Administrativni pogled na Trešnjevku nekad

Od ujedinjenja Zagreba 1850. godine pa do kraja Drugog svjetskog rata 1945. današnje područje Trešnjevke je bilo tek dijelom u sastavu grada Zagreba. Dio istočno od potoka Črnomerca je bio unutar Zagreba, a dijelovi zapadno od njega (sadašnje Voltino odnosno nekadašnji predio Berek te sela Ljubljanica, Rudeš, Prečko i Jarun) su bili dio općine Gornje Vrabče. Osnivanjem općine Kustošija 1937. godine današnji kvartovi Voltino, Ljubljanica, Rudeš i Staglišće (područja između potoka Črnomerca, Zagrebačke ceste i potoka Vrapčaka) su pripali toj novosnovanoj općini, dok su današnji Jarun, Vrbani i Prečko ostali u općini Gornje Vrabče. Što se pak gradskih dijelova Trešnjevke tiče (istočno od potoka Črnomerca) u doba između dva svjetska rata su oni bili podijeljeni u rajone i 1930. godine je ta podjela na području Trešnjevke izgledala ovako:

Administrativna podjela Trešnjevke na rajone 1935. godine [VR]

• XIX rajon: Tratina (sjeveroistočni dio Trešnjevke, istočno od Trakošćanske ulice, južno i zapadno od oruge, na jug do Gagarinova šetališta) – iz tog doba je vidljiva ploča u Kučerinoj ulici koja nosi naznaku XIX rajona!
• XX rajon: Trešnjevka (predio zapadno od Tratine, a istočno od Selske te sjeverno od otprilike današnje ulice Knežija)
• XXI rajon: Horvati (okolica Horvaćanske ceste te istočni i južni dio Knežije)
• XXII rajon: Pongračevo (okolica današnje Remize te predio na sjever do Klanječke ulice
• XXIII rajon. Ciglana (predio današnje Ciglenice)

U razdoblju od 1945. do 1952. veliki dio današnje Trešnjevke (osim zapadnih dijelova južne Trešnjevke, vidjeti niže), čini V. rajon grada Zagreba. Nakon ukidanja rajona 1952. godine cijelo to područje pripada jedinstvenom užem gradskom prostoru pod izravnom upravom Narodnog odbora Grada. Od 1953. Trešnjevka ima status općine (vidi OVDJE tekst o Narodnom odboru općine Trešnjevka koji postoji od 1953. do 1962.), a 1967. ulazi u sastav Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Općina Trešnjevka ponovo djeluje od 1974.

Administrativna podjela Trešnjevke 1948. godine – tzv. V. rajon [VR]

Naselja Prečko i Jarun su od 1945. u sastavu periferne gradske Općine Vrapče. Godine 1955. u sastav Općine Trešnjevka ulazi Jarun, a Prečko je tada u sastavu novoformirane Općine Susedgrad. Sedam godina kasnije Prečko pripada Općini Črnomerec kojoj je pripojena dotadašnja općina Susedgrad. Prigodom ponovnog osnivanja općina 1974. u sastav općine Trešnjevka ulazi i naselje Prečko.

Nakon ukidanja općina u Gradu Zagrebu (31. prosinca 1990.), sve do početka 1994. prisutna je razdioba na mjesne zajednice, dok je nakon 1994. područje Trešnjevke podijeljeno u dva dijela, Trešnjevku-sjever i Trešnjevku-jug.

Na području današnje Trešnjevke-sjever do 1994. djelovalo je deset mjesnih zajednica koje su zatim postale mjesni odbori:

• Antun Mihanović (do 1994.: Jakša Dugandžić)
• Ciglenica
• Dr. Ante Starčević (do 1994.: Rade Končar)
• Ljubljanica
• Nikola Tesla
• Pongračevo (do 1994.: Vladimir Gortan)
• Rudeš
• Samoborček (do 1994.: Joža Vlahović)
• Silvije Strahimir Kranjčević (do 1994.: Kata Dumbović)
• Stara Trešnjevka (do 1994.: Veljko Vlahović)

Pogled na sjevernu Trešnjevku s nebodera u Ulici braće Domany [MA 2013.]

Gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever pripadaju i manji dijelovi nekadašnjih mjesnih zajednica Knežija (dio Ljubljanske avenije) i Kustošija centar (Vuhredska ulica).

Na području današnje Trešnjevke-jug do početka 1994. djelovalo je šest mjesnih zajednica:

• Horvati Srednjaci
• Gajevo (do 1994.: Đuro Šimunić)
• Jarun
• Knežija
• Prečko
• Vrbani

Pogled na južnu Trešnjevku s nebodera u Ulici braće Domany [MA 2013.]

(Vanja)

Zanimljive poveznice:

• Informacija o smještaju arhive Narodnog odbora općine (N.O.O.) Trešnjevke u Državnom arhivu u Zagrebu
• Informacija o smještaju arhive grada Zagreba u Državnom arhivu grada Zagreba