Center map

Tržnice Trešnjevke

Tržnice Trešnjevke

Trešnjevka obuhvaća dvije velike gradske četvrti, Trešnjevku sjever (55 425 stanovnika, prema popisu iz 2011.) i Trešnjevku jug (66 674 stanovnika, prema popisu iz 2011.), koje su sa svojim brojem stanovnika (zajedno 122 099) tek nešto manje od trećeg hrvatskog grada Rijeke (128 624 stanovnika, prema popisu iz 2011.)… a toliki broj stanovnika ne samo da zaslužuje nego i zahtijeva barem nekoliko tržnica.

Tržnica Trešnjevka u 60-im godinama 20. stoljeća [web: izvor nepoznat Uredništvu]
Tržnica Trešnjevka u 60-im godinama 20. stoljeća [web: izvor nepoznat Uredništvu]

Najstarija trešnjevačka tržnica nalazi se na Trešnjevačkom trgu, službeno joj je ime Tržnica Trešnjevka i neformalni je centar cijele Trešnjevke. Prema predaji, 20-ih se godina 20. stoljeća, u doba prve urbanizacije istočnog dijela Trešnjevke, na njenom mjestu nalazilo stablo trešnje ispod kojeg su se počele okupljati “kumice”, seljanke iz obližnjih prigradskih sela (Horvati, Jarun, Ljubljanica, Rudeš, Prečko), koje su novodošlim “građanima” (tada uglavnom radnicima koji su radili u tadašnjim tvornicama) prodavali seoske proizvode.

Ubrzo je ta neformalna tržnica i formalno proglašena jednom od gradskih tržnica – podsjetimo se, u to je doba (1930.) tek dovršeno preseljenje glavne gradske tržnice s Harmice (Jelačićevog trga) na novosagrađeni Dolac. Tržnica se s vremenom razvijala i povećavala, krajem 80-ih i u 90-ima su na dodatnim prostorima dograđeni i montažni kiosci za prodaju odjeće i raznih drugih artikala koji su vrhunac svojeg procvata doživjeli oko 2000. godine, da bi s pojavom stranih trgovačkih lanaca i “second hand” artikala izgubili na važnosti i većinom se zatvorili.

U trenutku pisanja ovoga teksta, godine 2020., ta je tržnica jedna od najstaromodnijih u cijelome gradu – nema zatvorenih prostora (osim vrlo male ribarnice), vrlo je malo natkrivenih štandova i većina prodavača posluje na otvorenome, bez zaštite od kiše i sunca, infrastruktura (od asfalta pa do javnih WC-a) je zastarjela, okolni prostori su neuredni, nije riješeno pitanje parkiranja, a posljednja obnova je bila još u 80-ima. U skladu s time pokrenute su incijative iz Grada za njenu modernizaciju te je u procesu postupak izrade projekta obnove na osnovu diskusija i sociološkog istraživanja provedenog u suradnji s građanima i zainteresiranim udrugama (među kojima su sudjelovali i članovi Uredništva “Mapiranja Trešnjevke”).

Tržnica Trešnjevka u zimsku večer [VR 2013.]
Tržnica Trešnjevka u zimsku večer [VR 2013.]

Jedan od najčešćih zahtjeva pri obnovi je taj da se na prostoru tržnice omogući boravak i aktivnosti tokom cijelog dana, a ne samo u doba rada tržnice, kako je sada slučaj, dok je popodne taj prostor sablasno prazan (neki od pokušaja oživljavanja tog prostora u večernjim satima bile su incijative “Akcija kvart/Akupunktura grada” pokrenute u Centru za kulturu Trešnjevka 2011., zatim projekcije filmova pod naslovom “Kino na Trešnjevačkom placu” koje je organizirao kustoski kolektiv Blok odnosno gastronomsko-zabavna manifestacija “Plac mljac”, pokrenuta 2018. godine).

Tržnica Trešnjevka za vrijeme manifestacije "Plac Mljac" [PM 2018.]
Tržnica Trešnjevka za vrijeme manifestacije “Plac Mljac” [PM 2018.]

Treba napomenuti da je prostor tržnice već služio kao kino u 50-ima i 60-ima, kada su se filmovi projicirali na zid zgrade u kojoj danas djeluje Gradska ljekarna na početku Ozaljske ulice.

Tržnica Jarun (tako nazvana iako se nalazi na području kvarta Staglišće) je otvorena 1996., nakon što je na prostoru između nekadašnjih zaselaka, a poslije prigradskih naselja Jarun, Gajevo i Ljubljanica, u 80-im godinama 20. stoljeća, pred Univerzijadu 1987., sagrađen veliki broj stambenih zgrada oko glavnih ulica, Horvaćanske ceste, koja je produžena prvo do Ulice Hrvatskog sokola (nekad Ulice braće Čanković), a potom do Prečkog, i Hrgovića. Lokacija tržnice nije odabrana zbog nekog posebnog povijesnog razloga, već vjerojatno zbog raspoloživosti prostora pored potoka Kustošaka, no zanimljivo je da je nedaleko, u sadašnjoj zgradi Dječjeg vrtića u Hrgovićima, bio jedan od najstarijih špeceraja u tom dijelu Trešnjevke, a i nekadašnja glavna poveznica tog dijela grada sa svojim općinskim središtem, Gornjim Vrapčem, prolazila je u blizini (to je bila bivša Peščanska ulica, čiji nekadašnji tok prate Ulica Hrvoja Macanovića i Našička, iz koje se Jablanskom, Oranicama i Vrapčanskom putovalo u Gornje Vrapče do općinskih službi, na misu… ili na groblje).

Prolaz na južnoj strani tržnice Jarun, u popodnevnim manje prometnim satima [VR 2020.]
Prolaz na južnoj strani tržnice Jarun, u popodnevnim manje prometnim satima [VR 2020.]

Tržnica obuhvaća zatvoreni prostor za trgovanje, niz trgovina i ugostiteljskih lokala kao i dvadesetak uslužnih lokala i trgovina na gornjoj etaži, dok se u okolnim ulicama nalaze dodatni sadržaji (pekare, uredi, banke…). Tržnica se u međuvremenu razvila u jednu od življih novijih tržnica grada Zagreba i ima svoju vjernu klijentelu koja je radi raznovrsnih lokala posjećuje u svako doba dana.

Tržnica Prečko, bogata ljetna ponuda [VR 2015.]
Tržnica Prečko, bogata ljetna ponuda [VR 2015.]

Tržnica Prečko je najmanja i najzapadnija trešnjevačka tržnica i nalazi se u središtu naselja Prečko. Otvorena je tokom 80-ih na lokaciji malo sjevernijoj od sadašnje, u nekoliko manjih kioska koji su se nalazili uz tadašnju Matačićevu ulicu, na mjestu gdje je bila posljednja stanica autobusne linije od Ljubljanice za Prečko. Nakon produljenja Horvaćanske ceste (odnosno, Matetićeve, kako se ta prometnica zove na prostoru Prečkog) 2000. godine sagrađena je nova tržnica koja je otvorena 2004. i koja sadrži poluzatvoreni prostor i dvadesetak lokala do kojih se pristupa iz središnjeg ili vanjskog dijela tržnice. Tržnica nema puno prometa i, kao vlasnici trgovina i obrta kažu, posluje na rubu rentabilnosti, s desetak zatvorenih lokala. Izvan radnog vremena tržnice većina lokala je zatvorena i tada rade samo lokalni bircevi i poznata kvartovska trgovina “Kod Arapa” koja se nalazi na uglu ulice Prečko.

Štand s lubenicama na uglu Petrovaradinske i Matetićeve ulice [VR 2015.]
Štand s lubenicama na uglu Petrovaradinske i Matetićeve ulice [VR 2015.]

Na Trešnjevci postoji još nekoliko “tržišta” odnosno mjesta gdje se na formalnim ili neformalnim kioscima i štandovima veći dio godine može dobiti svježe voće i povrće, pa i neki drugi proizvodi – evo nekoliko najpoznatijih lokacija:

  • Remiza – niz štandova i kućica ispred bivše Name i okretišta tramvaja
  • Knežija – ugao Ujevićeve i Albaharijeve
  • Srednjaci – ugao Selske ceste i Ulice majstora Radovana
  • Srednjaci – sjeverni kraj Ulice braće Domany
  • Srednjaci/Staglišće – Horvaćanska cesta, kod mosta preko potoka Črnomerca
  • Prečko – kod okretišta autobusa (pored Shopping centra Prečko)

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Center map

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )