Građanske inicijative

Na Trešnjevci smo u godinama demokracije poslije 1991. godine bili svjedoci više građanskih inicijativa među kojima kao prvu koja je dobila veći medijski publicitet ističemo onu za zabranu gradnje benzinske crpke u Horvaćanskoj ulici koja nije urodila plodom, već je benzinska pumpa sagrađena s odgodom od nekoliko godina.

————
“Knežija brani park”

Sredinom 2020. godine objavljeno je da će se na do tada pretežno slobodnom prostoru na uglu Ulice Davorina Bazjanca, Ludovika Zelenka i Papove, gdje se do tada nalazila javna zelena parkovna površina te prizemni objekt trgovine “Dm” (nekad trgovina i ribarnice “Mirna”, Rovinj), graditi prostrana stambeno-poslovna građevina u visini 8 nadzemnih etaža. Stanovnici Knežije su na tu vijest reagirali potpisivanjem peticije protiv gradnje objekta te osnivanjem građanske inicijative “Knežija brani park” kojom žele očuvati svoj kvart od pretjerane izgradnje i smanjivanja zelenih i drugih javnih površina.

18.10.2020. članovi incijative su izveli performans “Početak radova”, a njihova je aktivnost između ostaloga i spomenuta u prilogu emisije “Puls” prikazane na HRT2 05.11.2020.

Treba spomenuti da su slične inicijative već postojale u naseljima Travno (gdje je usprkos prosvjedima građana na području zelene površine u sredini naselja izgrađena crkva) te Savica (gdje je gradnja crkve na parkovnoj površini spriječena).

Performans u organizaciji incijative “Knežija brani park” – preneseno s Facebook profila inicijative [KB 2020.]

• Facebook profil inicijative “Knežija brani park”
• Vijest o inicijativi na Knežiji objavljena na web stranici N1 televizije
• Tekst u “Večernjem listu” o performansu u parku

————
“1postozagrad”

1postozagrad je građanska platforma osnovana 2012. godine s ciljem poboljšanja grada i javnih dobara. Njeno je područje djelovanja na cijelom području grada Zagreba te i drugih gradova. U javnosti je najpoznatija po inicijativama za sadnjom drveća na za to pogodnim mjestima u gradu.

Na Trešnjevci su, između ostaloga, na inicijativu te platforme zasađena stabla u Zvonigradskoj ulici, a platforma je dala prijedlog i za sadnju drvoreda u Tratinskoj i Adžijinoj ulici. U suradnji s inicijativom “Ars publicae” 2015. godine je obrađivana lokacija Savskog mosta i okolice pod naslovom “Tromostovlje”.

Osnivač platforme i njen najpoznatiji član je Saša Šimpraga, poznat i po drugim aktivističkim akcijama u Zagrebu (Virtualni muzej Dotrščina, Motel Trogir, ArsPublicae).

Stabla posađena na poticaj inicijative “1postozagrad” u Zvonigradskoj ulici [SMK 2020.]

• Web stranica građanske platforme “1postozagrad”
• Web stranica projekta Ars publicae koji je zaključen 2017. godine
• Razgovor sa Sašom Šimpragom za web portal “Vizkultura” 2015. godine
• Pregled aktivnosti na projektu “Tromostovlje/Savski trg” izvedenoga u okviru inicijative “Ars publicae” 2015. godine

————
“Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami”

U doba COVID-19 epidemije, tokom proljeća 2020., vlasnica slastičarnice ‘Torte i to’ Martina Živković ispred svoje je zgrade u Preradovićevoj ulici uz pomoć susjeda Borisa Novkovića u zapuštenu zemljanu “kazetu” oko stabla tamošnjeg drvoreda posadila nevelik cvjetnjak te je bila anonimno prijavljena zbog sadnje mini-vrta na gradskom zemljištu.
Dobili su dopis Komunalnog redarstva u kojem se traži da se očituju te da se taj dio javne površine vrati u prvobitno stanje. Bila je najavljena i Zakonom propisana kazna, no tada se na društvenim mrežama otvorila grupa potpore te pokrenuta i konkretna inicijativa ‘Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami’ kojom se pozivaju građani da sličnim akcijama uljepšavanja zapuštenih javnih površina prosvjeduju protiv krutog Zakona.

Pozivu su se odazvali i neki sugrađani Trešnjevke te prilažem snimak iz Petračićeve ulice.

Primjer inicijative “Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami” (desna slika!) u Petračićevoj ulici [GP 2020.]

————
Privremeno zatvaranje tramvajskog okretišta Prečko

01.10.2019. obitelj Maršanić je na nekoliko sati blokirala privremeno postavljenom žičanom ogradom tramvajski promet na okretištu Prečko zato što je zemljište na kojem se ono nalazi zapravo njihovo vlasništvo, oduzeto još u doba Jugoslavije radi izgradnje ceste, a da im nikad, niti u doba Jugoslavije, niti u doba Hrvatske nije isplaćena nikakva naknada. To je razlog radi koga su posegli za prosvjedom kao sredstvom pritiska na Grad radi dobivanja pravedne naknade.

Zanimljivost prosvjeda je bila ta da policija nije mogla intervenirati i skloniti prepreke zato što su oni podigli ogradu na svome posjedu o vlasništvu kojeg imaju valjane dokumente.

Link na članak o prosvjedu.

————
Inicijativa “Spasimo potok Črnomerec”

Stotine sudionika šetnje “Spasimo potok Črnomerec” (30.03.2019.) [SM 2019.]

Spasimo potok Črnomerec je građanska inicijativa čiji je cilj očuvanje otvorenog toka, zelenog koridora i živog svijeta potoka Črnomerec te uređenje javne šetnice od Medvednice do Save. Inicijativa se pojavila u proljeće 2017. kao odgovor na urbanističke projekte koji su najavljivali zatvaranje potoka u podzemlje radi izgradnje cestovne i/ili tramvajske poveznice između Ilice i Prilaza baruna Filipovića odnosno Ozaljske i Horvaćanske ceste.

Članovi inicijative su tokom svojeg djelovanja višekratno organizirali šetnje uzduž potoka kojima su upozoravali građanstvo i gradske službe na mogućnosti koje pruže očuvanje i uređenje potoka i njegovog okoliša kao zelenog koridora koji bi spajao sjever i jug grada. Najveću medijsku pozprnost je izazvala šetnja održana 30.03.2019. zajedno s muzičarom Darkom Rundekom koji stanuje u neposrednoj blizini potoka i podržava njegovo očuvanje. Šetnji je prisustvovalo nekoliko stotina građana.

Sudionici šetnje “Spasimo potok Črnomerec” na njegovom ušću u Savu (30.03.2019.) [SM 2019.]

• Facebook profil inicijative “Spasimo potok Črnomerec”
• Članak u “Večernjem listu” kojim se 2004. najavljivalo zatvaranje dijela potoka u 2006. godini
• Intervju s članicama inicijative u “H-alteru” 2017. godine
• Članak na web portalu “Pogledaj.to” iz 2016. godine pod naslovom “Mogu li zagrebački potoci postati zelene transverzale” Vanje Radovanovića
• Članak u “Večernjem listu” iz siječnja 2019. o ponovnom aktiviranju planova za zatvaranje potoka
• Intervju s Darkom Rundekom u “Jutarnjem listu”  (ožujak 2019.) kojim se najavljuje šetnja podrške očuvanju potoka održana 30.03.2019.

————
Inicijativa “Samoborček”

Poziv “Inicijative Samoborček” na Zbor građana Trešnjevke sjever [GP 2018.]

Sljedeća građanska incijativa koja je uzburkala vode trešnjevačke lokalne scene je bilo osnivanje građanske incijative “Samoborček” koju je potaknuo početak izgradnje dijela ulice Munjarski put s ciljem uređenja prilaznog puta 9-katnoj stambenoj zgradi koja bi se trebala graditi na čestici između parkirališta hotela Panorama te teniskih terena sportskog centra koja je, prema tumačenjima građana, bila u potaji prenamijenjena sa sportske namjene u teren pogodan za mješovitu gradnju.

U jesen 2017., točnije 17.11.2017., održan je sastanak građana u prostoru Mjesnog odbora “Samoborček” s temom gradnje na i uz trasu bivše pruge Samoborček. Građani su se usuglasili da će zajedno, pod nazivom „Inicijativa Samoboček“ djelovati s ciljem očuvanja zelenih površina koje se protežu duž trase bivše pruge u svrhu opće javne koristi. Incijativa zastupa očuvanje prostora na trasi pruge između Trakošćanske ulice i Selske ceste kao zelene površine, njegovo parkovno uređenje te brisanje dotične površine kao prometnog koridora u Generalnom urbanističkom planu.

U veljači 2018. članovi incijative su organizirali potpisivanje peticije za održavanje Zbora građana Gradske četvrti Trešnjevka-sjever koji je i održan 21.02.2018. i na kojem je jednoglasno donesena odluka da predstavnici Gradske četvrti pokrenu promjene GUP-a u skladu s ciljevima incijative. Aktivnosti incijative su izazvale i pozornost medija tako da je tema došla i na novinske stupce te u radijske i TV-emisije.

Sudionici šetnje 24.11.2018. u okviru inicijative “Samoborček” [GP 2018.]

• Facebook profil incijative “Samoborček”
• Sudjelovanje Incijative Samoborček u emisiji Moj firtl Hrvatskog radija emitiranoj 23.02.2018.

————
Prosvjed Udruga ratnih veterana

Međutim, najpoznatija prosvjedna inicijativa na Trešnjevci trajala je točno 555 dana, od 20.10.2014. pa do 26.04.2016. ispred zgrade u Savskoj 66 gdje se nalaze uredi Ministarstva branitelja. Prosvjede je u vrijeme vlade koju je predvodio Zoran Milanović (SDP) započelo više udruga ratnih veterana i invalida.

Šator prosvjeda hrvatskih branitelja na Savskoj cesti [GP 2016.]

Povod za provalu nezadovoljstva je bila izjava pomoćnika ministra branitelja Bojana Glavaševića koji je na okruglom stolu Europskog doma Vukovar i Documente, izjavio kako bi trebalo istražiti zašto velika većina hrvatskih branitelja i civila koji su prošli Domovinski rat boluje od niza malignih oboljenja i PTSP-a, a riječ je, kako je kazao, o populaciji koja je pobijedila u ratu i ostvarila brojna zakonska prava, dok populacija koja je bila na strani tzv. Krajine i izgubila rat, nema prava, ali ni PTSP. Prosvjednici su bez dozvole za javno okupljanje na platou ispred zgrade Ministarstva podigli šatore i objavili zahtjeve među kojima su najvažniji bili oni za ostavkama ministra branitelja spomenute SDP-ove vlade Freda Matića, njegovog zamjenika Bojana Glavaševića (inače sina vukovarskog heroja Siniše Glavaševića) te pomoćnicu Vesnu Nađ. Na prvi dan prosvjeda njegov neformalni voditelj, hrvatski ratni vojni invalid Đuro Glogoški, poručio je slijedeće: “Hrvatski branitelji su donijeli odluku da neće dozvoliti da se više gazi po grobovima naših poginulih prijatelja da se uništavaju njihove obitelji, a posebice populacija stradalnika Domovinskog rata”.

Dežurni prosvjednik pred šatorom na Savskoj cesti [SP 2015.]

Tokom više od godinu i pol održavanja prosvjeda i života “šatoraša” u Savskoj cesti na toj se lokaciji odigralo mnogo događaja važnih za tadašnju političku situaciju u Hrvatskoj. Na treći dan prosvjeda, 22.10.2014., od posljedica stresa preminula je jedna od prosvjednica, hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić (po kojoj je kasnije nazvan plato ispred Ministarstva), dok je ostala događanja najbolje opisala ekipa Dnevnika.hr u jednom od svojih izvještaja riječima:

” … usprkos tome što prosvjed od početka nije posjedovao dozvolu za javno okupljanje, Savska 66 postala je i formalna adresa šatora na koju su poštari donosili poštu, a ekipa iz šatora dominirala je javnim prostorom bez obzira o kojoj temi se radilo. Stav ako “niste s nama, ne volite Hrvatsku” počeo je kod građana izazivati negodovanje.

Zakon ulice poništava demokratska načela, poručivala je građanska povorka prosvjedujući protiv tzv. šatoraša. S druge strane, druga skupina hrvatskih građana, zbijala je redove. Bliski susret spriječila je policija, pa je sukob između dvije Hrvatske spriječen.
Smrt veteranke, polijevanje benzinom, razbijanje prozora na zgradi ministarstva, križarski pohod, dernek na jednoj od najvećih gradskih prometnica, mnogima su poslužili kao prilika za naslikavanje. Vrsta dočeka ovisila je o njihovim političkim stavovima.”

Vanjske poveznice:

• Članak Večernjeg lista o smrti Nevenke Topalušić tokom prvih dana prosvjeda
• Članak Večernjeg lista o proglašenju Trga Nevenke Topalušić
• Članak Večernjeg lista s analizom prve godine prosvjeda
• Članak Jutarnjeg lista o proglašenju kraja prosvjeda branitelja
• Komentar Jutarnjeg lista o odjecima prosvjeda dva mjeseca nakon njegovog kraja 

————
Tokom 2014. i 2015. građani su se organizirano protivili postavljanju telekomunikacijskih antena hrvatskih teleoperatera na Vrbanima i Staglišću, nije nam poznat ishod te inicijative. Odnosno, nije se desilo ništa!

Građanska inicijativa u ulici Staglišće [GP 2014.]

————

(GP i Vanja)