvjerojatnije
Pogled prema zapadu, sa Savskom Opatovinom u prvom planu i Samoborskim gorjem u pozadini. [VR 2020.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (11): Prečko, terasa zgrade u Paljetkovoj ulici

Prečko je najzapadniji trešnjevački kvart, mjesto na kojem Trešnjevka bez posrednika dolazi u doticaj sa
Caffe bar "Amfora" [VR 2024.]

Caffe bar “Amfora”

Caffe bar “Amfora” nalazi se u obiteljskoj kući na adresi Munjarski put 12, neposredno uz
Detalj sa šetnje po Pongračevu održane 23.10.2015. [BM 2021.]

Povijest stranica (2013. – 2017.)

Ovdje možete naći informacije o promjenama na web stranici Mapiranja Trešnjevke izvršene u prvih 5
Besplatno glasilo "GlasTrešnjevke" [SM 2013.]

Glas Trešnjevke – besplatno kvartovsko glasilo

Glas Trešnjevke je besplatno kvartovsko glasilo koje izlazi kvartalno od 2007. god. uz potporu Vijeća
1 2 3 53

Kategorije