Center map

Šetnja najraznovrsnijim drvoredom u Zagrebu: Horvaćanska cesta

Šetnja najraznovrsnijim drvoredom u Zagrebu: Horvaćanska cesta Šarenilo lišća kod raskršća s Ulicom Hrvatskog Sokola [VR 2013.]

Jesen je i šarenilo lišća privlači više no inače poglede prolaznika na drvorede i parkove u našem gradu … drvoredi i parkovi u samome centru su najčešće jednoobrazni, sastavljeni samo od jedne vrste drveća: sjetimo se samo Zrinjevačkih platana, divljih kestena na Štrosu, u Maksimirskoj i u Zvonimirovoj ili pak lipa na Srebrnjaku! No, zato neki od novoposađenih u novijim dijelovima grada oduševljavaju svojom raznolikošću … a jedan od najljepših i najraznovrsnijih je definitivno drvored posađen uz Horvaćansku cestu! Vjerojatno ga nitko od vas ne doživljava kao jedinstvenu hortikulturnu cjelinu obzirom na raznorodnost ceste i rascjepkanost drvoreda na djeliće između pojedinih postranih ulica, no obzirom da je to ipak jedna cesta, jedan prometni pravac, i da ju često, bilo kroz prozor auta ili tramvaja ili pak sa bicikla promatramo “u komadu” onda ga, rekao bih, ima smisla promatrati ga kao cjelovit doživljaj.
(Napomena: Upravo iz toga razloga sam u ovo razmatranje uz Horvaćansku cestu uključio i njen nastavak, Matetićevu ulicu, koja u svom većem dijelu nema drvored.)

Obzirom da se tom cestom često vozim svim oblicima prijevoza onda mi je ta raznorodnost drvoreda već davno upala u oči i ovih šarenih jesenskih dana sam ju odlučio pretočiti u post i to na “inventurni” način, pogledavši drvored detaljnije nego obično. Vjerovali ili ne, drvored sadrži 795 stabala (uzmite tu brojku sa rezervom jer je ponekad teško razlučiti koje drvo stoji u drvoredu, a koje izvan njega, no mislim da točan broj nije ni bitan, već red veličine)! A on sadrži desetak vrsta stabala podijeljenih u više manjih dijelova koji svaki na svoj način doprinosi slikovitosti ceste!

U tablici koja slijedi pogledajte detaljni prikaz vrsta drveća i njihovog broja na pojedinim dijelovima ceste, a iz te tablice izviru i neka zanimljiva zapažanja:

– u cijeloj cesti i svim nasadima koji se nalaze neposredno uz cestu nema niti jednog jedinog stabla divljeg kestena!
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno jedino stablo lipe, no uz cestu se može naći poneko (Tavankutska ulica npr.)
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno crnogorično stablo, no uz cestu se nalazi više manjih grupa stabala (uz OŠ Nikole Tesle u Prečkom, kod raskršća sa Hrgovićima na JZ strani …)
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno stablo jasena i brijesta, tek nekoliko stabala hrasta (kod raskršća sa Selskom, vjerojatno ostatak nekadašnjeg nasada, te kod Lhotkine ulice) i nekoliko stabala bukve (u Prečkom kod Lhotkine ulice)
– platane su prisutne tek u vrlo malom djeliću drvoreda, kod tržnice Prečko, te u nekim od nasada pored ceste, ponajviše u Vrbanima gdje Horvaćansku cestu dotiče lijepi drvored platana uz potok Vrapčak
– od ne tako uobičajenog drveća vrijedi istaknuti slijedeće: meni nepoznato ukrasno stablo sa crvenim bobicama (nekoliko stabala između potoka Vrpčaka i Rudeške ceste na sjevernoj strani), nekoliko velikih grmova lješnjaka kod Rudeške ceste (južna strana), mlado stabalce gloga (kod novog dijela Vrbana, južna strana) …

Drvored pregledao i tablicu sastavio: Vanja Drvored pregledao i tablicu sastavio: Vanja

Molio bih vas da pogledate fotke meni nepoznatih vrsta drveta, jedna se može naći u dijelu između Petrovaradinske i Štefanićeve ulice na južnoj strani te dalje, kod benzinske pumpe, dok se druga, koja pomalo sliči jabuci, može naći točno kod benzinske pumpe.- ako netko zna o kojim se tu vrstama radi, neka se javi!

Meni osobno su najslikovitiji slijedeći dijelovi drvoreda:

  • stare bijele topole između Selske i Srednjaka (sjeverna strana) zbog dubokog hlada
  • dijelovi uz koje rastu ukrasne crvenolisna ukrasna stabla (“japanske trešnje”): na sjevernoj strani između Ulice braće Domany i Hrgovića te na južnoj na dijelu između potoka Črnomerca i Jaruna i dijelu između Petrovaradinske i tržnice Prečko. U proljeće su prekrasna rascvana stabla, a u jesen ih krasi vrlo lijepo jarko crveno i ljubičasto lišće!
  • dijelovi obrasli grabom koji stvara gustu zavjesu između buke na kolniku i pločnika: na sjevernoj strani kod osnovne škoel Jarun te između Hrgovića i Ulice Ferdinanda Budickog, na južnoj između prije i psolije ulice Hrgovići
  • nasad javora između Ulice Hrvatskog sokola i Ulice Hinka Wuertha je najljepši baš sad zbog šarenog lišća

A sad prošećimo cijelom dužinom ceste, od Savske prema zapadu sjevernom stranom i zatim južnom nazad!

(tekst je prenesen sa bloga “Nepoznati Zagreb”, link na originalni tekst)

 

Vezani tekstovi:

 

Zanimljive poveznice:

 

 

Center map

Komentari 2

  1. Zrinka 19.06.2020, 12:24

    Dragi g. Vanja, hvala puno na ovom tekstu. Prošlo je više godina od njegovog objavljivanja i vjerojatno ste dobili odgovore na pitanja koje ste tražili. Naišla sam na ovaj tekst jer istražujem vrste za drvorede za svoju arhivu pa mi je trebao neki ‘popis’ od kojeg mogu početi. Ne znam jeste li upoznati sa Zelenilom grada Zagreba GIS Zrinjevac – na toj stranici je pregled biljnog materijala na gradskim površinama i uglavnom je dosta točan. Ako ste i dalje zainteresirani za ovakva istraživanja. Nažalost, nije, barem koliko ja znam, povezan sa slikama iz prostora i zbog toga je vrijednost ovog teksta, a naročito Vaših slika, neupitna. Evo nekoliko komentara kojima možete upotpuniti tekst i svoje znanje. Primijetila sam neke greške koje se potkradaju svima na početku. Tako npr. javori koje ste spominjali većinom nisu javori već Liquidambar styraciflua (likvidambar). Ponegdje se javi koji javor, ali mislim da nije riječ o drvoredu već o grupama i soliterima. Inače javor je vrlo čest u drvoredima, ali eto, Horvaćanska je očito zaista posebna i u tom smislu. Ono ‘ukrasno crveno’ nije japanska trešnja već crvenolisna šljiva, ali ima i japanskih trešanja, npr. u potezu između Rudeške i okretišta Jarun, točnije kod Kutnjačkog puta je neka grupa. Za drvored trešanja nisam sigurna gdje se pojavljuje. Moguće da ima negdje, ali listovi su joj uglavnom zeleni, osim u jesen. Ono što podsjeća na krušku vjerojatno je sremza (Prunus padus), a ona druga vrsta lista nalik koprivi je koprivić (u Dalmaciji košćela) odnosno Celtis (postoji occidentalis i australis, a ovdje je vjerojatno riječ o ovom prvom iako ima slučajeva da ih i greškom pomiješaju unutar istoga drvoreda). Mislim da je iz komentara vidljivo da sam se detaljno služila vašim tekstom. Još jednom zahvaljujem na ovom uratku! Svako dobro!

  2. vanja 05.07.2020, 10:33

    Draga Zrinka,

    hvala vam na pohvalama na tekstu i svim komentarima, tekst je zaslužio reviziju pa ćemo u njih ubaciti i vaše dopune!

    Puno pozdrava, Vanja Radovanović, član Uredništva Mapiranja Trešnjevke

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )