Tramvaj na Trešnjevci Inauguracija 70. tramvaja nove generacije 07.06.2007. s defileom uzduž Horvaćanske ceste [GP 2007.]

Tramvaj na Trešnjevci

Zagreb je dobio svoj prvi tramvaj, tada još konjski, 05.09.1891., povodom Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe (u povodu 50. obljetnice Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva – preteče Zagrebačkog zbora, današnjega Zagrebačkog velesajma). Prve pruge su vodile od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg) kroz Vlašku, Draškovićevu i Jurišićevu ulicu preko Jelačićeva trga te Ilicom do tzv. Južnoga (danas Zapadnoga) kolodvora, s odvojkom Frankopanskom i Savskom cestom do Savskoga mosta. Tramvajsko spremište i konjušnica su bili na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja, Slijedeći korak u razvoju tramvaja je bio prijelaz na struju – električni tramvaj je prvi puta provozio Zagrebom 18.08.1910.

Kao što vidimo, život zagrebačkog tramvaja je neraskidivo vezan uz Trešnjevku. Jedna od prvih tramvajskih linija tada još konjskog tramvaja je vodila rubom Trešnjevke od centra grada do Predgrada Sava odnosno po Savskoj cesti do Savskog mosta. Ta se linija održala sve do današnjih dana bez nekih bitnih izmjena. Isto tako, u doba između dva svjetska rata, sve do 1935. godine i produžavanja pruge na Trešnjevku i izgradnje današnje Remize, spremište za tramvaje je bilo na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja, dakle također na području Trešnjevke.
Tehnički muzej u zgradi bivšeg tramvajskog spremišta na Savskoj cesti [GP 2005.]
Tehnički muzej u zgradi bivšeg tramvajskog spremišta na Savskoj cesti [GP 2005.]

Produljenjem pruge 1935. i izgradnjom nove Remize na Vurovčicama i pratećih prostora (uprava ZET-a itd) tramvaj se još dublje ukorijenio na Trešnjevci. Na slijedeći korak se čekalo punih 45 godina, kada je tramvaj prešao je Savu preko Jadranskog mosta. 1987. je tramvaj pustio svoj drugi dugi krak na trešnjevačko tlo kada je svojim tračnicama dosegao Jarun, a 2000. je tramvaj dosegnuo i krajnji zapad Trešnjevke s produljenjem do Prečkog.

Od planiranih, a (još) neostvarenih projekata vrijedi spomenuti slijedeće:

  • Povezivanje Avenije Vukovar s Trešnjevačkim trgom (produžetak po Aveniji Vukovar između Savske i Trešnjevačkog trga) čime bi se odteretila raskršća Savske i Tratinske odnosno Savske i Vodnikove/Jukićeve i olakšala dostupnost Remize.
  • Spoj Remize s Horvaćanskom cestom uzduž potoka Črnomerca – planirano je produženje linije broj 9 do Jaruna i rasterećenje prometno vrlo opterećene Savske ceste
  • Spoj Črnomerca s Remizom novom prometnicom s tramvajskim kolosijecima uzduž potoka Črnomerca – ova veza bi smanjila opterećenje Selske ceste odnosno zamijenila sadašnji autobus 109 Črnomerec-Dugave
  • Izgradnja lake željeznice (križanac metroa i tramvaja) koja bi imala dvije linije, Sesvete/Borongaj-Špansko/Jankomir te Mihaljevac-Buzin, a kroz Trešnjevku bi išla potezom Kranjčevićeva-Klanječka na zapad do Zagrebačke

Spremište tramvaja - Remiza na Trešnjevci [GP 2007.]
Spremište tramvaja na Remizi [GP 2007.]

Zanimljivo je promotriti i razvoj tramvajskih linija kroz desetljeća:

  • Do 1945. su se tramvajska linije označavale po posljednjoj stanici jer u tadašnjoj tramvajskoj mreži nije bilo niti jednog odredišta do kojeg bi se moglo doći po dva smjera (to se moglo desiti tek dovršenjem tramvajska pruge po Mihanovićevoj ulici koja je omogućila vezu istoka i juga po dvije trase, preko jelačić placa Savskom odnosno preko Glavnog kolodvora Mihanovićevom) tako da su sva tramvajska kola koja su išla na jedno odredište imala isti broj. Za Remizu je to bio broj 4, a  za Savski most 3.
  • 1949. je Remiza bila povezana s ostatkom grada linijama 9 (Trg Republike-Džamija-Ulica Crvene Armije, danas Zvonimirova), 12 (Glavni kolodvor-Draškovićeva-Maksimir) te 18 (Trg Republike-Džamija). Savski most je imao vezu linijom 14 (Trg Republike-Mihaljevac), a linija 5 je kretala od Učiteljske škole na Savskoj preko Trga Republike za Mirogoj.
  • 1958. je Remiza bila i nadalje povezana “devetkom” s Ulicom Socijalističke revolucije, a 12-icom s Maksimirom, dok je 18-ica bila ukinuta. Savski most je imao jedinu vezu tramvajem broj 14 do Mihaljevca.
  • 1961. su trase bile izmijenjene – linija broj 9 je i nadalje išla istom trasom do Ulice Socijalističke revolucije, a umjesto linije broj 12 s Remize je kretao tramvaj broj 6 za Maksimir. Sa Savskog mosta je kao i uvijek 14-ica vozila za Mihaljevac, dok je 12-ica išla od Savskog mosta preko Glavnog kolodvora i Šubićeve za Dubravu.
  • od sredine 60-tih su se linije stabilizirale i s Remize su opet vozili tramvaji linije 9 preko Trga Republike za Bornogaj, a linije 12 preko Glavnog kolodvora za Dubravu (dakle, raspored Trg/Kolodvor je bio drugačiji nego sada). Sa Savskog mosta je 14-ica stalno vozila za Mihaljevac, a tramvaji broj 1 (ranije) odnosno 10 (kasnije) za Borongaj preko Mihanovićeve i Džamije.
  • Velikom reorganizacijom linija i tarifnog sistema ZET-a 1979. devetka je skrenuta preko Kolodvora, a 12-ica preko Trga. Uvedena je veza Savskog mosta i Dubrave tramvajem broj 4
  • 1982. je uvedena linija broj 3 sa Ljubljanice do Žitnjaka (prije toga je do Žitnjaka vozila iz Dubrave), u to doba je ona vodila preko Glavnog kolodvora.
  • Od 1985. i spajanja tramvajskog prstena kroz Novi Zagreb 14-ica vozi do Zapruđa, a na Savski most stiže sedmica kroz Novi Zagreb. Kratko vrijeme je prometovala i 16-ica, od Črnomerca Jagićevom i Savskom do Zapruđa da bi kasnije bila zamijenjena autobusnom linijom 109 kroz Selsku cestu.
  • 1987. produženjem tramvaja do Jaruna linija broj 5 vozi od Kvaternikovog trga do Jaruna, a nova linija 17 spaja Jarun s Borongajem.
  • Tokom 90-ih je izmijenjena trasa linije 3 i ona više nije prolazila preko Glavnog kolodvora, već preko Ulice grada Vukovara.
  • 2000. tramvaj dolazi do Prečkog, ispočetka samo linijom 17, dok se petica i nadalje okreće na Jarunu. Linija broj 3 je produžena sa Žitnjaka do Savišća.
  • Oko 2004. godine se produžuje i linija broj 5 do Prečkog.

Jeste li znali da su sve do 1923. godine sva tramvajska kola zagrebačkog tramvaja bila žute boje (kao npr. i danas u Budimpešti ili Stuttgartu), a tada je preuzeta kao službena boja plava, boja grada Zagreba?

Isto tako, zanimljivo je znati kako su uvođeni tramvaji u drugim hrvatskim gradovima. Najstariji konjski tramvaj je onaj osječki – uveden još 1884., no zamijenjen je električnim tek 1926. koji se ipak održao i do dan danas kao jedini tramvajski pogon u Hrvatskoj koji je još u radu pored zagrebačkog.

Najstariji električni tramvaj u Hrvatskoj je dobila Rijeka, 07.11.1899. (u pogonu do 15.06.1952.)

Zagreb je kao drugi grad u Hrvatskoj dobio konjski tramvaj (05.09.1891.), dok je bio tek četvrti što se tiče uvođenja električnog tramvaja. Prije Zagreba su bili ne samo Rijeka već i Opatija (sa svojom linijom Matulji-Opatija-Lovran koja je pokrenuta 09.02.1908. i bila je u prometu kao linija nevezana sa onom riječkom do 31.03.1933.) te Pula (tramvajski promet je prometovao od 24.03.1904. do 14.06.1934.).

Jedini hrvatski grad koji je dobio tramvaj nakon Zagreba je bio Dubrovnik, tramvaj je uveden 10.12.1910. (dakle, samo 3 mjeseca nakon Zagreba!), a napušten 20.03.1970.

(Vanja, dopuna Tramvajac)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

 

Komentari 3

  1. tramvajac 15.12.2013, 16:45

    Od 1982. g, 3 vozi od Remize na Žitnjak, u početku preko Gl. kolodvora, od ’90ih vozi preko Vukovarske. 2000 je produžena do okretišta na Savišću.

  2. vanja 16.12.2013, 12:55

    Tramvajac, hvala ti na dopuni, upravo sam ju uvrstio u tekst! Ako želiš, ispričaj nam koju zanimljivu priču iz života tramvaja na Trešnjevci!
    (ja bih osobno tako rado zavirio u Remizu i pogledao sve one hangare …)

  3. Miroslav Klemm 03.07.2022, 16:41

    Nekaj malo u vezi z tramvajem. Scena na stanici na Placu. Jednog dana po letu. Još v socializmu.
    Nadimak mu je bil Lagarder. Hofiral je nekoj ženskici kad je od Okičke na Plac došel tramvaj z spuštenim prozorima ( neki se tog sečaju). Štel se napravit pred njom važan i kad se tramvaj več zalaufal dalje prema Novoj cesti zaletel se za njim i vlovil se z rukama za otvoreni prozor , a onda spustil z nogama na onu dasku pokraj kotačih. Bil je glavni! Trešnjevački fakin! Cura je bila zaprepaštena, a on se odvezel do Badaličeve. Onda se tak ofiralo!

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Trešnjevačka tržnica poslije kraja radnog vremena [VR 2015.]

Život i značenja tržnice Trešnjevka

Ovo je integralni tekst rada Ive Grubiše, studentice Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta, Odsjeka za sociologiju (Etnologija i
Planirana ruta JW šetnje / Planned JW route [GP 2017.]

Jane’s Walk activities in Zagreb

Cultural Centre Trešnjevka and its project “Trešnjevka Mapping” is the local host for Jane’s Walk
Studentica Franjka Prša (lijevo) sa članovima obitelji Pavlišek u čiju je bivšu trgovinu (kiosk) smjestila svoju instalaciju "The original moment" [VR 2022]

Grad na drugi pogled: Trešnjevka

  Iako možda na prvi pogled izgleda drugačije, gradovi su teško opisiva mjesta kada ih
Pogled na Trešnjevku s nebodera kod Remize [smjer SI] [VR 2014.]

Trešnjevka iz ptičje perspektive (2): Remiza i okolica

Remiza se nalazi gotovo u središtu Trešnjevke i dva nebodera (koji se nalaze na adresama
"Cimer" Slobodne knjižnice Franz [VR 2013.]

Slobodna knjižnica Prečko

Lijepo je i fascinantno vidjeti kako se usprkos svemu uvijek nađu ljudi koji svojom inicijativom
Selska cesta, kod ambulante u sklopu Pučkog doma, Selska 116 - osvježenje u ljeto oko 1930. [WEB]

Zdravstveno-socijalne ustanove na Trešnjevci – povijest

Gradski dječji ambulatorij u Zagrebu osnovan je godine 1907. da bi se stalo na kraj
Motiv "izlazećeg sunca" na ogradi [VR 2014.]

Trešnjevka – Zemlja izlazećeg sunca

Neki od uzoraka s trešnjevačkih ograda ponavljaju se u svim trešnjevačkim kvartovima… a jedan od
Interijer Karibu Kaaawa [VR 2018.]

Karibu Kaaawa – “Uživajte u kavi”

U središtu Stare Trešnjevke pojavio se krajem 2017. novi kavodućan (slobodan prijevod međunarodno poznatog izraza
1 2 3 53

Kategorije