Center map

Zdravstveno-socijalne ustanove na Trešnjevci – povijest

Zdravstveno-socijalne ustanove na Trešnjevci – povijest Selska cesta, kod ambulante u sklopu Pučkog doma, Selska 116 – osvježenje u ljeto oko 1930. [WEB]

Gradski dječji ambulatorij u Zagrebu osnovan je godine 1907. da bi se stalo na kraj velikom mortalitetu dojenčadi i male djece. U to vrijeme u Zagrebu nije bilo institucije u kojoj  bi se djeca besplatno pregledavala, premda je pomor zagrebačke dojenčadi bio oko 20% u prvoj godini života. Dječji ambulatorij, prva socijalna medicinska institucija za zaštitu djece u bivšoj Jugoslaviji, otvoren je 1. siječnja 1908. (vidi: Dr. Štefanija Vinter: Rad i organizacija dječjeg ambulatorija od god. 1908. do 1928., Liječnički vjesnik br 5., Zagreb 1928.)

Ambulatorij je inicirao dr. Žiga Švarc koji je do smrti u njemu i radio.

Pod obaveznu zaštitu i nadzor Gradskog dječjeg ambulatorija u Zagrebu potpadala su sva izvanbračna djeca do šeste godine, sva ona djeca rođena u braku za koju se roditelji iz bilo kojih razloga nisu mogli brinuti, sva djeca prije školske dobi, koja su se othranjivala pod tuđim krovom, kod tuđih hranitelja, tj. onih koji su to činili uz plaću, a nisu bližnji rod te djece.

U mliječnoj kuhinji Ambulatorija, koja je započela radom 1909., (ili koncem 1908.) priređivala se mliječna hrana u bočicama za umjetno hranjenu dojenčad. Majkama koje su dojile dnevno se dijelila litra svježeg mlijeka, kao nagrada za dojenje, pod uvjetom da redovito posjećuju Dječji ambulatorij i da se drže savjeta u pogledu prehrane i njege djeteta.

Ambulatorij se 1922. godine preselio s prvotnih prostorija u Ilici br. 29 u vlastitu zgradu u Savskoj cesti br. 7 (kasnije Savska 1 c), gdje je imao i veliku, moderno uređenu mliječnu kuhinju. Godine 1922. u Ambulatoriju je Ministarstvo narodnog zdravlja uredilo, u sporazumu s Gradskim poglavarstvom u Zagrebu, Kraljevski državni dječji dispanzer. Dispanzer su financirali i Grad i Država., a stajao je pod upravom šefa Ambulatorija.

Godine 1931., rad Gradskog dječjeg ambulatorija bio je već tako obiman da je sadržavao ove ustanove:

  1. Kraljevski državni dječji dispanzer
  2. Gradski dječji ambulatorij (u užem smislu)
  3. Mliječna kuhinja
  4. Dom za dojenčad i majke
  5. Savjetovalište za majke
  6. Savjetovalište za pitanje odgoja djece
  7. Kolonije za dojenčad i malu djecu.

Kolonije su bile organizirane u Zagrebu, Krapini i Mraclinu.

Ambulatorij je od 1930. imao i svoju filijalu na Trešnjevci. Iz godišnjeg izvještaja za 1940. godinu vidljivo je da je Ambulatorij proširio svoj rad, koji se odvijao u tri ambulante: na Savskoj cesti 1, na Selskoj cesti 116 (Trešnjevka) i Hirčevoj ulici 1 (samo za trudnice). Nakon oslobođenja pristupilo se organiziranju novih ogranaka Ambulatorija u predjelima grada gdje ih dosada nije bilo. Tako je 3. studenog 1945. otvoren ogranak u Bosutskoj ulici, a kasnije i u Duvanjskoj i Bogišićevoj ulici.

Gradski dječji ambulatorij, Savska cesta br. 1 c, je 1946. godine, po nalogu Ministarstva narodnog zdravlja preimenovan u Gradski dječji dispanzer. U sastavu Gradskog  dječjeg dispanzera na Savskoj cesti djelovale su i Dječje jaslice, koje su započele radom 1946. godine, Mliječna kuhinja i Savjetovalište za dojenčad.

Područne ustanove Dispanzera bile su i dalje ambulante u Bogišićevoj, Hirčevoj, Bosutskoj i Duvanjskoj ulici, te Selskoj cesti. Gradski dječji dispanzer, kasnije Centralni dječji dispanzer, sve je do godine 1954., u administrativnom pogledu, rukovodio ostalim dječjim dispanzerima na području grada Zagreba. Godine 1954. dispanzeri postaju sastavni dijelovi Domova narodnog zdravlja.

(ovo su neki od podataka iz historijata Ambulatorija izrađenih za inventar arhivskog fonda koji se čuva u Državnom arhivu u Zagrebu, podatke je prikupila dr.sc. Katarina Horvat iz Državnog arhiva u Zagrebu)

(Katarina Horvat)

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )