Javno kupalište u Creskoj ulici Bivše javno kupalište u Creskoj ulici [VR 2013.]

Javno kupalište u Creskoj ulici

Gradska općina je 1936. godine adaptirala nekoliko prostorija u svojoj zgradi u Creskoj ulici 5 i tako osposobila još jedno zagrebačko javno kupalište, prvo na Trešnjevci. Prema navodima iz rada Ariane Štulhofer “Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-reakreacijskih objekata u Zagrebu” (izdanje 1995. godine) kupalište je imalo samo tri kade i kapacitet od otprilike 60 kupanja dnevno.

Tokom vremena je kupalište proširivano, a evo i svjedočanstva iz prve ruke (dodao Penzić) kako je ono izgledalo nakon Drugog svjetskog rata:

Kupalište je imalo osim kada i najmanje deset tuš kabina, koje su se sastojale od dva prostora, jedan s tušem i malo predvorje s klupicom za skidanje i odlaganje odjeće. Dok su kade bile u zapadnom dijelu zgrade, tuševi su bili uzduž južnog zida. Dugi prozori visoko uz krov su donosili svjetlo u dugački hodnik iz kojeg se ulazilo u pojedine prostore za tuširanje. Veliki prozor istočno ili lijevo od ulaznih vrata je bio prozor čekaonice gdje su posjetioci čekali da službenica prozove njihov broj, kojeg su dobili prilikom uplate na kiosku blagajne, za ulazak u prostor za kupanje koji je bio odvojen od čekaonice vratima. Tu se i postepeno hladilo nakon kupanja u vrućoj vodi kako bi se tijelo priviklo na promjenu temperature, a sušila se i kosa unajmljenim fenovima.

Zgrada nekadašnjeg javnog kupališta u Creskoj ulici [GP 2013.]
Zgrada nekadašnjeg javnog kupališta u Creskoj ulici [GP 2013.]

Kupalište u Creskoj ulici, kao i ono na Kvaternikovom trgu, zatvoreno je 1983. zbog zastarjelosti postrojenja za loženje i neprimjerenih uvjeta korištenja.

Vrijedi napomenuti da se kupalište nije nalazilo u obiteljskoj kući koja danas nosi adresu Creska 5, već u kući koja se nalazi nasuprot umirovljeničkom domu, u sklopu naselja socijalnih stanova izgrađenoga u 30-im godinama, i u njoj se trenutno nalazi zanatska radnja za izradu predmeta od plastičnih masa.

Što se tiče šireg gradskog okruženja, prvo javno kupalište u Zagrebu je otvoreno 1834. u Ilici 8 pod imenom Diana i ono postoji i dan danas. Godine 1834. je otvoreno i javno kupalište na Ksaveru, 1844. je preuređeno u lječilište, a zatim, zbog manjka pacijenata, u ljetno izletište. 1857. godine je kupalište potpuno izgorjelo i više nikad nije obnovljeno. Godine 1928. je izgrađeno i javno kupalište Terapija u Mihanovićevoj 3 gdje se i danas nalazi centar za fizikalnu terapiju. Kasnije su u radu bila i javna kupališta u Nazorovoj ulici tik do Britanskog trga te ono na Kvaternikovom trgu u kojem je do pred koju godinu bilo sjedište Croatia banke. Zanimljivo je primijetiti kako su kupališta planski podizana u blizini tržnica (Dolac, Kvatrić, Britanac, Trešnjevka), važnih gradskih punktova gdje su se, i tada kao i sada, često skupljali i siromašniji sugrađani kojima je javno kupalište često bila jedina mogućnost za održavanje higijene.

(Dio infomacija je preuzet iz rada Ariane Štulhofer: Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-reakreacijskih objekata u Zagrebu, 1995. godine)

(Vanja, Penzić)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Povijest kuće na Novoj cesti 81 (1936.-2022.)

Tridesete godine 20. stoljeća bile su vrhunac razvoja i širenja Trešnjevke – od željezničke pruge
Karta Zagreba s kraja 50-ih (već je ucrtan Jankomirski most koji je pušten u promet 1958.) na kojoj se ističe Autoput koji prolazi kroz Zagreb s kraja na kraj.

Trešnjevka na treći pogled: Autoput – Od pješaka do Raketa

Trešnjevka je prostorno određena sa tri važne “prostorne činjenice” od kojih je jedna prirodna, a
Tvornica "Ericsson Nikola Tesla" [VR 2013.]

Električna Trešnjevka

Možda niste ni svjesni kako je Trešnjevka dugi niz godina vezana uz struju, elektricitet! Pazite
Bugarski vrt u Prečkom (karta iz 1944.)

Bugari (bugarski vrtovi)

Početkom 20. stoljeća su se u Zagreb počeli doseljavati doseljenici iz Bugarske koji su se
Ilustracija sa web stranice mojdvor.hr

Moj dvor – planirani kompleks luksuznih stanova uz Magazinsku ulicu

Na izduženoj parceli između Magazinske i Žajine (nekad Daničićeve) ulice, točno na mjestu gdje je
Ulična tabla iz 30-ih, vremena podjele grada na rajone [VR 2013.]

Ulične table (i kućne numeracije)

Povijest Trešnjevke moguće je pratiti i kroz njene ulične table, table s imenima ulica. Vjerojatno
Upravna zgrada kompanije Ericsson Nikola Tesla [VR 2015.]

Ericsson Nikola Tesla

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla je najveći i najsupješniji hrvatski isporučitelj suvremenih informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja, softvera
Kuća arhitekta Tomislava Pavelića na Rudešu kod potoka Kustošaka [KK 2009.]

Neobična obiteljska kuća arhitekta Tomislava Pavelića na Rudešu

Brza stihijska izgradnja trešnjevačkih naselja započela je još u prvoj polovici 20. stoljeća, a nastavlja
1 2 3 53

Kategorije