Trešnjevačke brajde Brajda ispred garaže u Uskočkoj ulici [VR 2016.]

Trešnjevačke brajde

U većini trešnjevačkih naselja još uvijek se mogu pronaći obiteljske kuće – negdje ih ima manje, negdje više, a negdje su gotovo čitava naselja sastavljena od nizova ulica s obiteljskim kućama (Rudeš, Ljubljanica, Gajevo, …). A uz obiteljske kuće u pravilu ide i vrt… a najljepši ukras lijepog vrta je dobro održavana brajda, najčešće na ulazu u vrt ili, nešto rjeđe, negdje u njegovoj dubini.

Lijepa i bujna brajda ljeti donosi hlad i to je možda najveća njena korist. Na žalost, čini se da većina Trešnjevčana brajdu koristi samo kao zaklon za svog metalnog ljubimca – ona ga čuva od pretjerane vrućine, a čuva ga i od tuče… međutim, pravi vrtni majstori znaju da je lijepa brajda idealno mjesto za odmor za ljetnih dana: vrtni stolić i stolice ili možda klupa… to je pravo mjesto za jutarnju kavu, opušteni ljetni ručak (s ili bez roštilja), popodnevno izležavanje na ligeštulu ili čitanje novina, večernju trač partiju sa susjedima.

Detalj brajde u Macanovićevoj ulici [GP 2016.]
Detalj brajde u Macanovićevoj ulici [GP 2016.]

Naravno, prava brajda uključuje i njene plodove – grožđe. Najbolji je hlad od sorte Izabela, koja svojim gustim velikim lišćem savršeno prekriva svaku konstrukciju. Njena druga dobra strana je ta da ju se ne mora održavati – to je sorta otporna na bolesti, a isto tako njene bobice, kada su zrele, šire opojni miris. Na žalost, okus nije tako dobar, a ljudi je ne vole ni radi debele kožice njenih boba. Od Izabele je moguće napraviti i vino – nije to neko posebno vino, ali, ako je ljeto dobro, može se popiti… a kad dođe zima, posve je dobro za kuhanje. A neki od njenih bobica rade i dobar sok ili čak pekmez.

Lijepu brajdu je moguće napraviti i od boljih vinskih sorti no, tada je potreban dodatni trud kod održavanja, a kod nekih sorti je upitan i hlad radi rjeđeg i manjeg lišća.

Kod brajdi treba spomenuti i konstrukcije koje se izrađuju kao nosači za grane vinove loze… najčešće su to “uradi sam” kreacije koje odražavaju kreativnost vlasnika i ponekad izazivaju pravu nevjericu kad ugledate kako su sastavljene, jer one najveće čak dosežu i 2-3 etaže.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

Zanimljive poveznice:

Komentari 2

  1. Klemm Miroslav 28.10.2016, 08:04

    Jedamput sam na poslu, kad smo raspravljali o mogučem “francuskom parku” pred varaždinskim Starim gradom (a takav se vidi na jednom Kneidingerovom planu iz 18. stoleća) u truc nacrtal plan jednog vrta. Pitam kolegicu:” Kaj veliš, kakav je to vrt?” Ona ko iz topa ispali:; “Pa, renesansni”. A ja joj onda: ” Ni to niš v Italiji i tam oko Padove i Venecije. To ti je tlocrt vrta mojeg dide Vjekoslava Babiča, starog trešnjevačkog slastičara, u Bribirskoj 15 na Trešnjevki. Kaj sad tolko raspravljamo na veliko!
    Na tri strane vrta su bile brajde, a stazice su bile oivičene z koso u zemlu zabijenim ciglama. Nekaj prelepoga. A sve u siromašnoj Bribirskoj 15 iza obične prizemnice koja je več davno srušena. Na brajdama je bila izabela. Zna se!

  2. GP 30.10.2016, 18:13

    Fakat, ovo sadašnje na adresi Bribirska 15 nema poveznice s brajdama.

    Opet te molim da negdje u nekoj “kutiji za cipele” nađeš obiteljske fotke pa da tvoju bogatu naraciju potkrijepimo i nekim izvornim scenama tadašnje Trešnjevke.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )

Kategorije