Bubara (tvornica svile) Ruševine nekadašnje tvornice svile – “Bubare” (iz 1892. godine) u Adžijinoj ulici [GP 2003.]

Bubara (tvornica svile)

Bubara odnosno “Kraljevska tvornica svile” je podignuta 1892. godine kao nasljednica dotadašnjeg pogona za proizvodnju svile u Preradovićevoj (tadašnjoj Svilarskoj) ulici koji je tokom druge polovice 20. stoljeća ugostio tiskaru novina Borba.

Bubaru su projektirali poznati arhitekti Hoenigsberg i Deutsch i bila je u to doba suvremena građevina industrijske namjene.

Nije poznato kada je Bubara prestala sa proizvodnjom. Neko vrijeme je služila kao depo za kulise HNK-a, ali poslije velikog požara početkom 80-ih ostala je zjapiti kao ruševina i tek je povremeno korištena kao kulisa za snimanje filmova.

Na prostoru Bubare su povremeno živjeli beskućnici, a rezultat toga su bili i požari koji su dodatno pogoršali stanje već i tako ruševnih objekata.

Šteta je što se tako zanimljiv kompleks u stilu ne osobito česte industrijske arhitekture toga doba u Zagrebu i na tako povoljnoj lokaciji ne koristi za neku javnu potrebu (kultura, uprava itd).

Ostaci zgrade u sklopu Bubare
Ostaci zgrade u sklopu Bubare [GP 2003.]

 

(Vanja)

Vezani tekstovi:

  • Adžijina ulica

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 11

  1. Iva 07.11.2014, 21:42

    Tamo je još uvijek skladište za kulise HNK, u objeku do, a koji se nalazi na zemljištu svilane.

  2. vanja 07.11.2014, 22:24

    Iva, ta dva objekta jesu jedan do drugoga, no radionice HNK se nalaze na svojem terenu i građene su baš za tu namjenu (bar koliko sam saznao u razgovoru sa zaposlenicima HNK koji tamo rade)!

  3. Miroslav 26.08.2015, 14:37

    Bubara je neko vrijeme, pretpostavljam do početka 90-ih, služila kao prostor tvrtke “Taksi remont”. Moj prvi susret sa Bubarom se desio 1997, kada sam skupa sa frendovima istraživao u nekoliko navrata taj kompleks. Sve su zgrade tada bili čitave, osim naravno one najstarije, ali čak je i tamo bilo dovoljno prohodno da se može zaći. Također na cijelom prostoru nije bilo ni trunke korova, sve je bilo čisto i moglo se svugdje proći. Svugdje je bilo puno starih fiata i stojadina, a sječam se da je bilo i par zastavinih kamiončića. Sječam se uredske prostorije koja je izgledala kao da je netom napuštena, sa kartom SFRJ i jugo dinarima u ladici od uredskog stola. U jednoj od zgrada se nalazila prostorija koja je do pola bila ispunjena sa čepovima penicilina (!), ni danas mi nije jasno što je to tamo radilo. Sječam se da je u to doba neki bend, zaboravio sam mu ime, snimio i spot tamo, za obradu Animaotrove “Anđeli nas zovu da im skinemo krila”, nažalost ne mogu nigdje naći taj spot iako se u to vrijeme relativno često vrtio na televiziji. Sljedeće godine, Bubara je postala prvi zagrebački skvot. U velikoj hali, bio je uređen i skejt park, te je čak bilo i struje, a neki su pankeri i živili tamo. No tamo su počeli sve češće navračati i skinsi, koji su najvjerojatnije 2000. i zapalili skvot. Nakon toga je sve počelo zarastati u korov. Sljedecih nekoliko godina sam znao sa društvom tamo navračati povremeno, više iz nekog sentimenta. Neko vrijeme je u onoj prostorijici na ulazu odmah kod vrata, valjda portirnici, živio jedan stariji čovjek sa ženom. U nekoliko navrata smo vidjeli i kamione i kombije kako ulaze u krug Bubare i skidaju sa zgrada crijepove i ostali iskoristivi materijal. Dnas je tako sve zaraslo da je skoro pa nemoguće prošetati malo dalje od ulaza.

  4. vanja 26.08.2015, 18:51

    Miroslave, hvala ti na iscrpnom komentaru! Da, puno toga se tamo dešavalo i zaista je šteta što sad taj prostor propada.

  5. Branka 20.01.2017, 08:38

    Ovo je fantastičan prostor i prava šteta je što je neuređen.
    Mislim da ga ne treba urediti kao što se do sad uređuju gradske površine, rušenjem drveća, betoniranjem, već napraviti pravi park sa puno drveća, zelenila, duborkom hladovinom, gdje bi svoje mjesto našli i stari i mladi, s česmama i sadržajima tipa dnevni boravak starih osoba, djeca: radionice tipa sadnje cvijeća, urbano vrtlarenje, mjesto za ekološke radionice, vikendom prostor za razmjenu starina, ili stvari koje svi imamo u domovima a drugima bi dobro došle, mjesto za održavanje malih noćnih ili dnevnih koncerata – volontera, predavanja liječnika za unaprijeđenje zdravlja , putopisi, kao i promocija lokalnih amatera (slikarske izložbe i slično )
    Moglo bi se dati i lokalnim entuzijastima da to polako sređuju i oplemenjuju.

  6. vanja 20.01.2017, 08:55

    Branka, imate potpuno pravo, na tome bi mjestu bilo prekrasno imati nove javne sadržaje: kulturne, rekreacijske … Nijemci su recimo majstori u preuređivanju napuštenih industrijskih pogona u kulturne centre (pokušajmo zamisliti tamo novi rpostor Centra za kulturu Trešnjevka!). Na žalost, koliko znamo pravna situacija oko vlasništva prostora nije posve jasna i vrlo je vjerojatno da je taj prostor u privatnom vlasništvu, a ne u vlasništvu grada …

  7. Branka 28.02.2017, 21:20

    Počelo je rušenje i “uređivanje” tog prostora, Bageri su tamo i drveće je srušeno.
    A kako je to mogao biti divan perivoj. Čitala sam da je to vlasništvo nekih tajkuna dobiveno u nekoj od privatizacijskih priča.
    A sve zelene površine u tom dijelu uredjuju na način da se rade igrališta za djecu ( na svakih 50 metara – a djece sve manje), i izgradnjom žičanih ograda oko svega .
    Tužno, umjesto da se otvara , prostor se ograđuje, kako bi nas štitio od nas samih.

  8. vanja 01.03.2017, 08:33

    Na žalost, Branka, po svemu sudeći tamo će nastati sportski kamp koji će vjerojatno biti zatvorenog tipa … dakle, ponovo ograda.

  9. Šemso 19.12.2020, 23:14

    Bio sam u toj firmi majstor kovinotokar do 1991 i mogu reći da je firma solidno poslovala i imala tržište na prostoru bivše Jugoslavije.Recimo te alu kapice su se radile za farmaceutsku industriju konkretno renomirane firme Pliva,Galenika,Alkaloid,Lek itd.Moje mišljenje je da je firma mogla opstati da je bilo dobre volje onih koji su odlučivali o svemu u tim nesretnim 90-im godinama.

  10. CherryMan 06.07.2022, 09:01

    Pozdrav, zna li tko što se trenutno događa s prostorom Bubare? Koliko vidim, netko je ispilio i potrimao prostor uz ogradu, na ulazu je natpis da je tu gradilište, a i unutra se nešto radi.

  11. vanja 06.07.2022, 09:12

    Nažalost, niti mi ne znamo što se tamo sad događa … čim čujemo javit ćemo!

    Puno pozdrava, Vanja Radovanović, član Uredništva projekta “Mapiranje Trešnjevke”

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Sastanak organizatora manifestacije "Trešnjevka se budi!" u lipnju 2021. [VR 2021.]

Povijest stranica (2018. – …)

Ovdje možete naći informacije o promjenama na web stranici Mapiranja Trešnjevke izvršene nakon 01.01.2018. Za
Zgrada bivšeg Narodnog sveučilišta i kina "Končar" u Kroflinovoj ulici [PZ 2013.]

Kino Končar

Na dijelu dvorišta tvornice Rade Končar omeđeno Fallerovim šetalištem uz nogometno igralište i na sjeveru
Zebra u Jarunskoj ulici koja završava u travi [VR 2014.]

Iz riznice trešnjevačkih trivijalnosti (5): Najbezveznija zebra na Trešnjevci

Sigurno svatko od nas tu i tamo podlegne čarima interneta koji nas zatrpava više ili
Oslik pročelja zgrade GAP-a u izvedbi Ivana Picelja, 1978. [MP3 2022.]

Obrtnički i poslovni prostori između Tratinske i Andrašecove ulice (stolarija Gabron, Marko Šavrić, Gap …)

Trešnjevka je u doba između dva svjetska rata bila veliko gradilište. Dok se njezin sjeveroistočni
Sudionici šetnje "Zaigrani grad" s Ivom Sillom pored Meštrovićevog paviljona [GP 2019.]

Jane’s Walk seminar #2: “Play the city game, it’s never the same!” (announcement)

  Za hrvatsku verziju, molimo vas, kliknite ovdje. For Croatian version, please click here. Seminar
Šetnica, biciklistička staza i drvored uz Ulicu Hrvatskog sokola [VR 2013.]

Ulica Hrvatskog sokola

Ulica Hrvatskog sokola je zapadna granica Jaruna i Staglišća te istočna granica Vrbana, a proteže
Diplomski rad Maje Pavičić: Prijedlog rješenja - promet i izgrađenost [MP 1994.]

Maja Pavičić: Urbanistička studija dijela Zagreba oko Zapadnog kolodvora – diplomski rad (1994.)

Maja Pavičić je 1994. godine diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sa temom “Urbanistička
Pogled na Ciglenicu. [VR 2022.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (12): Zgrada poslovnog centra “Sigma” (ex “Pastor”), Selska cesta

Selska cesta je, zajedno sa Magazinskom, Novom cestom i Tratinskom, najstarija trešnjevačka ulica .. ali
1 2 3 53

Kategorije