Dorotea Garašić: Projekt krajobraznog uređenja potoka Črnomerec u Zagrebu – idejno rješenje (studentski rad)

Dorotea Garašić: Projekt krajobraznog uređenja potoka Črnomerec u Zagrebu – idejno rješenje (studentski rad)

Krajem 2022. godine je studentica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (smjer: Krajobrazna arhitektura) Dorotea Garašić uspješno obranila diplomski rad pod imenom “Projekt krajobraznog uređenja potoka Črnomerec u Zagrebu – idejno rješenje”. Mentorica rada je bila izv. prof. dr. sc. Petra Pereković, a tema rada je najbolje opisana samim naslovom.

Obzirom da je potok Črnomerec sa zapadne strane najbliži potok centru grada koji još uvijek teče na površini i da spaja dva važna prometna čvorišta (Črnomerec, Ljubljanica) sa najvećim gradskim rekreacionim centrom (Jarunsko jezero) njegova je važnost iznimno velika. On predstavlja važan zeleni koridor pogodan i za promet (pješački i biciklistički) i za rekreaciju, a izuzetno je važna i njegova pejzažna vrijednost. Stoga vam sugeriramo da ne čitate samo uvod i zaključak ovoga rada koje donosimo u okviru ovoga teksta već i da pogledate integralnu verziju diplomskog rada koja vrlo slikovito i višedimenzionalno predstavlja trenutačno stanje potoka te nudi idejno rješenje za njegov budući izgled i funkciju. Cjelokupni rad možete preuzeti OVDJE.

— o —

Uvod

Potok se u geografskom smislu definira kao manji vodeni tok s obzirom na svoju duljinu i količinu
vode koju dobiva od padalina, izvora ili vrela. Unatoč veličini, potoci čine značajne komponente hidrografske mreže tekućica i hidrološkog ciklusa, sustavā koji distribucijom vode život na Zemlji čine mogućim. Osim što su uvjet nastanka i opstanka živog svijeta, voda i vodotoci su uvjetovali razvoj ljudskog društva. Ispunjavali su čovjekove potrebe u skladu s pojedinim razdobljima društvenog razvoja kroz čitavu povijest; od primarnih materijalnih životnih potreba do kompleksnih zahtjeva suvremenih društava u urbanim sredinama. Vodeni elementi su kroz povijest često nosili i socijalne uloge i predstavljali prostore društvenih interakcija, a u suvremeno doba širenja gradova i izgrađenih površina na štetu otvorenih prostora, prepoznaje se potencijal vodotoka kao ekoloških i socijalnih transverzala uz koje je moguće formiranje različitih sadržaja i usluga nužnih za kvalitetan život stanovnika urbanih sredina. U posljednje vrijeme se također prepoznaje kulturna vrijednost vodotoka, osobito rijeka, odnosno njihova značajna uloga u očuvanju identiteta gradova koji su na njima nastali i u čiju su morfologiju utkani.

Za razliku od mnogih svjetskih gradova čiji je razvoj bio uvjetovan prisutnošću rijeke, Grad
Zagreb se razvio na čvorištu puteva u podnožju planine Medvednice, neovisno o rijeci Savi na
kojoj danas leži. Ipak, širenjem grada, rijeka je postala njegovim sastavnim dijelom, kako u
prostornom smislu tako i u slici grada koju oblikuje zajedno s Medvednicom. Međutim,
mnogobrojni zagrebački potoci koji izviru na Medvednici i ulijevaju se u Savu te povezuju ove
dvije dominantne prostorne markacije, sudjelovali su u oblikovanju grada od samih začetaka
njegovog razvoja. Tako su se prva zagrebačka naselja, Gradec i Kaptol, razvila uz potok
Medveščak koji je formirao višestoljetnu granicu, a ujedno je bio i poprište sukoba između
suprotstavljenih naselja. Grad je s vremenom premošćivao potoke i razvijao se između njihovih
tokova koji su u početku imali značajnu utilitarnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika. No
širenjem grada, potoci postepeno gube dotadašnje uloge i počinje ih se percipirati kao smetnju,
ali i prijetnju gradskoj infrastrukturi i imovini. Mnogi dijelovi vodotoka su stoga kanalizirani, a
zatim i zatvoreni u podzemne kanale.

Ilustracija iz rada Dorotee Garašić. Ilustracija iz rada Dorotee Garašić.

Potok Črnomerec, smješten na zapadnom dijelu grada, jedan je od rijetkih zagrebačkih potoka
koji je ostao nenatkriven velikim dijelom svoga toka i jedini je koji se direktno ulijeva u Savu.
Zbog toga predstavlja značajan potencijalni koridor zeleno-plave infrastrukture Zagreba visokih
ekoloških i socijalnih vrijednosti. Iznimnu kvalitetu ovog koridora čini naglašena sekvencijalna
izmjena obilježja od izvora do ušća, od potpuno prirodnih do antropogeniziranih. Dinamičnost,
raznolikost ambijenata i prostornih konteksta te linearnost pogoduju oblikovanju
multifunkcionalnog demokratskog prostora duž toka koji bi formirao prostornu, ekološku i
socijalnu poveznicu različitih dijelova grada te pridonio osjećaju pripadnosti potoka zajednici i
njegovom vraćanju u mentalnu sliku grada, a uz potencijalnu sustavnu obnovu zagrebačkih
potoka, vraćanju identiteta Zagreba kao grada na potocima.

Problem rada

Prirodno stanje vodotoka u urbanim sredinama je snažno narušeno rastućim pritiscima
urbanizacije. Primjena konvencionalnih metoda uređenja vodotoka kao što su izravnavanje,
kanaliziranje i zatvaranje korita u podzemne cijevi, uz rastuće klimatske promjene, potencira
negativan utjecaj na stabilnost hidromorfologije vodotoka i kvalitetu vode, čime se gube mnoge
usluge i potencijali koje zdravi vodotoci mogu pružiti urbanim sredinama.

Tok potoka Črnomerec je značajno antropogeniziran u južnoj dionici koja prolazi kroz gusto
izgrađeno gradsko tkivo. U ovoj dionici, potok teče kanalima strmih obala što onemogućuje
pristup vodi, a mjestimično je pokriven prometnom infrastrukturom čime je blokiran vizualni
kontakt. Osim što visoki stupanj urbanizacije ne dopušta obnovu nekadašnjih prirodnih
karakteristika vodotoka, narušene su i socijalne vrijednosti koridora. Isključivo tehničkim
rješenjima uređenja, uglavnom u svrhu sprječavanja bujičnih poplava i bočne erozije,
postepeno se zahvaćaju prirodni i doprirodni segmenti toka sjeverne periurbane dionice u
podnožju Medvednice, čime se osim socijalnih, narušavaju prirodne i ekološke vrijednosti,
kontinuitet toka te izvorni karakter i identitet potoka. Zahvatima usmjerenim na kanaliziranje i
zatvaranje korita duž toka se negiraju krajobrazne, ekološke, socijalne, doživljajne i estetske
vrijednosti prostora te potencijal integracije koridora u sustav zelene infrastrukture i javnih
zelenih prostora grada.

Cilj rada

Cilj rada jest izraditi projekt krajobraznog uređenja koridora potoka Črnomerec od izvora do
ušća. Rješenje će biti izrađeno u skladu sa smjernicama definiranim kroz utvrđivanje
suvremenih praksi i principa uređenja vodotoka u urbanim sredinama koji su usmjereni na
očuvanje i obnovu te ublažavanje neizbježnog negativnog utjecaja i pritiska urbanizacije na
njihovo prirodno stanje. Također, rješenje će biti usklađeno s obilježjima postojećeg stanja
koridora potoka te stavovima i potrebama korisnika prostora. Na konceptualnoj razini, primarni
cilj je ostvariti i naglasiti kontinuitet toka te na taj način ukazati na potencijal koridora kao
elementa sustava zeleno-plave infrastrukture grada. Na razini idejnog rješenja, cilj je poboljšati
stanje koridora potoka s aspekta krajobraznog oblikovanja u najvećoj mogućoj mjeri;
očuvanjem, obnovom i naglašavanjem postojećih vrijednosti i potencijala za stvaranje
multifunkcionalnog prostora kroz unošenje novih sadržaja uz postojeće komunikacije koji neće
narušiti potencijal buduće obnove ekološkog stanja potoka.
Ovim diplomskim radom se, uz izradu rješenja, želi ukazati na negativne posljedice koje
uzrokuju urbanizacija i konvencionalni pristupi upravljanju i uređenju potoka, na prednosti koje
zdravi vodotoci mogu pružiti urbanim sredinama te na nužan interdisciplinaran pristup u
upravljanju suvremenim urbanim vodotocima usklađen sa suvremenim potrebama i zahtjevima
u svrhu dugoročnog očuvanja sustava zdravih potoka kao integralnih elemenata urbanog
krajobraza koji značajno i višestruko doprinose povećanju kvalitete života stanovnika.

Materijali i metode rada

Prva faza izrade diplomskog rada uključuje pregledavanje povijesnih izvora; grafičkih prikaza i
pisanih izvora, iščitavanje stručne literature, analiziranje relevantnih primjera uređenja
vodotoka te pregledavanje prostorno-planske dokumentacije predmetnog prostora. Terensko
istraživanje uključuje bilježenje prostornih podataka kroz fotodokumentaciju i skice te ručnu
inventarizaciju i analize. Provedbom online anketnog istraživanja, na uzorku od 140 ispitanika,
ispitat će se načini korištenja prostora te stavovi i potrebe korisnika, a podaci obraditi u
programu Excel. Na temelju prikupljenih podataka, utvrdit će se postojeće stanje prostora,
njegov kontekst te problemi i zahtjevi, koji će usmjeriti izradu programske osnove. Konačno će
se izraditi idejno rješenje krajobraznog uređenja čitavog koridora potoka i neposrednog
prostora uz tok u dužini od 13 kilometara, od izvora Velikog i Malog potoka na Medvednici do
ušća potoka Črnomerec s rijekom Savom. Grafički prilozi će se izrađivati u Auto CAD i QGIS
programu, a za izradu vizualizacija će se koristiti SketchUp i ručno izrađeni crteži uz grafičku
obradu u Adobe Photoshop-u.

Ilustracija iz rada Dorotee Garašić. Ilustracija iz rada Dorotee Garašić.

— o —

Zaključak

Potok Črnomerec jedan je od brojnih potoka Grada Zagreba koji izviru na planini Medvednici,
ali jedini koji se svojim pretežno otvorenim tokom izravno ulijeva u rijeku Savu. Kao poveznica
ova dva prirodna makroelementa, predstavlja značajan potencijalni koridor u sustavu zelenoplave infrastrukture grada te važnu prostornu vezu njegovog zapadnog dijela. Potok je i kroz
povijest imao važnu ulogu za Grad Zagreb, oblikujući reljef i druga prirodna obilježja zajedno s
drugim potocima, a zatim i značajno utječući na rani razvoj i oblikovanje grada kao i na živote
njegovih stanovnika osiguravajući im osnovne egzistencijalne uvjete. Odnos grada prema
potoku drastično se mijenja s pojavom industrijske revolucije kada zbog industrijalizacije i nagle
urbanizacije gubi svoju dotadašnju važnu ulogu, ali i hidromorfološku stabilnost kao posljedicu
kanaliziranja i sužavanja korita zbog čega postaje prijetnjom gradskoj infrastrukturi i imovini.
Unatoč spoznaji vrijednosti niza usluga koje pružaju zdravi vodotoci i pomaku prema
sveobuhvatnim pristupima njihovom uređenju na globalnoj razini, pri regulaciji potoka
Črnomerec i danas se primjenjuju konvencionalne metode uređenja koje postepeno zahvaćaju
prirodne i doprirodne segmente toka sjeverne periurbane dionice, a usmjerene su isključivo na
rješavanje pojedinačnih problema poput erozije i poplava.

Idejno rješenje krajobraznog uređenja potoka Črnomerec izrađeno je na principima suvremenih
sveobuhvatnih praksi i koncepata u čijem je fokusu uspostava zdravih vodotoka i podržavanje
funkcija i usluga koje kao takvi mogu pružiti urbanim sredinama. U svrhu obnove ekoloških i
regulatornih funkcija predloženo je obnavljanje korita te primjena principa zelene
infrastrukture, različitih rješenja temeljenih na prirodi i ekološkog oblikovanja uz prilagođavanje
prostornim specifičnostima segmenata koridora. Socijalne usluge uspostavljenje su
formiranjem zona sadržaja u raznolikim prostorima i ambijentima duž toka koje su potočnim i
paralelnim pješačko-biciklističkim koridorom povezane u fluidnu funkcionalnu, prostornu i
mentalnu cjelinu linearno artikuliranog „parka“ zapadnog dijela grada. Prostorni program
rješenja prilagođen je potrebama korisnika i postojećim prostornim datostima, a ujedno se
referira na čvrstu povijesnu vezu potoka i grada koja je i danas čitljiva u sekvencijalnoj izmjeni
reliktnih obilježja pojedinih urbanih razvojnih faza u prostorima kojima teče. Formiranjem
aktivnih javnih prostora duž potoka i čuvanjem memorije na povijesni odnos s gradom, potok
ponovno postaje dominantnim elementom u prostoru, ali i mentalnoj slici grada čime je
obnovljena njegova nekadašnja važna ulogu u svakodnevnom životu stanovnika u kontekstu
suvremene urbane sredine.

Ilustracija iz rada Dorotee Garašić. Ilustracija iz rada Dorotee Garašić.

Idejnim rješenjem prikazana je mogućnost razvoja koridora potoka Črnomerec sa stajališta
krajobraznog oblikovanja dok je interdisciplinaran pristup preduvjet dugoročnog očuvanja
zdravlja potoka otpornog na pritiske urbanizacije, a ujedno sigurnog za javno korištenje.
Dugoročni cilj izrade ovog rada jest motivacija buduće potencijalne sustavne obnove
zagrebačkih potoka i njihovo umrežavanje u sustav zeleno-plavih koridora na razini grada koji
bi značajno povećao kvalitetu gradskih javnih prostora, ali i obnovio prepoznatljiv povijesni i
prostorni identitet Zagreba kao grada na potocima.

 

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

  • All
  • Arhitektura
  • Kultura
  • Priče grada
  • Prometni pravci i ulice
  • Razno
  • Slika grada
  • Sport i razonoda
  • Teme
  • Trešnjevka koja nestaje
  • Trudbenici grada
  • Ustanove
Inauguracija 70. tramvaja nove generacije 07.06.2007. s defileom uzduž Horvaćanske ceste [GP 2007.]

Tramvaj na Trešnjevci

Zagreb je dobio svoj prvi tramvaj, tada još konjski, 05.09.1891., povodom Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe (u povodu…
Read More
Shopping centar Prečko [VR 2013.]

Shopping centar Prečko

Trgovački centar Prečko (službenim imenom “Shopping centar Prečko”) je jedan od prvih trgovačkih centara u…
Read More
Učenici IX gimnazije koji su na javnom čitanju povodom Noći knjige čitali svoje pjesme [VR 2021.]

Učenici IX gimnazije čitaju svoju poeziju (Noć knjige 2021.)

U sklopu akcije “Trešnjevka se budi!” održan je povodom Noći knjige (23. 04.2021.) program pod…
Read More
Zgrade na prostoru nekadašnje tvornice cipela "Šimecki" [VR 2913.]

Tvornica obuće Šimecki

Tvornica obuće Šimecki je osnovana 1943. godine, a njeni pogoni su se još do cca…
Read More
Željko Blažević tijekom razgovora u Centru za kulturu Trešnjevka. [VR 2022]

Kvartovski mozaik: Željko Blažević

Poštovani Željko, molimo vas, predstavite nam se! Ja sam Blažević Željko, rođen sam 04.02.1945. u…
Read More
Naslovnica kataloga izložbe o Franji M. Fuisu, autor Mladen Hanzlovsky

Fra Ma Fu: Franjo M. Fuis, novinar i publicist

Franjo M. Fuis (1908.-1943.), poznatiji pod pseudonimom Fra Ma Fu, bio je jedan od vodećih…
Read More
Sidro na ulazu u naselje Staglišće [GP 2013.]

Sidra Trešnjevke

Dva oveća sidra krase trešnjevačke javne prostore – oba podalje od Save, u ne baš…
Read More
Sudionici šetnje "Spasimo potok Črnomerec" [SM 2019.]

Građanske inicijative

Na Trešnjevci smo u godinama demokracije poslije 1991. godine bili svjedoci više građanskih inicijativa među…
Read More
1 2 3 49

Kategorije