Sat koji je pao i “stao” u točno vrijeme potresa u Zagrebu (22.3.2020. u 6:24) – [Smiljana S. 2020.]

Kad se Trešnjevka zatrese

Trešnjevka, pa i čitav Zagreb, u svojoj povijesti pamte dva jaka i mnoštvo slabijih potresa čiji je epicentar u pravilu bio u podnožju Medvednice (najčešće lokacije epicentara su bile okolica Kašine te okolica Markuševca), no trešnjevačko tlo je podrhtavalo i kao posljedica razornih potresa u regiji:

• 27.10.1969., okolica Banja Luke (6 stupnjeva po Richteru / 8 stupnjeva po Mercaliju)
• 06.05.1976., Gemona, talijanski dio Furlanske krajine (6,5 po Richteru)
• 15.09.1976., ponovo Gemona (6,1 po Richteru)

Za prvog velikog potresa u Zagrebu koji se desio 09.11.1880. u 07:03:03 (6,3 stupnja po Richteru / 8 stupnjeva po Mercaliju) u gradu je poginulo 2 ljudi i 29 ih je teško ozlijeđeno. U to je doba Trešnjevka još uvijek bio posve ruralni dio grada s manjim prigradskim selima (Horvati, Jarun, Ljubljanica, Rudeš, Prečko) i nije zabilježeno da li je u njima bilo ljudskih žrtava i materijalne štete. Obzirom na rijetku naseljenost i skromne uvjete u kojima se tada živjelo vjerujemo da žrtava i većih oštećenja nije bilo.

Posljedica potresa (22.3.2020.) u Valjavčevoj ulici [VR 2020.]

Za drugog velikog potresa, koji se desio 22.03.2020. u 06:24 (5,5 stupnjeva po Richteru / 7 po Mercaliju), a kojeg je slijedio potres u 07:15 (5,1 stupanj po Richteru) te mnoštvo slabijih, situacija je bila drugačija, grad Zagreb je u međuvremenu postao velegrad s gotovo 800.000 stanovnika, a i Trešnjevka je postala gusto naseljeno gradsko područje. Začudo, broj žrtava je bio sličan, jedna poginula osoba (15-godišnja djevojka u Đorđićevoj ulici) i 27 ozlijeđeno, što se pripisuje činjenici da se potres desio u doba ograničenog kretanja zbog Corona virusa i rano ujutro, kada je broj prolaznika na gradskim ulicama bio vrlo mali. U cijelome gradu je niz zgrada teško oštećen, posebno na području centra gdje je mnogo građevina građeno prije primjene armiranoga betona i mjera zaštite od potresa, tako da su štete najveće upravo na starijim i reprezentativnim građevinama.

Posljedica potresa (22.3.2020.) u Petračićevoj ulici [VR 2020.]

Što se Trešnjevke tiče, njena udaljenost od epicentra i manji broj starih zgrada su utjecali na to da su štete bile manje i da nisu zabilježene ozljede na njenome području. No, snažna buka i podrhtavanje tla su istjerale veliku većinu građana na ulice, a strah od mogućih daljnjih, još jačih potresa je zavladao trešnjevačkim kvartovima.

Izlazak stanovnika na zelene površine neposredno nakon potresa (22.3.2020.) – u Trakošćanskoj ulici [Morana 2020.]

Treba spomenuti da se potres desio u vrlo nepovoljnom trenutku kada je vladala epidemija Corona virusa zbog koje su na snazi bile mjere koje su zabranjivale sve nepotrebne socijalne kontakte i ograničavale boravak u javnim prostorima, a dodatno je tog dana upravo započeo hladni period tokom kojeg je krajem ožujka pao i prvi snijeg te godine u gradu. Na sreću, čini se da sukob tog trenutka (“Corona? Moram ostati unutra!” “Potres? Moram izjuriti van!”) nije uzrokovao veći porast zaraženih virusom jer su se građani i u trenucima straha nakon potresnog udara većinom pridržavali propisanih mjera samozaštite i nisu se okupljali u tješnje grupice.

Izlazak stanovnika na zelene površine neposredno nakon potresa (22.3.2020.) – na Ciglenici [Fani Š. 2020.]

Najvidljiviji znak da se u gradu desilo nešto posebno toga dana bio je velik broj automobila koji su bili parkirani po svim većim zelenim površinama kuda su ih smjestili njihovi vlasnici u strahu da ne nastradaju pod mogućim rušenjem kuća i zgrada.

“Evakuacija” automobila na zelene površine neposredno nakon potresa (22.3.2020.) u Vrbanima [Nina Š. 2020.]

Što se samih oštećenja tiče, ekipe stručnjaka-statičara su na zahtjev obilazile oštećene zgrade i poslije primarne, “brze procjene” građevine na ulazna vrata su stavljale oznake o utvrđenoj upotrebljivosti kuća i zgrada.

Nalaz “brzog pregleda” nakon potresa (22.3.2020.) za zgradu u Adžijinoj ulici [VR 2020.]

Dogovorena su značenja oznaka / naljepnica:
– Zelena – upotrebljivo bez ograničenja,
– Žuta – privremeno neupotrebljivo, potrebni popravci i
– Crvena – neupotrebljivo, treba rušiti.

Nakon “prve procjene” slijedit će, predviđa se, detaljnjiji popis, procjena štetâ i njihova stručna sanacija.

Trenutačno su na više zgrada zabilježene manje pukotine, a evo i liste više oštećenih trešnjevačkih zgrada za koje smo doznali:

• Adžijina 11 (sjedište udruge Baza) – oštećenja na krovu i zidovima (označena kao “privremeno neupotrebljiva”)

Zgrada interno oštećena potresom (22.3.2020.) u Adžijinoj ulici [VR 2020.]

• Kranjčevićeva 6-12 (iza benzinske pumpe) – oštećenja na krovu
• Badalićeva 20 – pad dijela zida ispod krova
• Badalićeva 14 – oštećenja na fasadi

Sanacija oštećenog dimnjaka nakon potresa (22.3.2020.) u Naselju Istrana i invalida [VR 2020.]

Uz to, zabilježena su urušavanja i oštećenja većeg broja dimnjaka.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Život na Trešnjevci u doba epidemije Corona virusom
• Trešnjevačka “crna kronika”

Zanimljive poveznice:

• Tekst na Wikipediji o prvom zagrebačkom potresu 1880.
• Tekst na Wikipediji o potresu u Banja Luci 1969. 
• Tekst na Wikipediji o potresu u Furlaniji 1976. (Slovenski jezik)
• Tekst na Wikipediji o potresu u Dubrovniku 1667. (Engleski jezik)
• Tekst na web portalu “Makarsko primorje” o potresu u Makarskoj 1962.