Skica uz diplomski rad “Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke” – Iva Štambuk, Tea Matija Tolić

Iva Štambuk, Tea Matija Tolić: Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke – studentski rad

Naselje Trešnjevka smješteno je na zapadnom rubu, danas slobodno možemo reći, šireg centra grada. Administrativno gledano, Trešnjevci pripada zona zapadno od Savske ceste. Prostor na koji se ovaj zadatak i projekt referiraju odnosi se na centar sjeverne Trešnjevke, poznat i kao stara Trešnjevka. Centar stare Trešnjevke, Trešnjevački trg, nalazi se uz Tratinsku / Ozaljsku ulicu, u neposrednoj blizini Savske ceste. Lokacijski gledano, trg je na vrlo zahvalnoj poziciji, prometno odlično povezan s centrom grada, Trgom bana Jelačića. Isto tako, nalazi se u samoj blizini studentskog doma, naselje je vrlo praktično i za odsjedanje turista, a najveći postotak iznajmljenih stanova nalazi se upravo u staroj Trešnjevci, što potvrđuje tezu o povoljnom smještaju u gradu.

Trešnjevku također karakterizira i zanimljiva urbana struktura. Ondje nailazimo na kontrast planske i neplanske izgradnje, stambenih lamela i sitne individualne izgradnje. Reakcija na zatečeno stanje naselja i Trešnjevačkog trga jest da je nedovoljno uređen i zanimljiv da bi se stvorili punktovi zadržavanja, što dovodi do zaključka da je potrebno oplemeniti postojeći prostor i to na način da se stvore sadržaji, ambijenti, svojevrsne platforme za nove scenarije koji će korisnike navesti na zadržavanje i aktivno korištenje trga umjesto točke prolaska koja je trg danas.

Kao što je već navedeno, trg je prostorna točka kojom svakodnevno fluktuira značajan broj ljudi. Njime prolaze velike prometnice, kolni smjerovi i tramvajske linije, što je potencijal koji treba iskoristiti na način da se s tih smjerova potencira priljev ljudi u naš obuhvat.

U zoni šireg obuhvata Trešnjevke uočavamo određen broj gravitacijskih točaka u prostoru – okretište Črnomerec, okretište Ljubljanica, Britanski trg, Trg maršala Tita, Trg bana Jelačića, Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor, okretište Borongaj, Kvaternikov trg. Gravitacijske točke se formiraju uslijed različitih parametara, neke postoje kao točke prolaska velike količine ljudi, dok neke postaju mjesto zadržavanja i identifikacijski reperi okoline. Kroz analize su obrađene sve gore navedene gravitacijske točke i to kroz vrste parametara koje imaju utjecaja na njihov karakter. Svrha analiza je bila tvrditi uzorak, odnosno obrazac, po kojemu bismo mogli postići da i Trešnjevački trg postane točka zadržavanja umjesto točke prolaska. Analize također jasno pokazuju da Trešnjevačkom trgu, od svih navedenih gravitacijskih točaka, gravitira najveći radijus gradskog područja. Nadalje, od svih navedenih u analizama, Trešnjevački trg je i najveće površine.

OPĆENITO TREŠNJEVKA: UVOD U IDEJU, ANALIZA ŠIRE ZONE GRADA ZA USPOREDBU S TREŠNJEVKOM

Skica uz diplomski rad “Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke” – Iva Štambuk, Tea Matija Tolić

POLAZIŠTE I OPIS IDEJE/RJEŠENJA
Polazišna točka ovog projektnog rješenja je bila impresija ambijenta koji se želi postići. Sastoji se od natkrivene tržnice, koja se prelijeva u nenatkrivenu, a prohodni krov tržnice se spušta na trg i zatim na ukopanu razinu parka. Dakle motiv rješenja je raznolikost nivoa, usitnjavanje površine u platoe na kojima su smještene različite sadržajne teme. Isto tako, čitavo rješenje je usmjereno na formiranje prepoznatljive slike prostora koja treba postati novi identifikacijski element šire okolice. Zadani obuhvat karakterizira Trešnjevačka tržnica i poluukopani park koji se oblikovao između prometnica. Prvi korak u rješavanju zadatka bio je osmisliti novu regulaciju prometa i to na način da se kolni promet okrupni i pojednostavi tako da se izbjegnu jednosmjerni potezi i da se stvori klasično jednostavno prometno križanje, u svrhu što lakšeg snalaženja vozača, onih koji svakodnevno koriste križanje, ali i onih koji se po prvi puta nađu u toj prometnoj situaciji. Stoga je produžetak Vukovarske ulice preusmjeren na Novu cestu, i to kao dvosmjerna četverotračna ulica, dok je produžetak tramvajske pruge s Vukovarske ulice ostavljen na poziciji trenutačnog nastavka Vukovarske ulice na Ozaljsku ulicu.

OPIS POJEDINIH ELEMENATA RJEŠENJA
Tržnica je dvodijelna – sastoji se od natkrivenog i nenatkrivenog dijela. Zamišljena je kao prozračni volumen unutar i oko kojeg su postavljeni paviljoni manje visine u kojima se nalaze raznoliki trgovački i ugostiteljski sadržaji. Paviljoni su razvrstani po vrsti namirnica (voće, povrće, mliječni proizvodi, meso, riba, gastro zone s kuhinjama i zalogajnicama) te, ovisno o temi, mogu imati i sadržaje na krovu. Nenatkriveni dio tržnice je okolni pojas volumena gdje su se paviljoni uvjetno rečeno raspršili van grijanog prostora tržnice, gdje se “rasipaju” na prostor trga. Krov tržnice je multifunkcionalan te predstavlja podlogu za mnoštvo scenarija (ugostiteljske terase, vježbaonice, kina na otvorenom, izložbe, koncerte), kao jedna vrsta uzorka Trešnjevačkog trga, ali ovoga puta na samoj tržnici. Jedna od prvih ideja /reakcija na zadatak i temu zadatka jest stvoriti novu topografiju obuhvata, fizičku i sadržajnu, i na taj način formirati jedan novi snažni puls zadržavanja.

Stambene zgrade smještene su na jugozapadni ugao obuhvata, te nadomještaju sitnu individualnu izgradnju koja je uklonjena sa zapadnog ruba obuhvata. Stambeni kompleks je isprojektiran kao skup od četiri stambene lamele različitih visina (P+1, P+2, P+3, P+4)), koje su platoom podignute na visoko prizemlje. Ispod platoa sa zgradama nalazi se podzemna garaža koja počinje suterenskom etažom. Plato je u ulozi privatnog trga stanara zgrade kojima se uslijed šarolikog scenarija Trešnjevačkog trga ipak pruža doza intime i mirnijeg ugođaja.

Skica uz diplomski rad “Preobrazba gradskog prostora Trešnjevke” – Iva Štambuk, Tea Matija Tolić

Perivojni element – denivelacija, hibrid je poluukopanog parka postojećeg stanja. Denivelacija je produbljena na razinu jedne čitave etaže te je produžena ispod Tratinske ulice na drugu stranu. Udubina je nivelirana platoima koji se u nepravilnom intervalu nižu i stvaraju raznolike ambijente unutar same udubine. Osim parkovnog sadržaja (dječje igralište, visoko raslinje) sadržajima su pridodani i urbani vrtovi za sadnju i obradu namirnica, klizalište zimi, skatepark za toploga vremena, nastavak uzorka paviljona u manjem mjerilu u obliku manjih trgovačkih elemenata te ugostiteljskih sadržaja primjerenih parkovnom ambijentu. Iznad denivelacije prolazi tramvajska pruga unutar jednostavne translucentne tube koja postaje još jedan prepoznatljiv element samoga trga. Perivojni element oprečne je teme – kaskadna uzvisina, on je komplementarna reakcija u prostoru u odnosu na denivelaciju. Teme prostora su identične denivelaciji, dok je topografija tretirana na oprečan način i to kao izmjena šetnica i mjesta zadržavanja u parkovnom okruženju.

Rad je izrađen godine 2014./2015. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod nadzorom voditelja prof. dr. sc. Ivana Mlinara te asistentice dr.sc. Lee Petrović Krajnik, a uz pomoć demonstratora Antonia Jakubeka..

(Iva Štambuk, Tea Matija Tolić)

Cjelokupni rad u pdf-formatu, s kompletnim tekstom i nizom ilustracija, možete preuzeti ovdje.

Vezani tekstovi:

• Mateja Nosil: Preobrazba središta Trešnjevke – studentski rad
• Iva Grubiša: Život i značenja tržnice Trešnjevka – sažetak studentskog rada
• Larisa Čišić: Trešnjevačka gmajna na području Trešnjevačkog trga – studentski rad

 

Trešnjevački trg