Center map

PD “Nikola Tesla”

PD “Nikola Tesla”

Planinarsko društvo Nikola Tesla osnovano je 1973. godine u okviru tvornice telekomunikacijskih uređaja “Nikola Tesla”. Do 1995. godine djeluje  pod  nazivom tvornice, tada se, zbog vlasničkih promjena u tvornici, preimenuje u „Ericsson-Nikola Tesla“. U 2020. godini vraća se izvorno ime Društva odnosno PD „Nikola Tesla“. Sjedište Društva je u Zagrebu, na Trešnjevci, Krapinska 45.

OSNIVANJE DRUŠTVA – PRVI IZLET

Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća tvornica „Nikola Tesla“ bila je jedan od najznačajnijih gospodarskih subjekata u Zagrebu, Hrvatskoj i Jugoslaviji. Osnovana je 1948. godine pod nazivom „Telefonservis“, da bi godinu dana kasnije promijenila ime u „Nikola Tesla“. Tvornica se brzo i efikasno razvijala, kako u tehnološkom smislu, tako i u smislu zapošljavanja.

U vrijeme osnivanja planinarskog društva, „Nikola Tesla“ ima skoro 5.000 zaposlenika, razvijen i aktivan  sindikat i značajan nivo društvenog standarda.  Obzirom na značaj tvornice, strukturu radne snage i veliki broj mlađih zaposlenika razvijale su se mnoge rekreativne djelatnosti za radnike i njihove obitelji. Tu je svakako spadalo i organiziranje sindikalnih izleta u svrhu rekreacije pa je logičan slijed bilo i osnivanje planinarskog društva.

Formiran je Inicijativni odbor i 25.travnja 1973. godine održana je osnivačka skupština Planinarskog društva „Nikola Tesla“. U Upravni odbor izabrani su: Josip Ganza, predsjednik, Zvonimir Veber, potpredsjednik, Zdenko Aleksić, tajnik, Dragutin Šparavec, blagajnik, Ankica Zebec, član. Cjelokupna aktivnost kao i plan izleta bili su u skladu sa aktivnošću tvorničkog Sindikata.

Upravni odbor se sastao 7.svibnja i dogovoren je prvi izlet novoosnovanog društva na Medvednicu što je i logičan početak rada planinarskog društva u Zagrebu. Prvi izlet, na kojem je bilo 19 sudionika, održan je 13.svibnja 1973.godine po trasi: Tunel – Njivice – Mrzljak – Hunjka – 500 stuba – Hunjka – Puntijarka –  Grafičar – Risnjak. Vodič prvog izleta bio je tajnik Društva: Zdenko Aleksić-Aco  ( 1947.-2011.)

O IZLETIMA

Od osnutka društva njegova je planinarska djelatnost bila kontinuirana. Svake godine organizira se  između 40 i 50 društvenih izleta tako da je do sada organizirano preko dvije tisuće planinarskih društvenih izleta. U strukturi planinarskih izleta česti su izleti koji uključuju obilazak neke od planinarskih obilaznica, obzirom da je među „teslašima“ dosta „planinara-transverzalaca“ kojima  su obilaznice važan dio njihove planinarske aktivnosti. Obiđene su stotine obilaznica i planinarskih pohoda, a mnogi članovi obišli su preko 100 obilaznica. Mnogi članovi Društva su, tijekom godina, postali  vodiči,  markacisti i svoja znanja i iskustvo prenosili  na  nadolazeće generacije planinara. Članovi društva bili su na Kilimandžaru, Mont Blancu, Elbrusu, Himalaji, te mnogim planinama Slovenije, Austrije, Italije, Islanda, Španjolske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Bugarske, Grčke, Slovačke, Poljske, Makedonije, Švicarske, Njemačke, Rumunjske, Argentine, Čilea, Kirgistana, Maroka…i naravno, Hrvatske. Sve aktivnosti članova rekapituliraju se na kraju godine u „godišnjaku“ koji u digitalnom obliku prikazuje sve što se događalo u Društvu tijekom tekuće godine.

Zahvaljujući pohodima i obilaznicama sklapaju se mnoga planinarska prijateljstva, kako na nivou Društva, tako i pojedinačna među planinarima.

Osamdesetih godina posebno aktivni u obilasku obilaznica i pohoda su Antun Željko Matišin-Rus, Miljenko Haberle i Jolanda Matica. Rus je postao član 1975. godine, ali se aktivirao u Društvu početkom osamdesetih godina, posebno se oduševljavajući s obilaznicama i pohodima koje je uvijek bio spreman i voditi kao društveni izlet. Tih godina pohodi i nisu bili toliko česti u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije gdje su, kao i danas, pohodi veoma popularni

RUSOV POHOD

Sudjelovanje na pohodima i organizacija pohoda u Sloveniji potaknula je Rusa na razmišljanje da 20. godišnjicu Društva proslavimo prigodnim pohodom na Medvednicu. Ideju je iznio tadašnjem dopredsjedniku Društva Miljenku Haberleu i članu Upravnog odbora Damir Kuzmaniću. Rusova inicijativa je odmah prihvaćena i u jesen 1992.godine je održan prvi dogovor o održavanju prigodnog pohoda za proslavu 20. godišnice Društva. Na, potom održanom društvenom sastanku, ideju je prihvatilo članstvo i uskoro se u pripremu pohoda uključuju Nikola Živčić (tadašnji predsjednik Društva), Rujana Baketić, Vladimir Sorić, Stjepan Ferin, Franjo Ričković i Marija Bačić.

U to vrijeme u Hrvatskoj traju ratne operacije, ali Medvednica njima nije bila obuhvaćena pa je planinarenje bilo moguće. Ideja o pohodu je bila među članstvom prihvaćena sa velikim entuzijazmom pa je on i održan, na Medvednici, pod nazivom „Tragom 1.izleta planinara PD „Nikola Tesla“.  Trasa je bila gotovo ista kao i na prvom izletu, i to: Tunel – Njivice – Hunjka – Horvatove stube (Srnec) – Sljeme – planinarski dom „Grafičar“. Termin pohoda je bio 24. travanj, dan najbliži datumu osnivanja Društva. Antun Željko Matišin kreirao je prigodni spomen dnevnik, a s Miljenkom Haberleom i značku Društva koja se dijelila sudionicima na završetku pohoda.

Pohod je protekao u ugodnoj atmosferi i uz lijepo vrijeme. Raspoloženje i susreti planinara bili su, kao što je to uobičajeno, veseli, s puno zabave u pozitivnoj atmosferi kakva se susreće na planinarskim pohodima. Iako su prilike u Hrvatskoj tada bile teške i neizvjesne, planinarski duh nije bio narušen i već su tada pojedini planinari predlagali da se s pohodom nastavi i narednih godina.  Na pohodu je sudjelovalo 170 planinara iz 15 planinarskih društava, a on je imao i međunarodni karakter jer su sudjelovali planinari iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Pohod je zaista postao tradicionalan, održava se svake godine u travnju (načelno treće subota u mjesecu) i s vremenom je stekao veliku popularnost u planinarskim krugovima. Pripremaju se prigodna priznanja i značke za sudionike koji su više puta sudjelovali na pohodu. Pohod je mjesto druženja mnogih planinara koji uživaju u Medvednici, ali i mjesto susreta planinarskih prijatelja i stvaranja novih planinarskih poznanstava. Do sada je održano 27 pohoda (izuzetak su 2020. i 2021., radi epidemije) i u njima je sudjelovalo preko 9.000 sudionika. Uz planinare iz Hrvatske, na pohodu sudjeluju u većem broju slovenski, mađarski i bosanskohercegovački planinari, a pojedinačno dolaze i planinari iz Srbije, Austrije i Njemačke. Vremenom se, posebno zbog povećanog broja sudionika (ponekad i preko 700 sudionika), trasa pohoda mijenja i time omogućava svima da što lakše prođu trasu i da budu spremni za planinarsku veselicu na završetku pohoda. Inicijator pohoda Antun Željko Matišin-Rus je preminuo 2002. godine, pa je njemu u čast i spomen, pohod od 2003. godine preimenovan u Rusov pohod.

Pohod je danas najveći planinarski događaj na Medvednici i uz mnoštvo sudionika iz Zagreba on pridonosi i turističkoj afirmaciji Zagreba jer je mnogim nezagrebačkim planinarima Rusov prihod motiv i prilika da upoznaju Zagreb i njegove znamenitosti.

PLANINARSKE OBILAZNICE

Jedna od značajnijih aktivnosti PD „Nikola Tesla“ je kreiranje planinarskih obilaznica. Poznato je da mnogi planinari s velikim žarom obilaze obilaznice (tzv. transverzale), a i mnogi „teslaši“ su ljubitelji obilaznica. Mnogi članovi društva su obišli veliki broj planinarskih obilaznica u Hrvatskoj i inozemstvu i stekli visoke pozicije u planinarskom takmičenju „Gojzerica“ koje vodi PD „Željezničar“ iz Zagreba. Pojedine obilaznice, ovisno o težini i dužini, se boduju na odgovarajući način i time se osigurava odgovarajuća značka. Možese  istaći da je član društva Ronald Schreiner vodeći po broju obiđenih planinarskih obilaznica (preko 400), dok su neki postigli mnoga, a među njima i najviša priznanja za obilazak Hrvatske planinarske obilaznice. Također treba spomenuti da su dva člana društva jedini u Hrvatskoj obišli vrlo zahtjevan Hochalpiner Zentralalpenweg 02 koji prolazi najvišim austrijskim planinama i dugačak je 1200 km.

Takva tradicija imala je utjecaj i na obilaznice koje su nastale u PD „Nikola Tesla“. Prva obilaznica koja je nastala u Društvu je „30 vrhova za 30 godina i Rusov pohod“, izdana je 2003. godine povodom 30. godišnjice osnivanja Društva. Za dobivanje značke obilaznik mora otisnuti žigove 30 vrhova po vlastitom izboru i sudjelovati na Rusovom pohodu. Obilaznicu je do sada prošlo 360 planinara.

Slijedeća obilaznica bila je „Najviši vrhovi hrvatskih županija“ koja je izdana 2006. godine (autor je Damir Kuzmanić). Obilaznica obuhvaća cjelokupni teritorij Hrvatske i prilikom njezine pripreme bilo je potrebno označiti neke nove planinarske putove, a također su u planinarstvo „uvedeni“ i novi vrhovi kao što su Liska na Fruškoj gori, vrh na Ravnoj gori u Zagorju i „bezimeni vrh“ na Žumberku koji se od nedavno naziva Hranilovićev vrh. Obilaznicu je do sada prošlo 110 planinara.

Povodom 40. godišnjice osnivanja Društva (2013. godine) izdana je obilaznica „40 vrhova za 40 godina i Rusov pohod“ koja je ubrzo dobila popularno ime „XL obilaznica“ prema broju 40 koji je na slovnici napisan rimskim brojevima (autori su: Ronald Schreiner i Damir Kuzmanić). Za dobivanje značke obilaznik mora otisnuti žigove 40 vrhova i to četiri obvezna: „bezimeni vrh“, Liska, Ravna gora, Sljeme, te sudjelovati na Rusovom pohodu. Obilaznicu je do sada prošlo 137 planinara.

Godine 2019. izdana je obilaznica vezana uz Medvednicu pod nazivom „Medvedničke nadstrešnice i Rusov pohod” (autor: Ronald Schreiner). Za dobivanje značke potrebno je obići 27 medvedničkih nadstrešnica, a dokaz o obilasku je slika s knjižicom obilaznice i sudjelovanje na Rusovom pohodu. Do sada je obilaznicu prošlo 64 planinara.

PLANINARSKI PUTOVI

U redovne planinarske aktivnosti društva spada i označavanje i održavanje planinarskih putova za koje je ono zaduženo i koji su registrirani pri Hrvatskom planinarskom savezu. Tijekom pripremanja obilaznice „Najviši vrhovi hrvatskih županija“ označeni su neki novi putovi kao što je put na vrh Ravne Gore u Hrvatskom zagorju, Lisku na Fruškoj gori, „bezimeni vrh“ (odnedavno Hranilovićev vrh) na Žumberku i Čavić brdo na Zrinskoj gori. Uz održavanje navedenih putova postavljeni su i metalne žigove na tim vrhovima kao i na nekim drugima koji su dio obilaznice društva (još 2004. godine postavljen je metalni žig na vrhu Medvednice – Sljemenu).

Danas PD „Nikola Tesla“ održava slijedeće planinarske putove:

  1. Medvednica: Put od lugarnice Oštrica do Srneca kod 500 Horvatovih stuba te od lugarnice Oštrica do Bistranskog sedla (put br. 41)
  2. Medvednica: Put od Orešja kod Gornje Bistre do Činovničke livade (put br. 42)
  3. Žumberak: Put od visoravni Kaštanica preko “bezimenog vrha” do spoja sa stazom Karlovačke obilaznice
  4. Hrvatsko Zagorje: Kružni put od prijevoja Vraca preko vrha Ravne gore (Carski kamen) do prijevoja Vraca
  5. Velebit: Put od Premužićeve staze kod Skorpovca prema Solilu i do Budakovog brda i dio od Solila preko Ripinovca do podnožja Visibabe
  6. Zrinska gora: Put od prijevoja Kamenica do Čavić brda

U Društvu djeluje markacistička sekcija koja organizira označavanje i održavanje puteva za koje je društvo zaduženo iako u njihovim akcijama sudjeluju i brojni drugi članovi Društva.

PLANINARSKA EDUKACIJA

Mnogi članovi društva završili su vodički i markacistički tečaj pri Hrvatskom planinarskom savezu i dobili licencu za obavljanje markacističkih i vodičkih aktivnosti. U nekoliko navrata su organizirane i planinarske škole kojima su se stručno i efikasno educirali planinari koji su na početku svojih planinarskih aktivnosti.

PRIZNANJA

Tijekom dugogodišnje i kontinuirane aktivnosti koja traje gotovo 50 godina, Društvo je steklo zavidan ugled u planinarskim krugovima. Aktivnosti kao što su Rusov pohod, obilaznice, održavanje planinarskih putova i druge aktivnosti omogućile su postizanje zavidnog „rejtinga“ među planinarima te je društvo, a i pojedini njegovi članovi, dobilo niz priznanja.

Godine 2006. Društvo je dobilo priznanje Hrvatskog planinarskog saveza kao najbolja planinarska udruga u Hrvatskoj uz obrazloženje „da je zbog niza kvalitetnih akcija, ukupne planinarske djelatnosti i doprinosa organiziranom hrvatskom planinarstvu u ovoj godini, PD „Ericsson-Nikola Tesla“ iz Zagreba proglašeno najboljim društvom u Hrvatskom planinarskom savezu“. Odluka se temeljila na uspješnoj organizaciji Rusovog pohoda i otvorenju planinarske obilaznice „Najviši vrhovi hrvatskih županija“.

Godine 2019. članica Društva Marijana Žnidarec dobila je priznanje za najbolju planinarsku dužnosnicu. Temelj priznanja je bio njen predani i vrijedni rad kao administratorice Hrvatske planinarske obilaznice.

Tijekom godina članovi Društva dobivali su slijedeća priznanja Hrvatskog planinarskog saveza za rad u planinarstvu, i to:

  • brončani znak dobilo je 19 članova,
  • srebrni znak dobilo je 9 članova,
  • zlatni znak dobilo je 5 članova
  • plaketu (najviše priznanje) dobila su 2 člana Društva.

Uz spomenuta priznanja, vrijedno je istaći da su neki članovi svojim uspješnim planinarskim fotografijama ostvarili zavidne rezultate i priznanja na izložbama planinarske fotografije, npr. u Splitu i Rijeci.

Uz priznanja mnogi su članovi Društva sudjelovali u radu raznih komisija Hrvatskog planinarskog saveza i Planinarskog saveza Zagreba, održavali predavanja o planinarstvu, surađivali u „Hrvatskom planinaru“ i na razne druge načine promovirali planinarstvo.

DOMOVINSKI RAT

Mnogi su članovi Društva aktivno sudjelovali u Domovinskom ratu u raznim jedinicama na ratištima diljem Hrvatske. Dio članova imao je priliku primijeniti svoja znanja i planinarske vještine u posebnoj jedinici koja se zvala Planinska satnija „Velebit“ i koja je do kraja rata djelovala na Velebitu.

OSTALE AKTIVNOSTI DRUŠTVA

Aktivnost Društva uvijek se temeljila na potrebi suradnje s drugim planinarima i činjenici da su planinari jedna cjelina, bez obzira radi li se o domaćim ili stranim planinarima, i da ih veže neraskidiva spona, ljubav prema planinama koja prelazi uobičajene okvire prisutne u svakodnevnom životu. U planinarstvu je naglašen socijalni aspekt, aspekt druženja ljudi, laka komunikacija, susretljivost, razumijevanje i u krajnjoj liniji bespogovorna pomoć onima kojima je u nekom trenutku pomoć potrebna. U planinarstvu je poznato da se planinari međusobno pozdravljaju što nije nikakva kurtoazija već uzajamno poštovanje jer planinar u planini nije običan, usputni prolaznik, već osoba koja razumije svakog putnika na planinarskoj stazi i koja može pomoći u slučaju potrebe.

To su neki elementi koji su bili i ostali prisutni u planinarskoj aktivnosti Društva. Uz nezaobilazno druženje i suradnju koja proizlazi iz Rusovog pohoda potrebno je istaći još neke aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje planinarstva kao humane ljudske aktivnosti. Poznato je da su istinski planinari ljubitelji prirode općenito pa su tako i članovi Društva često sudjelovali u raznima akcijama kao što je čišćenje Medvednice, raznim aktivnostima u obnovi i izgradnji planinarskih objekata, održavanju planinarskih putova i slično. Sve su to aktivnosti koje se temelje na dobrovoljnosti i proizlaze iz želje i volje da se unaprijedi planinarstvo i očuva prirodu.

Socijalna komponenta planinarstva je važan dio planinarskih aktivnosti. U tom smislu je Društvo 2005. godine pokrenulo održavanje „Planinarske noći zagrebačkih planinara“ koja je trebala planinarima dati priliku za druženje i zabavu u atmosferi drugačijoj od atmosfere i mogućnosti koje postoje u planinarskim objektima. Više godina je „noć“ održavana, ali je kasnije zbog organizacijskih razloga prekinuta, uz nadu da će biti obnovljena.

Prijateljstva i druženja s drugim planinarima su uvijek bila prisutna u Društvu. Sudjelovanje na planinarskim pohodima u Hrvatskoj i Sloveniji omogućilo je proširivanje planinarskih poznanstva od kojih su se mnoga pretvorila u istinska prijateljstva. Nabrajati sva planinarska društva s kojima je Društvo surađivalo i s kojima surađuje zahtijevalo bi znatno više prostora, iako gotovo i nema planinarskog društva u Hrvatskoj s kojima Društvo nema stalnu ili povremenu suradnju. Sa slovenskim planinarima je Društvo blisko povezano od najranijih vremena (pohodi, obilaznice, pohodi u Alpe …). Potrebno je reći da svaki treći sudionik Rusovog pohoda dolazi iz Slovenije i da Slovenci sudjeluju na pohodu od prvih dana. Poseban značaj ima prijateljstvo i suradnja s PD „Planika“ iz Maribora s kojom Društvo ima i formalno potvrđeno prijateljstvo, „Povelju prijateljstva i suradnje“, od 2002/03. godine. Njihov osnivač i predsjednik Franci Rajh je počasni član PD “Nikola Tesla”, a to su i dvojica planinara iz Andraža pri Polzeli: Vili Pižorn i Slavko Jevšnik.

Slučajni susret prije petnaestak godina u primorskoj Sloveniji bio je početak prijateljstva i s planinarima PD „Pohodnik“ iz Novog Mesta. Odlazak na njihov Cvičkov pohod u siječnju obvezno završava kod svima dragih Ivanke i Jureta gdje sve pršti od zadovoljstva, prijateljstva i, općenito, pozitivnih osjećaja.

Treba spomenuti i „susjede“ Brežičane i Toneta Jesenka s kojima je svaki susret prepun dobre i prijateljske atmosfere.

Godine 2014. povodom 140. obljetnice hrvatskog planinarstva održana je izložba „Zajedno u planinama/Skupaj u gorah“ u organizaciji hrvatskog i slovenskog planinarskog saveza. PD “Nikola Tesla” je aktivno sudjelovalo u toj izložbi gdje su prikazani naši zajednički susreti sa slovenskim planinarima u Hrvatskoj i Sloveniji.

Na kraju, treba posebno naglasiti povezanost s mađarskim planinarima iz kapošvarskog „Meteora“. Jedan slučajni susret na Vincekovom pohodu u Murskom Središću stvorio je prijateljstvo koje je aktivno kroz zajedničke susrete u Mađarskoj i češće na Rusovom pohodu. Prema broju sudjelovanja na Rusovom pohodu „Meteor“ je na drugom mjestu! Iako je prisutna jezična barijera, prijateljstvo i druženje ne prestaje što dokazuje da planinarstvo ima dimenzije koje omogućavaju razumijevanje među ljudima i kada postoje formalne prepreke.

(Damir Kuzmanić)

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )