Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (8): O jezikoslovcima i revolucionarima Izvadak iz plana grada iz 1950. godine – Daničićeva ulica i Nehajeva II

Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (8): O jezikoslovcima i revolucionarima

Sjeverozapadni kut Trešnjevke je najstariji urbani dio tog gradskog kvarta i počeo se razvijati velikom brzinom tokom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. U skladu s planskom izgradnjom i većina tamošnjih ulica je dobila ime po zajedničkom ključu, prema poznatim jezikoslovcima, pjesnicima i književnicima iz hrvatske povijesti. Jedina iznimka su bile četiri ulice koje su postojale još prije početka urbanizacije:

  • Tratinska ulica, vidljiva na nacrtu iz 1853. Godine, tada vjerojatno još kao kolski put kroz predio Tratine po kojem je i dobila ime
  • Magazinska cesta, nazvana po magazinima izgrađenima uz Zapadni kolodvor nakon dolaska pruge 1865. godine (to je vjerojatno najstarija imenovana ulica na Trešnjevci), vidljiva na nacrtu iz 1878. godine
  • Nova cesta, najkraća veza između tadašnjeg sela Horvati i Savskog mosta sa Zapadnim kolodvorom, također vidljiva na nacrtu iz 1878. godine kada je vrlo vjerojatno isto bila najobičniji bezimeni kolski put
  • Samoborska cesta (poznata pod kasnijim imenom Ulice Kate Dumbović odnosno sadašnjim Ulica Božidara Adžije), koja je nastala izgradnjom „Samoborčeka“ 1901. godine i u kojoj je bila tadašnja Mitnica za ulazak u grad putnika koji bi došli vlakom iz smjera Samobora

Tokom razvoja i širenja Trešnjevke ulice rubnih dijelova tog kvarta su dobivale imena po mjestima u Zagorju i Prigorju (sa zapadne strane), pri čemu su se u sami kvart „prošvercale“ i četiri male uličice s takvim imenima: Kalnička i Lukavečka (koje postoje i danas) te Vrbovečka i Rakovečka (koje više ne postoje), nalazile su se u trokutu između Kranjčevićeve, Ogrizovićeve i Adžijine i nestale su izgradnjom bloka zgrada u tom trokutu. S druge, južne strane, kvart obgrljuju ulice nazvane po mjestima u Slavoniji i Srijemu. S preostale dvije strane, sa sjevera i istoka, na kvart se naslanja željeznička pruga.

Pogledajmo sad neke od zanimljivosti vezanih uz imena ulica u navedenom predjelu i kako se unutar njega tokom posljednjih 80-ak godina vodila borba između jezikoslovaca i revolucionara!

  • Prva zanimljivost je vezana uz već spomenutu sadašnju Ulicu Božidara Adžije, koja je prije nosila ime Ulica Kate Dumbović odnosno još ranije – Samoborska cesta. Kata Dumbović (1903.-1941.) bila je radnica i početkom Drugog svjetskoga rata članica Rajonskog komiteta KPH. U noći s 13. na 14.07.1941. krenula je u akciju oslobađanja komunista iz logora Kerestinec gdje se uz Ognjena Pricu, Otokara Keršovanija, Augusta Cesarca nalazio i njezin muž Mato Dumbović, ali i Božidar Adžija, po kojem je ulica poslije dobila ime.
  • Ogrizovićeva ulica je dobila ime po književniku i pravašu Milanu Ogrizoviću (1877.-1923.), no nakon Drugog svjetskog rata često se sretalo i ime njegovog sina, učitelja i revolucionara Bogdana Ogrizovića po kojem se i danas zove knjižnica u Preradovićevoj ulici, a nekad se zvala i današnja V gimnazija.
  • Još jedna od ulica zamijenjenih imena je ona nekada zvana po Jakovu Dugandžiću (1905.-1941.), također narodnom heroju, rođenog u Čitluku pored Mostara, koji je od 1930. radio u ZET-u. Florijan Andrašec (1888.-1962.), po kojem sad ta ulica nosi ime, je bio pučki pjesnik, poznat kao sakupljač pjesama Međimurja, zajedno uz Vinka Žganca. Prije Drugog svjetskog rata ta je ulica nosila ime Šarengradska, dok je do danas pod tim imenom ostala samo kratka ulica koje je nekad bila odvojak bivše Šarengradske.
  • Zanimljiv je primjer ulice u kojoj je jedan Ljudevit (Jonke) naslijedio drugoga (Farkaša Vukotinovića) koji se preselio u centar grada, gdje njegova ulica čini dio “Zelenog vala”. Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813.-1833.) bio je književnik, političar i znanstvenik (botanika, mineralogija), dok je Ljudevit Jonke (1907.-1979.) bio književnik rodom iz Karlovca.
  • Preostale dvije preimenovane ulice su Ulica Andrije Žaje (nazvana po jednom od osnivača KPH, nekad se po njemu zvala ulica Donje Svetice), nekad ulica Đure Daničića (1825.-1888.), srpskog jezikoslovca, te Tratinska ulica, nekad Ulica Rade Končara (1911.-1942., sekretar KPH). Uz sadašnju Žajinu ulicu vrijedi spomenuti da je u doba NDH ta ulica nosila ime pjesnika Milutina Cihlar Nehajeva (1880.-1931.), no nakon Drugog svjetskog rata vraćeno joj je ime Daničićeva ulica. Međutim, njen odvojak, tokom NDH imenovan Cihlar-Nehajeva II je pod tim imenom vidljiv sve do 1950. godine kada je i on preimenovan u Daničićeva II da bi naknadno dobio ime Vukotinovićeva ulica i, nakon osamostaljenja Hrvatske, Jonkeova ulica (vidi prethodnu crticu)
  • Što se tiče Ulice Ivana Broza (1852,-1893., jezikoslovca i književnog povjesničara rođenog u Klanjcu), on je jedini Broz koji je ikada pod tim imenom imao ulicu ili trg u Zagrebu, zato što se gradski trg na kojem se nalazi HNK od imenovanja poslije “Oslobođenja” zvao Trg maršala Tita, a ne Trg Josipa Broza Tita.
  • Na kraju, postoji i nekoliko ulica uz koje nisu vezane nikakve kontroverze, čija imena nisu nikad mijenjana i koje ćemo u ovome tekstu spomenuti upravo radi toga:
    • Badalićeva ulica (Hugo Badalić, 1851.-1900., književnik)
    • Petračićeva ulica (Petar Petračić, pjesnik, živio na prijelazu iz XV u XVI stoljeće, u krugu Marka Marulića
    • Valjavčeva ulica (Matija Valjavac, 1831.-1897., književnik i jezikoslovac)
    • Novotnijeva ulica (Vjekoslav Novotni, 1843.-1928., publicist, pedagog i planinar)
    • Pasarićeva ulica (Josip Pasarić, 1860.-1937., pedagog, novinar, književnik i planinar)
    • Kučerina ulica (Oton Kučera, 1857.-1931., profesor, prirodoslovac, astronom i popularizator nauke)
    • Pavletićeva ulica

(Vanja)
 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Naselje Prve hrvatske štedionice [KK 2010.]

Naselje Prve hrvatske štedionice – opširnije

Uvod Na praznom prostoru između Selske, Ozaljske i Trakošćanske ulice te Samoborčekove pruge što ga
Zorica Alaupović, 21.10.2021.  [NĐ 2021]

Kvartovski mozaik: Zorica Alaupović

Gospođo Zorice, predstavite nam se, molimo vas! Ja sam Zora Krainc udana Alaupović. Moja je
Staglišće 1932.

Gostionica Dva potoka

Uz Jarunsku cestu, na mjestu gdje je završavala ulica Hrgovići, a počinjala ulica Jarun nalazila
Zebra u Jarunskoj ulici koja završava u travi [VR 2014.]

Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (5): Najbezveznija zebra na Trešnjevci

Sigurno svatko od nas tu i tamo podlegne čarima interneta koji nas zatrpava više ili
Ulična tabla iz 30-ih, vremena podjele grada na rajone [VR 2013.]

Ulične table (i kućne numeracije)

Povijest Trešnjevke moguće je pratiti i kroz njene ulične table, table s imenima ulica. Vjerojatno
Otisak autora na pročelju zgrade u Tratinskoj 62 [VT 2013.]

Oni su gradili Trešnjevku

Možda ste, šećući centrom grada, na nekim zgradama zamijetili natpise koje govore o onima koji
Dio izvatka iz telefonskog imenika za 1987.-1988. godinu. [VT 2023.]

Tvornica namještaja Šavrić u telefonskim imenicima kroz desetljeća

Tvornica “Marko Šavrić” niz je godina bila jedna od vodećih proizvođača namještaja u Hrvatskoj i
Vodovodni šaht ljevaonice "Gajić" iz Mirkovečke ulice [VR 2013.]

Poklopci šahtova iz prošlosti

Ceste i ulice Trešnjevke kriju mnoge tragove prošlosti, a među njima su i poklopci šahtova
1 2 3 53

Kategorije