Željpoh/Ferimport

Davnih kasnih 40-ih godina privreda Trešnjevke, Zagreba, Hrvatske pa i cijele tadašnje Jugoslavije oporavljala se od posljedica Drugog svjetskog rata i pokušavala naći svoje mjesto pod suncem u tada još posve novom komunističko-socijalističkom režimu i u specifičnim ekonomskim okolnostima. Sa željom da čim prije podigne privredu na noge i zaposli stanovništvo, ubrzano su se osnivala “krovna poduzeća” koja su objedinjavala srodne aktivnosti i iz kojih su se kasnije na različite načine formirala nova poduzeća koja su se profilirala u skladu s potrebama tadašnjeg društva i specifičnostima ondašnjega tržišta.

Jedno od takvih poduzeća je bilo i “Željpoh”, čije je ime zapravo bila kratica za “Željezarsko poduzeće Hrvatske” i koje se bavilo prodajom željeznarijskog asortimana, od alata pa do potrepština za kuću, vrt i stan.. Dakle, jednostavnim rječnikom rečeno, to je poduzeće predstavljalo daleku preteču trgovina poput današnjih “Bauhausa” ili “Peveca”/”Pevexa”. Poduzeće je osnovano 1950. i stariji među nama još se uvijek sjećaju njegovih trgovina koje su se nalazile diljem Zagreba, na desetak lokacija.

Nekadašnja kontroverzna poslovna zgrada Željpoha/Ferimporta na tadašnjem Trgu maršala Tita [ID 2017., preuzeto sa web portala “Pogledaj.to”]

A vrhunac svoje popularnosti poduzeće je doživjelo ne zbog svoje osnovne aktivnosti kojom se bavilo, već odlukom da za smještaj svoje uprave odabere objekt arhitekta Stanka Fabrisa koji je popunio ugao današnjeg Deželićevog prilaza (tada Prilaza JNA) i Trga maršala Tita (danas Trga Republike Hrvatske), lokaciju gdje se sada nalazi Muzička akademija. Nova je zgrada, građena od 1961. do 1964., zbog svog stila koji je bio posve oprečan susjednim zgradama (HNK, MUO, ŠPUD, Leksikografski zavod) postala jedna od najkontroverznijih građevina Zagreba 70-ih i 80-ih godina, zvanom “najružnijom zgradom socijalizma i Zagreba”. Iako je bilo pokušaja revalorizacije tog objekta, rijetki su žalili za njome kada je srušena 2015. i ubrzo zamijenjena novom (i također dijelom kontroverznom) zgradom Muzičke akademije.

Tokom 1970-ih poduzeće Željpoh je preimenovano u Ferimport koji je nastavio već utrtim tragom svojeg prethodnika i (p)ostalo je jedno od najznačajnijih poduzeća za trgovinu na veliko i malo. Najpoznatije njegove trgovine bile su na početku Petrinjske (sada: Intersport, upečatljiva po vrlo dugačkim prostorima koji su sezali daleko u dubinu bloka zgrada), zatim u Martićevoj (prostor sadašnjeg Spara, prije Bille), te – eto napokon veze s Trešnjevkom – na sjeveru Voltinog, u tadašnjoj Kroflinovoj ulici, gdje se nalazila veleprodaja i konsignacija, koja je bila važan način za nabavu najnovijih uređaja iz inozemstva koji su se plaćali teško stečenim devizama.

Glavni ulaz u prodajni centar Ferimporta na sjevernom dijelu Golikove ulice [VR 2020.]

Inače, neka se zapamti i da je Ferimport bio jedan od suvlasnika poznatog iličkog nebodera, kao i da je u 80-ima kupio i preuredio i Tomislavov dom pored vrha Medvednice.

U Ferimportu ste mogli kupiti mnogo toga: od štednjaka do frižidera, od čekića pa do čavala, od izolacijskog materijala do elektrotehničke robe… i bio je pored robnih kuća “Na Ma” možda i najraznovrsnija trgovina na tadašnjem tržištu.

Što se zbivalo s Ferimportom tokom pretvorbe nije nam poznato, no činjenica je da je poduzeće nestalo s trgovačke scene i danas više ne postoji.

A čime je to poduzeće zadužilo Trešnjevku?

Da nije bilo Ferimporta vjerojatno mnogo Zagrepčana ne bi upoznalo sjeverozapadni dio Trešnjevke, dio kvarta u kojem su sadašnje glavne prometnice, Zagrebačka cesta i Golikova ulica, puno važnije i prometnije nego što su to bile onda, kada nije bilo podvožnjaka ispod pruge na Zagrebačkoj cesti već se dugo dugo čekalo na rampi.

Da nije bilo (i još uvijek jest) tog prostora takvog kakav jest, ne bi ni bilo mirne oaze Pupinovog naselja koje se naslanja na velik prostor bivšeg skladišta Ferimporta. Planovi investitora zagovaraju izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa na tom prostoru čime će zelena “enklava” Pupinovog odjednom biti lansirana u buku i beton suvremenog društva.

U svakom slučaju, da nije Ferimporta i tog skladišta, nekad prometnog, a danas zamrlog, ne bi ni bilo Voltinog i Pupinovog naselja takvih kakva oni jesu danas.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Pupinovo naselje

Zanimljive poveznice:

• Izvješće o obavljenoj pretvorbi i privatizaciji poduzeća “Ferimport”
• Diplomski rad Marine Kralj (Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Studij povijesti umjetnosti) pod naslovom “Interpolacija Muzičke akademije u Zagrebu” s opisom objekata koji su joj prethodili
• Znanstveni članak Ane Vukadin “Gradnja poslovne zgrade Željpoh (Ferimport)
  na Trgu maršala Tita u Zagrebu”
• Znanstveni članak Zlatka Jurića i Ane Vukadin pod naslovom “Analiza polemika o zgradi „Željpoha” u Zagrebu 1961.-1964. godine” objavljen u časopisu “Prostor” (br. 17/2009)
• Članak Branka Nadila “Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu” objavljen u časopisu “Građevinar” (br. 61/2009.)
• Članak na Wikipediji o Iličkom neboderu
• Članak Fedora Kritovca “Neboder – spomenik nečijeg uspjeha” u časopisu “Zarez” (srpanj 2004.)
• Članak “Plan za skladište Ferimporta – vrtić, škola, hotel te trgovački centar” objavljen u Večernjem listu 10.01.2013.
• Članak o požaru u skladištu Ferimporta u Voltinom na T-portalu od 31.05.2011.
• Značenje riječi “konsignacija”, prema Hrvatskoj enciklopediji