Čemu služe rubnjaci?

Cestovni rubnjaci (“rinzoli”) su dijelovi naših života već dugi niz … ne samo godina, već i stoljeća!

Vjerovali ili ne, rubnjaci su postojali već u starome Rimu, odvajali su dio ulice kojim su se kretali konjanici i zaprežna kola od onih kojima su se kretali pješaci. Tijekom mračnoga srednjega vijeka rubnjaci su nestali da bi se ponovo pojavili krajem 18. stoljeća u Londonu u kojem je tad gustoća konjaničkog i pješačkog prometa možda čak bila jednaka onoj automobilskoga danas. Rubnjaci nisu služili samo odvajanju različitih vrsta prometa već i poboljšanjoj odvodnji vode sa kolnika – a tome služe i danas.

Neki bi rekli da u današnjim suvremenim gradovima, pa i našem gradu, Zagrebu, pa i na Trešnjevci, (previsoki) rubnjaci služe maltretiranju pješaka, invalida, roditelja s djecom u kolicima kao i biciklista i romobilista. Postoje mjesta gdje su rubnjaci ne samo dobrodošli nego i nužni i danas … a postoje mjesta gdje je njihovo prisustvo suvišno i trebalo bi ih ukloniti odnosno mjestimice sniziti do gotovo iščeznuća.

Pješački prijelaz u Meršićevoj ulici sa izuzetno visokim rubnjacima (cca 20 cm). [VR 2024.] 

Do sredine 80-ih godina i dolaska Univerzijade svi su rubnjaci u Zagrebu pa i na Trešnjevci bili slične visine i na pješačkim prijelazima i na svim drugim mjestima. Univerzijada je na mnogim poljima bila prekretnica pa je tako bilo i sa pitanjem spuštanja rubnjaka na “zebrama”, gradske su službe učinile iskorak prema invalidima, roditeljima s dječjim kolicima, a tada i još malobrojnim biciklistima koji su tada dobili svoje prve biciklističke staze. Na području Trešnjevke su to bile one u Horvaćanskoj cesti, Ulici Hrvatskog sokola i na Jarunskoj cesti.

S jedne je strane broj starih i (pre)visokih  rubnjaka na pješačkim prijelazima bio vrlo velik i dugi je niz godina trajalo njihovo postepeno spuštanje – još se i danas tu i tamo nalaze neki koji još nisu spušteni iako je već prošlo više od 30 godina od pokretanja akcije spuštanja rubnjaka. S druge je strane izvedba tog ne tako složenog građevinskog zahvata u mnogo slučaja bila tek polovična – ako i toliko. Naime, često se spuštao tek djelić rubnjaka kod pješačkog prijelaza dok je većina njegove dužine ostala originalne visine. Ili je to spuštanje bilo tek minorno, sa originalnih npr 10 centimetara na 5 ili 6.

U cijeloj toj akciji koja nije imala posve jasna pravila dugo je vremena važio interni i nikad do kraja razjašnjeni propis da visina rubnjaka na pješačkim prijelazima mora biti 3-5 cm s obrazloženjem da je to potrebno slijepcima da bi svojim štapovima uspjeli detektirati pješački prijelaz. Nije nam poznato kako se slijepci snalaze u stotinama drugih gradova Zapadne Evrope u kojima su rubnjaci posve spušteni već desetljećima i detekcija štapom nije moguća. A glasine iz krugova bliskima gradskoj vlasti u doba Milana Bandića su kazivale da je taj rub od 3 do 5 cm namjerno uveden kako bi na taj način usporili bicikliste na raskršćima.

I, godine i desetljeća su prolazila, rubnjaci su spuštani sporadično, nesistematski i na mnogo različitih i najčešće neprimjerenih načina tako da sad u gradu i na Trešnjevci imamo mnogo različitih primjera iz prakse na koje se sve načine to spuštanje može (ne)adekvatno izvesti.

Najčešći neprimjereni način spuštanja rubnjaka je bio taj da su se rubnjaci spuštali samo na dijelu pješačkog prijelaza (tipično na četvrtini njegove širine), dok je na ostatku visina rubnjaka bila uobičajena (12-15 cm).

Drugi česti običaj je bio da se rubnjaci spuštaju na neprimjerenih 6-8 centimetara visine.

Treća je varijanta bila ta da se rubnjaci spuste na visinu od 4-5 centimetara, ali tako da se rubnjak položi poprečno što je dovodilo neugodan rub poprečno na prelazak pješaka i biciklista kojima je taj rub donosio dodatnu nelagodu (udarac odnosno zapinjanje) kod prelaska.

Prošećimo se malo po različitim krajevima Trešnjevke pa pogledajmo kakvih sve rubnjačkih primjera možemo naći u svakodnevnom životu!

Primjereno spušten rubnjak kod pješaćkog prijelaza u Paljetkovoj ulici (Prečko). Rubnjak je spušten u potpunosti i cijelom širinom pješačkog prijelaza. [VR 2023.] 

Uzorno izveden prijelaz bez rubnjaka za biciklističku i pješačku stazu uz Selsku cestu kod Horvaćanskog zavoja. [VR 2025.] 

Primjereni silazak s povišene površine (pločnika) na kolnik u Paljetkovoj ulici (Prečko). [VR 2023.] 

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Dolje s rubnjacima! (2015. godina)
• Dolje s rubnjacima! – rezultati akcije

Zanimljive poveznice:

• tekst na Wikipediji o rubnjacima (engleski jezik)
• tekst “Besposlen biciklist i rubnjake mjeri” o biciklističkoj stazi uz Zagrebačku aveniju sa bloga Nepoznati Zagreb
• tekst “Retkovečki rubnjaci, jedinstveni u gradu” sa bloga Nepoznati Zagreb