Trnje – pokušaj kronološkog pregleda

Pred vama je pokušaj kronološkog pregleda razvoja Trnja kroz stoljeća, od prvog spominjanja njegova imena pa sve do danas. Ukoliko znate neki zanimljiv datum ili informaciju za koju mislite da bi trebala stajati u ovome popisu ili nađete neki pogrešni navod javite nam ih na mail adresu mapiranjetresnjevke@gmail.com ili komentarom ispod ovog teksta.

•  1242.: Ime Trnje prvi put se spominje 1242. godine u Zlatnoj buli, gdje piše da je veći dio toga prostora na južnoj granici tadašnjega Zagreba pripao Gradecu. Također, spominju se skela i pristanište Kraljev brod na Savi, most preko Savice i `velika cesta` koja Kraljev brod spaja s gradom.
• 16. stoljeće: Prvi spomen Trnja kao gradskog sela Gradeca
• 1646.: Da bi namaknuo troškove odaslanja deputacije u Beč radi nekog spora Gradec mora pozajmiti 200 forinti, s time da u zalog dade Baltazara Benšića i Andriju Gučića, kmetove u Trnju
• Početak 17. stoljeća: Na Trnju živi 17 obitelji, svi su kmetovi i imaju posebnog nadzornika
• 1764.: Sabor donosi odluku o gradnji pontonskog mosta na području Trnja (u blizini današnjeg  Mosta slobode) koji su izgradili Gradec i Kaptol, a uređena je i Petrinjska cesta.
• 1783.: Po nalogu kralja Josipa II podignut je most preko Save na lokaciji današnjeg Savskog mosta, a uređena je i današnja Savska cesta
• 1801.: Trnje ima 112 stanovnika u 8 kuća. Dio trnjanskog prostora, djelić Sigečice istočno od potoka Medveščaka, pripada zagrebačkom biskupu
• 1810.: Trnje je pogranično selo jer je na Savi od 1809. do 1813. na Savi granica Ilirskih provincija pod francuskom upravom. U Trnju živi 103 stanovnika
• 1829.: Na Trnju živi 150 stanovnika
• 1831.: Prva zabilježena radionica na području Trnja je bila Radionica vojničkih kapa i lakirane kože Josipa Tömöra, Petrinjska 58 (kasnije Koturaška 1), na lokaciji kasnijeg Paromlina
• 07.09.1850.: Ujedinjenje Gradeca i Kaptola i okolnih sela u jedinstveni grad Zagreb
• 1852.: Radionica vojničkih kapa i lakirane kože Josipa Tömöra prestaje s radom
• 1853.: Na Trnju živi 152 stanovnika u 25 kuća.
• 1862.: Puštena je u promet Pruga južnih željeznica Zidani Most – Zagreb – Sisak
  • Sa radom je počeo Paromlin
• 1865.: Regulaciona osnova Zagreba (vidljiva na planu grada iz 1878.) uopće ne obuhvaća područje Trnja osim regulacije dijela Preradovićeve ulice na dijelu u smjeru Vrbika
  • Podignuto je prvo Huttererovo kupalište, na Savici, uz njega je bila gostionica s kuglanom
• 04.01.1870.: Puštena je u promet Pruga državnih željeznica Zakany – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb
• 1877.: osnovano je Zagrebačko klizačko društvo koje je napravilo klizalište koje se nalazilo na Miramarskoj cesti, 100 metara od gostionice Miramare
  • Sagrađena je ženska kaznionica na zapadnoj strani Savske ceste
• 1885.: Trgovac Ladislav Biluš je donio iz Pariza prvi bicikl u Zagreb što je bio poticaj za izgradnju biciklističkog trkališta uz tada bezimenu Koturašku cestu koja je po tom trkalištu i dobila ime
• 1889.: Donesena je prva regulatorna osnova koja obuhvaća i prostor Trnja, na njoj je predviđen i prostor za luku, otprilike na mjestu današnje Palače pravde
• 1890.: Pušten je u promet željeznički spoj Glavnog kolodvora i južne željeznice koji danas ide uz Koturašku cestu, a istovremeno je uređen i Botanički vrt
• 1884.-1888.: Provedena je regulacija korita potoka Medveščaka, sabirni kanal ide južno pa istočno, zapadno od Držićeve i južno od Ulice grada Vukovara, a odvodni sjeverno od Radničke ceste
• 1892.: Sagrađen je novi čelični most preko Save koji je zamijenio prethodni drveni
  • Sagrađen Glavni kolodvor
  • Sagrađen je pješački nathodnik pored Glavnog kolodvora
• 1894.: Počeci izgradnje Radionice državnih željeznica (preteča Gredelja)
• 1895.: Puštena je u rad Tvornica papira na Radničkoj cesti
• 1898.: Sagrađeno je Strojarsko radničko naselje u Trnjanskoj ulici
• 1899.: Otvorena je prva osnovna škola na Trnju, ona na Trnjanskoj cesti
• 1900.: Trnje prestaje biti selo i pripaja se gradskom prostoru Zagreba, imenuju se prve ulice na Trnju
  • Sagrađena je za potrebe činovnika Paromlina kuća u kojoj se danas nalazi Savez izviđača Hrvatske, Koturaška cesta 3a
• 1905.: Puštena je u rad Tekstilna tvornica na Zavrtnici
• 1910.: Puštena je u rad nova zgrada Gradske plinare u radničkoj cesti nakon selidbe iz središta grada
• 1913.: Pušten je u promet podvožnjak na Miramarskoj cesti
• 1914.: Osnovano je Radničko športsko društvo Viktorija u okviru Radionice državnih željeznica sa igralištima za nogomet i tenis uz Miramarsku cestu
• 1929.: Dovršena je gradnja savskih nasipa na području Trnja i Sava poprima danas poznatu krivulju luka
• 1936.: Srušena je zgrada starog kolodvora i na njenom je mjestu sagrađena zgrada Pošte Zagreb 2.
• 1940.: Pušten je u promet Jakuševački “crveni” most, koji se bazirao na konstrukciji nekadašnjeg starog savskog mosta
• 1947.-1948.: Sagrađeno je na tzv. Opatičkoj livadi osam višestambenih zgrada južno od Ulice grada Vukovara (Ulica Gaje Alage 1-8, Ulica Frana Bošnjakovića 1-8, Ulica Ivana Stožira 1-8, Ulica Fausta Vrančića 1-8), projekt: Stjepan Gomboš, Viktor Hećimović i Vladimir Potočnjak. Ta se grupa zgrada zahvaljujući nekadašnjim imenima ulica zvalo Poljane (Drvarska, Kozarska, Zelenogorska, Sutjeskina poljana)
• 1948.-1949.: sagrađena je višestambena zgrada u Ulici grada Vukovara 58-60, projekt: Neven Šegvić. U toj je zgradi dugo vremena bio Zavod za katastar grada Zagreba.
• 1949.-1957.: Sagrađeno je pet višestambenih zgrada u Ulici grada Vukovara 228-236, projekt: Milan Žerjavić.
• 1950.: Osnovano je PD Željezničar sa sjedištem u Trnjanskoj cesti
• 1952.-1954.: Dogradnja uredske zgrade uz objekt škole Ivana Zemljaka (danas zgrada MUP-a), Ulica grada Vukovara 33, projekt: Lavoslav Horvat
• 1953.: Izgradnja višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 35-35a, projekt: Drago Galić
• 1953.-1954.: Izgradnja dvije višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 238-240, projekt: Ivo Geršić
• 1953.-1955.: Izgradnja dvije višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 235-239, projekt: Milan Grakalić
• 1953.-1956.: Izgradnja višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 62 a-d, projekt: Božidar Rašica
• 1953.-1959.: Izgradnja poslovne zgrade Jugonafte (danas: HEP) u Ulici grada Vukovara 37, projekt: Božidar Rašica i Petar Ilijić.
• 1954.-1956.: Izgradnja dvije višestambene zgrade u Ulici Veselka Tenžere 1-15, projekt: Božidar Rašica
• 1955.-1959.: Izgradnja višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 222-224, projekt: Neven Šegvić
• 1955.-1959.: Izgradnja višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 43a, projekt: Drago Galić
• 1955.-1961.: Izgradnja zgrade Radničkog sveučilišta “Moša Pijade” (danas Otvoreno sveučilište) u Ulici grada Vukovara 58, projekt: Radoslav Nikšić i Ninoslav Kučan
• 1956.-1958.: Izgradnja višestambene zgrade u Držićevoj 10, projekt: Milan Žerjavić i Pavao Baranjai
• 1956.-1960.: Izgradnja hotela International u Miramarskoj 24, projekt: Božidar Tušek
• 1956.-1961.: Izgradnja zgrade Gradskog poglavarstva, Trg Stjepana Radića 1, projekt: Kazimir Ostrogović
• 1957.-1962.: Izgradnja višestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 52, projekt: Stanko Fabris (“Mornarička zgrada”)
• 1958.-1973.: Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski sa zgradom Matice Hrvatske, Trg Stjepana Radića 4, projekt: Marijan Haberle, Minka Jurković, Tanja Zdvorak
• 1959.: Sagrađen je Most slobode
• 1960.: Poslovni objekt Jadran filma (poslije Croatia Lloyd, a sada poliklinika Croatia osiguranje), Ulica grada Vukovara 62, projekt: Božidar Rašica
• 1960.-1963.: Poslovna zgrada TAM (danas uprava Zagrebačkog holdinga), Ulica grada Vukovara 43, projekt: Božidar Rašica
• 1961.-1968.: Izgradnja dva stambena nebodera, Čazmanska 2-4, Grozdan Knežević
• 1961.-1970.: Izgradnja zgrade pravosuđa SFR Hrvatske (“Palača pravde”), Ulica grada Vukovara 84, projekt: Ninoslav Kučan
• 1962.-1964.: Izgradnja poslovne zgrade Kreditne banke Zagreb (kasnije Zagrebačka banka). Paromlinska cesta 2, projekt: Kazimir Ostrogović
• 1963.-1965.: Poslovna zgrada INA-Naftaplin, Ulica grada Vukovara 78, projekt: Kamilo Haller, Juraj Popović, Ivan Lenić
• 1963.-1966.: Kemijski školski centar (danas Prirodoslovna gimnazija Vladimira Preloga), Ulica grada Vukovara 269, projekt: Božidar Tušek
• 1964.-1966.: Poslovna zgrada Tehnika, Ulica grada Vukovara 274, nepoznat projektant
• 1965.: Izgradnja Elektrotehničkog fakulteta, Unska 3, projekt: Božidar Tušek
  • Otvorena je birtija Željezničaru, Trnjanska cesta 1
• 1967.: Izgradnja višestambene zgrade, Ulica grada Vukovara 226, projekt: Julije Golik
• 1969.: Dovršen je kanal Sava-Odra kao rješenje za sprečavanje poplava poput one 1964.
• 1971.: Sagrađena je upravna zgrada Auto Hrvatske (danas Raiffeisen banka), Ulica grada Vukovara 37a, projekt: Duško Rakić
• početak 70-ih: Sagrađeno je veleposlanstvo Savezne republike Njemačke (do nedavno Goethe institut), Ulica grada Vukovara 64, po projektu nepoznatog autora
• 1974.: Otvoren je pothodnik ispod Glavnog kolodvora
  • Zatvoren je pješački nathodnik kod Glavnog kolodvora
• 1978.: Sagrađen je podvožnjak Slavonske avenije (tada Avenije Bratstva i jedinstva) ispod Ulice Hrvatske bratske zajednice
  • Dovršen poslovni toranja Zagrepčanka, Savska 41, projekt: Slavko Jelinek i Berislav Vinković
• 1979.: demontiran je pješački nathodnik kod Glavnog kolodvora
• 1983.: Sagrađena je zgrada Tempo/SDK (sada Fina), Ulica grada Vukovara 72, projekt: Radovan Nikšić, Aleksandar Dragomanović
  • Sagrađena je zgrada INA-Inženjering, Ulica grada Vukovara 78 (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), projekt: Dušan Rakić
• 1987.: Zgrada Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Unska 3, projekt: Marijan Hržić
• 1988.: Veliki je požar jako oštetio zgradu Paromlina
• 1990.: Sagrađena poslovna zgrada Chromos, Ulica grada Vukovara 271, projekt: Marijan Turkulin, Petar Vovk
• 1991.: Otvorena je birtija Cug, Koturaška cesta 3
• 1992.: Dovršena je poslovno stambena zgrada (danas Jadransko osiguranje), Ulica grada Vukovara 54, projekt: Bernardo Tardozzi
• 1993.: Sagrađena je zgrada Kreditne banke, Ulica grada Vukovara 74, projekt: Marijan Turkulin
• 1994.: Otvoren je trgovački centar Importanne te je također i obnovljen i proširen pothodnik ispod Glavnog kolodvora
• 1997.: Izgrađena je zgrada Euroherc osiguranja (dograđena 2009.), Ulica grada Vukovara 282, projekt: Ljubomir Cota
• sredina 1990-ih: Sagrađena je upravna zgrada Plive (danas državne službe), Ulica grada Vukovara 49, projekt: Mladen Sabolović
• 2000.: Poslovna zgrada Privredne banke, Radnička cesta 44-48, projekt: Studio A
• 2006.: Poslovni toranj Zagrebtower, Radnička cesta 80, projekt: Otto Barić ml.
  • Centar 2000 / Adria media, Radnička cesta 39, projekt: Iva Erdec, Edvin Šmit
• 2007.: Poslovni centar Almeria, Ulica grada Vukovara 274, projekt: Marijan Pivac, Miroslav Dragomanović
• 2008.: Poslovni toranj Eurotower, Ivana Lučića / Ulica grada Vukovara, projekt: Marijan Hržić
• 2010.: Poslovna zgrada Spectator group, Radnička cesta 45, projekt: Lea Pelivan, Tomo Plejić
• 2011.: Poslovni centar Green gold, Radnička cesta 50, projekt: BF studio (Boris Fiolić, Zoran Boševski)
  • Poslovna zgrada, Držićeva 27, projekt: Damir Vitković
• 2012.: Poslovna zgrada, ulica grada Vukovara 7, projekt: Marijan Turkulin
• 2018.: U Muzeju grada Zagreba postavljena je izložba “Trnje – prostor i ljudi” autora Kristijana Strukića i Gorana Arčabića
• 03.12.2018.: Postavljen je spomenik Franji Tuđmanu na Trgu Stjepana Radića, autor: Kuzma Kovačić
• 10.12.2020.: Otvoren je Spomenik domovini na Trgu Stjepana Radića, autor: Nenad Fabijanić
• 2024.: Otvoren je klub Peti kupe, Trnjanska cesta 5

Iz knjige “Tramvaj u Zagrebu” – Križanje Savske i ulice grada Vukovara ~ 1950. [Trnje]

Pogled sa Ciboninog tornja 2012. – pogled prema jugoistoku – Martinovka, FER, Trnje … [DZ 2012.]

(Vanja)

Izvori:

• Zagrebačka općina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji, grupa autora, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1981.
• Povijest izgradnje Ulice grada Vukovara, Petra Srbljinović i Danijela Pandža, izložba u galeriji Modulor pri Centru za kulturu Trešnjevka, Zagreb, 2012.