Izložba “Tratinska – život ulice” Borislava Doklestića u galeriji Modulor

Izložba “Tratinska – život ulice” Borislava Doklestića u galeriji Modulor

Thierry Paquot, francuski teoretičar urbanizma, za ulicu kaže: „Svatko od nas je to doživio,… grad su prije svega njegove ulice. Ulica može biti prijateljska, sumorna, pretenciozna, gostoljubiva, šarena, živahna, pusta, tužna, nudi tisuću i jedno lice“.

Pa koje lice nam nudi Tratinska ulica danas?  Prijateljsko? Gostoljubivo? Živahno? Ili ipak sumorno, pusto, tužno? Konačnu ocjenu bih ipak prepustio građanima. Moja namjera je učiniti Tratinsku ulicu makar crtežom gostoljubivijom, prijateljskijom, živahnijom…

Drugi jedan autor, Jean-Paul Thibaud, govori o pješaku u gradu pa kaže „U vremenu kada su megagradovi sve više obilježeni neograničenim širenjem teritorija i proliferacijom mreža svih vrsta,  potragom za velikim brzinama, hodanje ostaje jamac našeg bivanja u urbanom prostoru. Ukratko, ima temeljnu antropološku vrijednost u smislu našeg načina naseljavanja grada“.

Crtež koji prati novi projekt ulice nastoji ponuditi upravo hodanju gradom primjeren standard i ambijent. I to na račun auta, auta koji je pretvorio Tratinsku ulicu u longitudinalnu garažu sa koridorima za tramvaj i eliminirao pješaka i svu urbanu opremu za pješaka, a nestalo je i gro lokala.

Ipak poticaj za ove crteže nije niti nekadašnje sudjelovanje u elaboraciji jedne Trešnjevke sa boljim životnim okolišem (koji nije postao nimalo bolji, samo sve napučeniji), niti ovi citati koji jasno govore o statusu Tratinske ulice danas, a niti nastojanje da se pomiču granice „lijepog povijesnog Zagreba“ (konačno i preko pruge). Poticaj je bio dnevni susret s jednim korisnikom  ulice koji je uspijevao u toj ružnoći ulice naći svoje mjesto i to nekomercijalno gotovo javno, par exellence. Kod njega mnogi zastanu (koji ipak hodaju ulicom… između parkiranih auta) susreću se…pričaju…druže se (između parkiranih auta…na pločniku). To se događa svakog lijepog dana ispred njegovog spremišta knjiga, a on je ČUVAR KNJIGA. Pa zar to nije jedna od bitnih uloga ulice.. „susreti, druženje, ćaskanje“. To se događa u nemogućim uvjetima među parkiranim autima na pločniku. Crtežom sam i ČUVARU KNJIGA i njegovoj škvadri a i novim animatorima susreta i života ulice ponudio bolji standard ulice.

Crtežom sam također pokazano i kako može izgledati Nova cesta uz smanjenje kolne površine (čemu 4 trake?) sa sadnjom drvoreda koji je de facto i zamišljen u prvom projektu Nove ceste (na sjeveru je i zasađen). Sadnjom drvoreda  u Tratinskoj i Novoj cesti bi se popravila ekološka slika kvarta stare Trešnjevke koja je jedan od najsiromašnijih kvartova s javnim zelenilom.

Kao što je ČUVAR KNJIGA bio poticaj za (ponovno) razmišljanje o životu Tratinske, tako je David Hockney i njegov crtež uz pomoć fotografije i novih tehnologija (njegova izložba u Bruxellesu) bio poticaj za prikaz projekta. Crtež – skica je nedovršena i poziva na ‘doradu’ za razliku od 3D simulacija koja su završene i savršene.

 


Čuvar ulice, antikvar i pisac, Zoran Jurić, mogao bi uz novi izgled ulice okupiti više ljudi ispred svojeg lokala ... kao što bi to mogli učiniti korisnici svih lokala ulice. [BD 2022.] Čuvar ulice, antikvar i pisac, Zoran Jurić, mogao bi uz novi izgled ulice okupiti više ljudi ispred svojeg lokala … kao što bi to mogli učiniti korisnici svih lokala ulice. [BD 2022.]
 


Uz novi izgled ulice moglo bi se u Tratinskoj sjesti, odmoriti, razgovarati, sunčati se, uživati. [BD 2022.] Uz novi izgled ulice moglo bi se u Tratinskoj sjesti, odmoriti, razgovarati, sunčati se, uživati. [BD 2022.]
 


Tratinska uz drugačiji raspored prostora ulice. [BD 2022.] Tratinska uz drugačiji raspored prostora ulice. [BD 2022.]
 

— o —

 

TRATINSKA i NOVA CESTA – Projekt rehabilitacije ulice/kvarta

Crtežom završava moj projekt ulice – on je poticaj za složeni gradski projekt.

Takav složeni projekt je dužan staroj Trešnjevci koja gubi svoj identitet i postaje kvart ‘kineskih’ gustoća ponuditi novu kvalitetu javnog prostora. Osim rehabilitacije života na ulici na račun zauzetosti javnog prostora automobilima, projekt sadnjom zelenila nudi i povoljnije mikroklimatske uvjete u kvartu posebno ugroženom zbog uništavanja zelenila gradnjom, a promijenio bi i ponudu uličnih lokala. Posebno ako se ponuda lokala kontrolirano orijentira na potrebe kvarta. Za očekivati je lokale sa kvalitetnom ponudom različitih OPG-a s lokalnim proizvodima do ponude kulture – izložbenih ateliera, antikvarijata, specijaliziranih knjižara, što već danas ima skromne začetke u tim ulicama-cestama (za divno čudo).

Projekt  treba ponuditi i zadovoljenje parkiranja za lokalne stanovnike. Restrukturiranjem prostora između željezničkih pruga (prostor iza Tehničkog muzeja – danas javno naplatno parkiralište) bi se dobio značajan broj parking mjesta (montažna garaža na kat?) rezervirano za potreba stanovnika Tratinske ulice na račun ukinutih parkinga na površini pločnika i ulice. Uređenje Tratinske i Nove ceste bi imalo svoj refleks i u prostorima uz ulice, dakle i blokovi su tema projekta.

Brainstorming sa Jasminom, Ognjenom, Zdravkom, Hrvojem…a i s „čuvarom knjiga“ je tek početak takvog jednog složenog gradskog projekta, koji bi trebao preuzeti i jedan drukčiji grad – „grad poduzetnik“. Ne više „grad ureda“ koji samo zaprima inicijative za gradnju kuća na parceli, nego grad koji organizira, usmjerava privatne i inicira i vodi javne projekte – projekte koji rehabilitiraju i povećavaju vrijednost grada, projekte koji ne završavaju na privatnoj (ili javnoj) parceli.

Za takve projekte grad se tek treba ustrojiti. Jaka stručna multidisciplinarna gradska kuća realizira takve projekte u europskim gradovima (a nekad je nešto slično postojalo i kod nas: Zavod za izgradnju grada)


Nova cesta, kakva bi mogla biti uz smanjenje površine kolnika i sadnju drvoreda. [BD 2022.] Nova cesta, kakva bi mogla biti uz smanjenje površine kolnika i sadnju drvoreda. [BD 2022.]

— o —

 

O autoru: Borislav Doklestić je arhitekt i urbanist (Herceg-Novi, 16. II. 1943). Klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku 1961, diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1967 (N. Šegvić). Nakon studija sudjeluje u radu na projektu Južni Jadran u Dubrovniku, a od 1974. radi u Urbanističkom zavodu grada Zagreba. Boravio u inozemstvu: 1974. u Lyonu kao stipendist francuske vlade (istraživao metode obnove starih urbanih središta, radio na projektima sportsko-rekreacijskog centra kraj Lyona), 1986/87. u Alžiru (istraživao arapsko urbano naslijeđe, predložio prostorno rješenje obnove povijesnog ambijenta u gradu Annaba) te 1990. u Lisabonu kao stipendist portugalske vlade (istraživao modele obnove povijesne jezgre Lisabona). Bavi se planiranjem gradskih četvrti predviđenih za rušenje te pitanjima njihove revitalizacije i uklapanja u novo tkivo grada, napose u Zagrebu; suautor je urbanističko-arhitektonskih planova za naselja Dugave (1974/75), Špansko (1976/77) i Jarun (1978), planova za urbanu sanaciju centra Trešnjevke (1977–79) i prostora Ilice i Jurišićeve ul. (1980/81), detaljnoga urbanističkog plana za uređenje i revitalizaciju Gornjega grada i Kaptola (1978–80), plana za obnovu naselja Vrbik (1982), detaljne studije Trnja, urbanističkog plana sportskog parka »Mladost« (1985) te detaljnoga urbanističkog plana središta grada (1987/88). Sudjelovao je na natječajima za JAT-ov terminal i zgradu općine u Dubrovniku (1969, s L. Donatovićem, II. nagrada), plivačko-rekreacijski centar u južnome Zagrebu (1977, s K. Ivanišem, I. nagrada), novi centar Zadra (1978, s Brankom Obsieger), sportski park na Šalati u Zagrebu (1980, s K. Ivanišem, I. nagrada), idejno urbanističko rješenje novog dijela Osijeka (1983, s grupom autora), urbanističko-arhitektonski plan Foruma u Zadru (1989), idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje platoa Pile—Ploče u Dubrovniku (1990) i dr. Izlagao na Zagrebačkom salonu (posebno priznanje 1983). Objavio stručne tekstove u časopisima Čovjek i prostor (1969, 9/10; 1988, 1; 1989, 5) i Arhitektura (1984–85, 189/195).

Napomena: Biografski tekst je preuzet s mrežnog izdanja Hrvatskog biografskog leksikona (LINK) Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, zapis je priredio Tomislav Premrl 1993. godine.

Borislav Doklestić autor je slijedećih knjiga i izložbi:

  • Zagrebačke urbanističke promenade, izdanje naklade Dominović, 2010. godina
  • Amo T’amo – mediteranska crtanka, izdanje UPI2M books, 2010. godina
  • Zagreb kakav ni/je, izdanje UPI2M books, 2015. godina
  • Amo T’amo 2 – vodič crtežom od Istre do Irske, izdanje UPI2M books, 2020. godina
  • Projekti poboljšanja okoliša na Trešnjevci, galerija Modulor, 2008. godina
  • Putne skice (Amo T’amo), Muzej arhitekture HAZU, 2010. godina
  • Vodič crtežom od Istre do Irske (Amo T’amo 2), Muzej arhitekture HAZU, 2019. godina
  • Tratinska – život ulice, galerija Modulor, 2022. godina

 

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Tratinska ulica, MO "Antun Mihanović", Gradska četvrt Trešnjevka - sjever, Zagreb, Grad Zagreb, 10000, Hrvatska

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Kategorije