Klara Kranjčec: Edukacijski centar za održivost na prostoru nekadašnjeg Željezničkog rasadnika u Zagrebu – studentski diplomski rad

Željeznički rasadnik, danas zapušteni prostor na zagrebačkoj Trešnjevci, nepoznat je većini Zagrepčana. Prostor godinama obrasta gusta nekultivirana vegatacija, a postojeća izgradnja uključuje nekoliko devastiranih gospodarskih objekata, staklenika i betonskih gredica, tzv. klijališta.

Sklop Željezničkog rasadnika je omeđen, na sjeveroistoku, Šetalištem Jurija Gagarina, na jugoistoku, nasipom željezničke pruge (smjer Zagreb Glavni kolodvor – Sisak/Karlovac) paralelne sa Savskom cestom, na jugozapadu, Zagrebačkom avenijom i, na sjeverozapadu, šetnicom koja prolazi uz Studentski dom „Dr. Ante Starčević”. Adresa sklopa je Ulica Florijana Andrašeca 56a.

Hrvatske željeznice u rasadniku su u drugoj polovici 20. stoljeća uzagajale razni biljni materijal kojim su se uređivali nasipi uz prugu, željeznički kolodvori, stanice i poslovni prostori. Željeznički rasadnici osnivani su na nekoliko lokacija u Hrvatskoj (Zagreb, Sisak, Osijek, Beli Manastir) vjerojatno još krajem 19. ili početkom 20. stoljeća. Željeznički rasadnici tadašnjih Jugoslavenskih željeznica bili su od iznimne važnosti za proizvodnju biljnog materijala korištenog pri izgradnji i održavanju željezničkih pruga, kolodvora i stanica. I danas se, u već godinama zapuštenom rasadniku, mogu pronaći brojne zanimljive biljne vrste čija su stabla stara oko 70 godina – između ostalih velecvjetna magnolija, atlaski cedar, metasekvoja … Ta su stabla označena kao zaštićeno zelenilo u sadašnjim planovima.

U rasadniku je na vrhuncu njegove aktivnosti radilo oko 60 radnika koji su uzgajali bilje u 9 staklenika i nizu klijališta. Krajem 90-ih se većina aktivnosti seli u novootvoreni rasadnik u Klari u kojem su se uzgajale tek dendrološke vrste (drveće), no odlaskom u stečajni postupak tvrtke kćeri Hrvatskih željeznica koja se brinula o rasadnicima (RVR – Redarstvo, vatrogastvo, rasadnik) oba bivaju zapuštenima.

Prostor, unutar svojih mogućnosti, gotovo deset godina, u nastavne svrhe koristi obližnja strukovna srednja škola. No, Generalni urbanistički plan grada Zagreba Željeznički rasadnik označuje kao površinu infrastrukturnog sustava odnosno na ovom prostoru predviđa gradnju prometnice. Planovi za izgradnju predmetne prometnice – (produljene) Šarengradske ulice – datiraju još iz prve polovice 20. stoljeća. Linearni potez površina koje se nalaze sjeveroistočno i jugozapadno od Željezničkog rasadnika, danas uglavnom neuređene (zelene) površine, shodno tome, planirane su kao površine infrastrukturnih sustava. Posljednji projekt nove prometnice izvela je tvrtka Aking d.o.o. 2018. godine.

Pogled na Željeznički rasadnik sa zapadne strane. [KK 2023.]

Pogled sa ulaza u Željeznički rasadnik. [VR 2023.]Željeznički rasadnik nije zaštićeni ili evidentirani dio prirode. Nije zaštićen kao nepokretno kulturno dobro niti se nalazi unutar područja sustava zaštite. Na promatranom području nalazi se razmjerno malo uređenih javnih zelenih površina. U neposrednoj blizini Željezničkog rasadnika nalazi se nekoliko spomenika parkovne arhitekture uglavnom usko vezanih uz prostore javne i društvene namjene – studentski dom, osnovna škola, fakultet, dječji vrtić – i poslovne namjene. Šetalište Jurija Gagarina, svojevrsna posebnost promatranog područja, je pješačko-biciklistički put (širine 3 do 5 metara) koji se proteže od Trešnjevke do Vrbika, iznad trase danas kanaliziranog potoka Kunišćaka. Karakterizira ga dvostrani drvored.

Uzimajući u obzir dugi niz godina u kojima projekt Produžene Šarengradske nije ostvaren posve je moguće da će prostor Željezničkog rasadnika još neko duže vrijeme biti raspoloživ za korištenje kao zelena površina. Na primjer, Drvodjeljska škola je 2013. donijela Plan osnivanja i razvoja rasadnika utemeljenog na ideji održivog razvoja. Taj je plan do danas djelomično i proveden kroz upotrebu rasadnika u edukativne svrhe tijekom školske nastave.

Željeznički rasadnik važno je promatrati kao jedinstveno naslijeđe koje, makar privremeno, ima potencijal postati polivalentan ekološki javni prostor prijeko potreban trešnjevačkom području, svojevrsni katalizator razvoja lokalne zajednice.

Imajući u vidu važnost prostora i značenja Željezničkog rasadnika za tu je lokaciju u ovome radu izrađen prijedlog projekta Edukacijskog centra za održivost čiji se detalji mogu vidjeti u integralnom tekstu rada (poveznice se nalaze na kraju teksta).

Idejni projekt Šarengradske ulice. [KK 2023.]

Prijedlog rješenja Šarengradske ulice s linearnim perivojem. [KK 2023.]

 

• Poveznica na uvodno istraživanje lokacije Željezničkog rasadnika povodom izrade projekta Edukacijskog centra za održivost
• Poveznica na projekt Edukacijskog centra za održivost na prostoru Željezničkog rasadnika u Zagrebu

(Klara Kranjčec)

Vezani tekstovi:

• Arhiva studentskih i učeničkih radova vezanih uz Trešnjevku
• Željeznica i Trešnjevka
• Željezničarske kuće (Magazinska ulica)
• Šećemo uz trešnjevačke potoke: Krenimo nizvodno niz Kuniščak
• Zelena Trešnjevka
• Studentski domovi Trešnjevke

Zanimljive poveznice:

• Studija intermodalnog putničkog terminala Sava-sjever Gradskog ureda zastrategijsko planiranje i razvoj grada (autori: Stjepan Kelčec-Suhovec (voditelj studije), Josip Strukar, Karolina Bui, Silvana Tantegl, Ko-autori: Milena Kuhta, Ivana Movrić, Paško Đirlić,
  Damir Širola)
• Redefiniranje željezničkog čvora Zagreb. stručni rad (autori: prof. dr. sc. Srećko Kreč, akademik Josip Božićević, mr. sc. Spase Amanović)