Zašto Trnje u Mapiranju Trešnjevke?

Zašto Trnje u Mapiranju Trešnjevke? Plan Trnja iz 2012. godine [MS]

Trešnjevka, Trnje i još istočnija Peščenica čine gradski “vijenac” nekadašnjih zaselaka koja su s dolaskom industrijalizacije krajem 19. i početkom 20. stoljeća postala područja širenja novosagrađenih tvorničkih pogona, ali i kućica radnika koji su pristigli u grad iz raznih krajeva zemlje. U drugoj polovici 20. stoljeća ti su kvartovi malo-pomalo inkorporirani u grad, no u njima je sve do danas ostalo još mnogo naznaka nekadašnjeg života predgrađa pa čak i sela.

Plan grada s područjem Trnja (II Razdjel) iz 1898. godine [VR]
Plan grada s područjem Trnja (II Razdjel) iz 1898. godine [VR]

Kao i kroz Trešnjevku, kroz Trnje prolaze dva velika magistralna prometna pravca – jedan od njih je “Autoput” koji traverzira oba kvarta (pa i treći, Peščenicu), dok se druga transverzala Trešnjevke i Trnja jako razlikuju. Na Trešnjevci je to Horvaćanska cesta koja svojim ne odviše pretencioznim tokom vijuga kroz nova pretežno stambena naselja bez mnogo istaknutih objekata (jedina iznimka bi bili neboderi u Ulici braće Domany), dok je to na Trnju Ulica grada Vukovara koja se pravilno bez milosti probija s kraja na kraj kvarta i sa sobom donosi mnoštvo reprezentativnih građevina. Nemojmo zaboraviti da je Ulica grada Vukovara nastala tokom 50-ih i 60-ih godina kada je ona bila simbol novog vremena i nove vlasti dok je Horvaćanska cesta pravi produkt kasnijeg i puno manje pretencioznog vremena, 80-ih godina.

Također, na jugu oba kvarta imaju kontakt sa Savom – Trešnjevka meko dodiruje Savu preko zelenog područja oko Jarunskog jezera, dok se Trnje direktno “sudara” sa Savom… točnije, savskim nasipom, koji iscrtava jasnu južnu granicu kvarta.

Ovdje nudim i “listanje” nekih od značajnijih godina iz prošlosti Trnja koje sam izvukao uz monografije “Zagrebačko Trnje” (puni naslov: “Zagrebačka opčina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji”) izdanoj 1981. godine od Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu.

Slobodno usporedite ovu kronologiju s onom trešnjevačkom!

1801. Trnje ima 112 stanovnika u 8 kuća (gotovo 15 po kući!) – Trnje čini grupa kuća oko današnjih ulica Prudi, Školska cesta i Kruge (na adresi Kruge 73, južno od Slavonske avenije, bio je nekad majur obitelji Kulmer)
oko 1850. Petrinjska cesta je veza grada s Trnjem, Doljanska cesta veže Kruge s Petrinjskom cestom koja ide dalje do splavi. Na jug ide i Barutanski put, kasnije preimenovan u Cvjetnu cestu
1831.-1852. Radionica vojničkih kapa (nekad Petrinjska 58, poslije Koturaška 1, kasnije uklopljeno u Paromlin)
1862. Dolazi željeznica, linija Zidani Most-Zagreb-Sisak, Glavni kolodvor i željeznica prema istoku još ne postoji, ali rade se planovi
1862. Izgradnja Paromlina
1865. Otvara se Huttererovo kupalište na Savici
1870. Gradi se pruga za Budimpeštu
1877. Sagrađena ženska kaznionica na Savskoj (na teritoriju Trešnjevke, ali uz samu granicu s Trnjem)
1890. Izgrađen spoj kolodvora na željeznicu prema jugu (uz Koturašku cestu)
1889. Hutererovo kupalište preseljeno do Savskog mosta (veza na tramvaj)
1889. Nova regulatorna osnova, na Trnju ispod kolodvora planirana riječna luka
1892. Gradi se Glavni kolodvor
1893. Grade se željezničke radionice (kasnije pogoni tvrtke “Gredelj”)
1894. Regulacija potoka Medveščaka
1895. Sagrađena tvornica papira u Radničkoj

Plan Trnja iz 1898. godine [VR]
Plan Trnja iz 1898. godine [VR]

1899. Gradu priključen i Žitnjak
1899. Sagrađena prva osnovna škola na Trnju, u Trnjanskoj ulici, kod Školske
1900. Počelo imenovanje ulica na Trnju
1905. Tvornica tekstila na Zavrtnici
1910. Preseljena Gradska plinara iz Gundulićeve u Radničku cestu
1911. Sagrađeni dodatni kolosijeci uz Baroševu (danas Branimirovu)
1913. Sagrađen podvožnjak kod Kumičićeve, jedina veza ispod pruge prema centru
1913. Otvorena tvornica Katran na Trnju
1918. Na Trnju su i dalje savski rukavci, sve ceste i dalje vode u smjeru sjever-jug, a poprečno su samo kolski putevi

  • nastavak Preradovićeve ulice je Krajčina ulica
  • Gajeva prelazi u Paromlinsku pa “međucestu”
  • Petrinjska u Trnjansku
  • Kruge, moguć spoj prema Klaoničkoj (danas kod Držićeve)

1918.-1924. Tvornica konzervi Hortus, poslije uključena u Paromlin
1920. Otvorena tvornica laka Moster, kasnije Chromos, Radnička cesta
1930. Skladište tvornice šmirgla i ljepila u Koturaškoj 46
1922. Nogometno igralište Građanski uz Cvjetnu cestu te Viktorija (uz Miramarsku/Zelinsku), zimi klizalište
1925. Tvornica turpija Faber u Miramarskoj
1925. Prvi asfalt na Trnju – podvožnjak Miramarske
1928. Tvornica baterija Croatia osnovana 1920. seli se na Koturašku
1928. Prošao tramvaj Branimirovom – veza s gradom istočnog Trnja
1928. Zabrana divlje gradnje na Trnju
1928.-1933. Uređen odvodni kanal do Savske ceste
1925.-1929. Podignut nasip ozmeđu Savskog mosta i Trnjanske ceste

Plan Trnja iz 1929. godine [VR]
Plan Trnja iz 1929. godine [VR]

1930. Uređen trg kralja Zvonimira
1930.-1934. Uređenje Varaždinske i Dubrovačke – postavljene osnove za sadašnju Ulicu grada Vukovara
oko 1930. Rajoni:

  • XV Zavrtnica
  • XVI Sigečica
  • XVII Trnje
  • XVIII Vrbik

1931. Sagrađena Klaonica u Heinzelovoj
1935. Prigradski prsten se dalje razvija: Trešnjevka, Trnje, Peščenica
1935. Sagrađena osnovna škola u Koturaškoj, projekt Ivana Zemljaka
1937. Sagrađena obrtna škola Ivana Zemljaka, danas prostor MUP-a u Ulici grada Vukovara
1935. i nadalje: Podignut savski nasip od Trnjanske ceste pa do Folnegovićeva naselja
1939. Transportiran Crveni most na lokaciju današnjeg Mosta mladosti
1939. Uređenje Cvjetnog naselja
1979. Srušen pješački nadvožnjak kod Glavnog kolodvora
 
Vjerujem da bi vas mogle zanimati i sljedeće usporedbe dvaju kvartova, Trešnjevke i Trnja… ukratko:

Kvartovske granice: I Trešnjevka i Trnje su zadobili svoje jasne konture dolaskom željeznice 1862. (Zidani Most – Zagreb – Sisak) i dogradnjom ogranka prema Budimpešti 1870. Željeznica i Trešnjevci i Trnju čini sjevernu granicu i onu između njih, a za oba kvarta južna granica je Sava

Veza kvarta prema centru grada: Oba kvarta su od centra odijeljena željezničkom prugom kao “kineskim zidom” u koju su uključeni i kolodvori (Glavni kolodvor na rubu Trnja, Zapadni koloDvor na rubu Trešnjevke) kao još masivnije komunikacijske prepreke. Trnje je prvo dobilo željeznički podvožnjak (1913. Kumičićeva/Miramarska) kao vezu prema gradu, poslije su slijedili pješački nathodnik pa zatim danas postojeći pothodnik, no Trešnjevka je dobila više prijelaza (1929. današnja Adžijina potom i Savska cesta, Tratinska, a slijedili su i drugi uzduž Savske ceste te onaj najsumvremeniji na sjeveru, za Selsku cestu)

Željeznica: Kod oba kvarta željeznica je bila faktor koji je njihov razvoj pogurnuo u smjeru razvoja industrije i obrta te je, usporedo s time, odgovorna i za naseljavanje doseljenika koji su se doseljavali i nalazili posao u novim industrijskim postrojenjima i tako doprinosili rastu naselja predgrađa. Ali, željeznica je (vidi gore!) isto tako i Trešnjevku i Trnje odijelila od centra grada. Zanimljivo je da i Trešnjevka i Trnje imaju niz zgrada sagrađenih za željezničke radnike – trešnjevačke se nalaze uz Zapadni kolodvor i nešto su starije od trnjanskih, dok su trnjanske mnogobrojnije i veće, a nalaze se uz Trnjansku cestu.

Sava: Trnje ima bliskiji kontakt sa Savom kroz uređeno šetalište po nasipu (1983./1984.), dok Trešnjevka ima “tampon zonu” u obliku sportskog parka na Jarunu (dovršenog za Univerzijadu 1987.)

Autoput: Kroz oba kvarta je u kasnim 40-ima i ranim 50-ima prošao Autoput koji je prerezao lokalne komunikacije i snažno utjecao na život kvartova.

Važne kvartovske komunikacije: Trnje je svoju drugu važnu komunikaciju u smjeru zapad-istok dobilo u ranim 50-ima (današnja Ulica grada Vukovara koja je život započela još u kasnim 30-ima probijanjem tadašnje Varaždinske i Dubrovačke ulice) i ta je ulica postala ogledni primjer suvremenog “bulevara” tog vremena uz niz reprezentativnih javnih i stambenih zgrada, dok je na Trešnjevci donekle sličan, ali puno manje pompozan prometni pravac sagrađen tek u 80-ima, Horvaćanska cesta, koja je mnogo bolje uklopljena u kvartovska naselja (npr zavojita za razliku od posve ravne Ulice grada Vukovara) i prate ju pretežno stambene zgrade. Obje ulice danas nose i tramvajski promet.

Sport: I Trešnjevka i Trnje su kvartovi s važnim sportskim objektima – nekako u isto vrijeme su na Trešnjevci nastala nogometna igrališta NK Concordie (danas NK Zagreb) i NK Šparte te na Trnju (NK Građanski, uz Plitvičku ulicu, NK Viktorije, uz Miramarsku ulicu i NK Tipografije, na mjestu današnjeg Cvjetnog naselja). U približno istom se razdoblju savsko se kupalište tokom vremena preselilo s područja Trnja na područje Trešnjevke. Trnje je u prvoj polovici 20. stoljeća imalo i biciklistički stadion te prostor za moto trke uz Miramarsku ulicu. No, tokom vremena je Trnje izgubilo velik dio svojih sportskih objekata (osim današnjeg igrališta NK Trnje kod Bosutske ulice, igrališta nekadašnjeg NK Jedinstvo/Zagrebački plavi u Veslačkoj, igrališta NK Croatia 98 na Savici i objekata veslačkih klubova u Veslačkoj ulici), dok je Trešnjevka dobila niz novih objekata, od sportske dvorane Kutija Šibica, Doma Sportova, dvorane Cibona, objekata na Jarunu i na Savi.

Kvartovski centar, tržnice i trgovine: Trešnjevka za razliku od Trnja ima jasno definiran centar s jednom od najvećih gradskih tržnica, dok je kod Trnja drugačije, to je kvart bez jasnoga centra, a stara trnjanska tržnica je gotovo izumrla i na životu je tek tržnica Savica (Trešnjevka ima još dvije tržnice uz glavnu, onu na Jarunu i u Prečkom). Kao zanimljivost, Trnje nema niti jedan trgovački centar, čak niti neku veću trgovinu, dok Trešnjevka također ima ispodprosječnu količinu trgovačkih centara.

Industrijsko nasljeđe: Trnjanski gigant “Gredelj” se odselio iz kavrta i pred stečajem je, dok su trešnjevački giganti “Končar” i “Ericsson Nikola Tesla” još uvijek u kvartu i uspješno posluju. S druge strane “olupina” Bubare (otvorena 1892.) na Trešnjevci lokacijom i zanemarenošću podsjeća na mnogo poznatije i veće ostatke zgrade Paromlina (pokrenut 1862.) na Trnju.

Uličice predgrađa: Splet uličica Pila i Njivica na Trnju podsjeća na sličan niz ulica zapadno od Trešnjevačke tržnice, između Dobojske i Sokolgradske ulice.

Poslovni tornjevi: Dok Trnje ima nekoliko reprezentativnih poslovnih zgrada (od zgrade Vjesnika i “Zagrepčanke” pa do Zagreb towera i zgrada u Strojarskoj), Trešnjevka ima Cibonu i Sky Office

Hoteli: Trešnjevka ima hotel Panoramu (sagrađen 1968.), a Trnje ima hotel Internacional (sagrađen također tokom 60-ih).

Tramvaj: Tramvaj je kroz Trešnjevku prošao 1935., a kroz Trnje 1949.

Osnovne škole iz međuratnog perioda: Trešnjevačka Osnovna škola Augusta Šenoe (1931.) ima trnjanski pandan u Osnovnoj školi Tina Ujevića (1935.)

Stambena naselja iz međuratnog perioda: Naselje Prve hrvatske štedionice (1935. pa nadalje) je reprezentativno međuratno naselje Trešnjevke, dok je adut Trnja Cvjetno Naselje (od 1939.). Ipak, Trešnjevka ima i nekoliko starijih naselja socijalnih stanova (Meršićeva ulica, Pongračevo naselje, Naselje Istrana i invalida …), koja na Trnju gotovo ne postoje (samo Plinarsko naselje)

Mediji u kvartu: Za razliku od Trešnjevke koja je dom samo jednom od vodećih medija, RTL televiziji, Trnje ugošćuje HRT, TV Jabuku, TV AL Jazzeru, Hanza medije (nekad Europapress holding), dok je nekad na Trnju radila i izdavačka kuća Vjesnik zajedno s Večernjim listom i drugim novinama i revijama (danas se tamo nalazi tek štamparija Tiska).

Za kraj: za one koje zanimaju priče o odrastanju na Trnju 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća nek pročita knjigu Dragutina Grgeca “Zanzibar u Zagrebu” koja lijepo i osjećajno opisuje život tog doba na Trnju!

(Vanja)

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )