Staro okretište tramvaja i stajalište autobusa na Remizi (web)

Autobusni gradski i prigradski promet na Trešnjevci

09. 01. 2014.

Od samog početka javnog autobusnog prometa u Zagrebu 1927. godine Trešnjevka je bila uključena u mrežu njegovih linija. U rano doba autobusnog prijevoza, prije 60-ih godina 20. stoljeća, autobusnih linija je bilo manje od tramvajskih i prometovale su rjeđe, uglavnom su povezivale centar grada s tada udaljenijim kvartovima/selima do kojih tramvaj još nije dopirao. Kao zanimljivost, glavno autobusno stajalište (“remiza”) dugo je vremena bila uz Savsku cestu (ne znamo je li s trešnjevačke ili s trnjanske strane), sve do 1951., a nakon toga su se autobusi premjestili u “krug” trešnjevačke tramvajske Remize, u ulicu Vurovčica, gdje su bili garažirani sve do 80-ih godina kada su izgrađene autobusne garaže i servisne radionice u Podsusedu i Dubravi, dok je garaža u Vurovčici (sadašnjoj Puljskoj ulici) pretvorena u specijalizirani servis za autobuse.

Pogledajmo kako je izgledao razvoj autobusnih linija na Trešnjevci i općenito u Zagrebu!

Prve zagrebačke autobusne linije (firma Autobus-promet) pokrenute su 11.08.1927. kada su autobusi krenuli s Akademskog trga (današnji Trg maršala Tita) za Samobor (preko Podsuseda) i Savsko kupalište (po Savskoj cesti), što je ujedno bila prva autobusna linija po tlu Trešnjevke.

20.07.1928. dolazi do reorganizacije autobusnog prijevoza i do daljnjega prometovale su slijedeće linije:

• 2 Gornji grad – Jelačić trg
• 3 Zrinjevac – Trešnjevka (nije poznato kojom trasom i do kuda je taj autobus vozio)
• 4 Zrinjevac – Kanal
• 5 Pejačevićev trg (danas Britanski trg) – Pantovčak
• 6 Zrinjevac – Trnje
• 6a Zrinjevac – Trnje (po Paromlinskoj)
• 8 Zrinjevac – Vrapče – Podsused (samo za vrijeme kupališne sezone)
• 9 Zrinjevac – Savsko kupalište (samo za vrijeme kupališne sezone)

28.05.1930. trgovačka tvrtka Barešić dobiva koncesiju za gradski autobusni prijevoz na slijedećim linijama:

• 1 Trešnjevka
• 2 Trnje (kružna pruga)
• 3 Kanal
• 4 Gornji grad
• 5 Pantovčak (kružna linija)
• 6 Petrova
• 7 Mirogoj
• 8 Peščenica
• 9 Tuškanac – Cmrok (kružna linija)
• 10 Kolodvorska – Magazinska
• 11 Savsko kupalište (sezonska linija)
• 12 Sajmena
• 13 Bijenička
• 14 Noćna linija

Ta organizacija linija nije dugo trajala jer već 26.04.1931. sve autobusne linije preuzima ZET i to sa slijedećim odredištima:

• 1 Zrinjski trg – Trešnjevka (6 autobusa)

Autobus “Steyr” iz Austrije kojim je započeo promet ZET-a 1931. godine – preneseno iz Monografije ZET-a

• 2 Zrinjski trg – Trnje (1 autobus)
• 3 Zrinjski trg – Zagorska (1 autobus)
• 4 Zrinjski trg – Vrapče (1 autobus)
• 5 Jelačićev trg – Trg Stjepana Radića (1 autobus)
• 6 Pejačevićev trg – Pantovčak (1 autobus)
• Noćna linija Zrinjski trg – Trešnjevka
• Noćna linija Jelačićev trg – Črnomerec

Autobusna linija broj 1 vozila je tadašnjom Samoborskom cestom (danas: Adžijina), potom Badalićevom, Tratinskom i Ozaljskom do sadašnje Remize. Linija je ukinuta nakon što je 1935. sagrađena tramvajska pruga do Remize.

Godine 1940. došlo je do ponovne reorganizacije linija i autobusne linije se više ne vode paralelno s tramvajskima, već se nadovezuju na njih. No, kako je to već bilo vrijeme uoči rata, ta organizacija nije dugo živjela.

Nakon Drugog svjetskog rata dugo nije bilo nikakvih autobusnih linija na Trešnjevci – planovi grada od 1948., 1953. i 1954. naznačuju samo autobusnu liniju Savski most – Remetinec. Urbanizirani dijelovi Trešnjevke su bili povezani sa centrom preko tramvaja po Ulici Rade Končara i Savskoj cesti, dok je stanovništvo rubnih dijelova pješačilo do tramvaja, bilo do neke od spomenutih ulica (Horvati, Jarun, Gredice), bilo do ne tako daleke Ilice (sjeverni dijelovi Rudeša).

Nije točno poznato kada je provozio autobus od Trga braće Mažuranić do Voltinog naselja, no to je sigurno bilo u ranim 60-ima i time je to postala prva prava autobusna linija na Trešnjevci u suvremenom Zagrebu . Pretpostavljamo da je linija pokrenuta i zbog gradnje Voltinog naselja i zbog sve većeg širenja tvornice Rade Končar.  1969. godine ta je linija nosila broj 31 i čini se da je prometovala pod tim brojem sve do velike reforme linija javnog prijevoza, kada su autobusi dobili troznamenkaste brojeve brojeve i kada je ona dobila broj 118. Koliko nam je poznato, ova linija vozi istom trasom od samog uvođenja.

Sudar “Samoborčeka” i ZET-ova autobusa na raskršću Zagorske, Tomislavove i Fallerova šetališta; Snimljeno 60-ih

Zapadni dijelovi grada su dobili autobusnu vezu s centrom tokom 50-ih godina, kao prvi na području današnje Trešnjevke nakon Drugog svjetskog rata. Autobus je 1959. godine vozio sa Mažuranićeva trga, pored Samoborskog kolodvora (tadašnjom Ulicom Kate Dumbović), Trakošćanskom, Ulicom Rade Končara (današnjom Ozaljskom) do Nehajske i potom mjom do “Autoputa” i do Španskog i to pod bojem 59. Tokom 60-tih i 70-ih godina (potvrđuju planovi grada iz 1969. i 1973.) je linija kretala sa Ljubljanice i Puljskom je ulicom stizala do “Autoputa” i potom vozila do Španskog, a kasnije i do Savske Opatovine pod brojem 28 – kao zanimljivost, tada je ta linija bila jedina autobusna linija koje je prometovala sa Ljubljanice i kao polaznu stanicu je imala oznaku “Rade Končara”, a ne “Ljubljanica” kako se kasnije udomaćilo tokom vremena.

Ta linija je tokom vremena više puta mijenjala svoje brojeve i trase, no zajedničko joj je bilo da je prometovala po Ljubljanskoj cesti/aveniji (danas Zagrebačkoj aveniji), a okretište je kasnije, od rujna 1975., bilo u Prečkom (u blizini tržnice Prečko, Matetićeva ulica), a potom od produženja Horvaćanske ceste 2000. godine u Ulici Slavenskoga, kod Shopping centra Prečko. Danas ta linija prometuje pod brojem 114.

Jarun je dobio svoju autobusnu liniju u 70-ima, prvo je pod brojem 27 vozila od Trešnjevačkog trga, Ulicom Rade Končara, potom Selskom, “Autoputem” i Hrgovićima da bi završila kod kapelice u ulici Jarun. Produženjem Horvaćanske ceste pred Univerzijadu linija je poprimila današnju trasu linije  Ljubljanica – Jarun uz njezin sadašnji broj 113.

U 80-im godinama su stigle i autobusne linije 115 za Špansko (oko 2015. produžena za Jankomir), zatim linija 116 za Podsused, linija 117 za Stenjevec (koja više ne postoji u takvom obliku), linija 140, Horvati – Srednjaci, (okretala se kod nebodera u Ulici braće Domany 8 i najvjerojatnije je ukinuta prolaskom tramvaja po Horvaćanskoj cesti) te linija 169 (u ranim 90-ima kao linija 453) koja je vozila do Samobora i koja je prelaskom koncesije za javni prijevoz na području općine Samobor prešla u ruke Samoborčeka.

Nakon 1980. se direktnom autobusnom linijom povezuju i Jankomir i Žitnjak (linija 107) koja je na početku svojeg postojanja vozila od Prečkog do Kozari Boka.

Krajem 80-ih s ukidanjem tramvaja broj 16 koji je povezivao Črnomerec s Novim Zagrebom dolazi do puštanja u rad autobusne linije 109 Črnomerec – Dugave preko Selske ceste koja je danas jedna od najopterećenijih autobusnih linija u gradu. U prvo vrijeme je ta linija vozila samo od Ljubljanice do Novog Zagreba da bi poslije bila produžena do Črnomerca.

Rudeš je dugo vremena bio bez svoje autobusne linije tako da su stanovnici tog dijela Trešnjevke ili pješačili do tramvaja na Remizi ili do Ilice ili se pak služili autobusom za Voltino naselje. No, krajem 90-ih se uvodi autobusna linija Črnomerec – Zagrebačka koja je do dovršenja podvožnjaka ispod pruge na Zagrebačkoj cesti vozila preko Selske i Zagorske/Tomislavove, a okretala se na križanju sa ulicom Oranice. Po izgradnji podvožnjaka 1998. na Zagrebačkoj cesti autobusna linija prometuje direktno, a koju godinu nakon 2000. linija se produžava sve do Prečkog i nosi broj 134.

Oko 2000. godine uvodi se i polukružna linija 168 Savski most – Lučko – Ježdovec – Prečko koja ima svoj početak i kraj na Trešnjevci, ali je gotovo cijela njena trasa izvan Trešnjevke. Ta je linija vozila još od 80-ih godina pod istim brojem na trasi Savski most – Ježdovec – Kerestinec  – Mala Gorica da bi bila preusmjerena do Prečkog oko 2000. godine).

Najnovija promjena stigla je u prosincu 2019. godine kada je linija 120, Črnomerec – Gajnice, produžena sve do Prečkog. Kao zanimljivost, sada se između Črnomerca i Prečkog može putovati i direktnom linijom 134 te indirektnom 120 (kao što se od Prečkog do Savskog mosta može putovati tramvajem, ali i autobusom linije 168).

 

Klasična cestovna oznaka autobusnog stajališta (s osebujnim oblikom slova ‘s’) [VR 2014.]

S godinama se povećava i broj autobusnih linija koje povezuju Savski most s udaljenijim gradskim i prigradskim naseljima. Današnja lista uključuje slijedeće linije:

• Linija 108 Glavni kolodvor – Savski most (nekada je kao jedna od najfrekventnijih linija vozila preko Novog Zagreba dok danas vozi tek nekoliko puta dnevno preko Prisavlja). Prethodnica te linije je nosila broj 43 i kretala je od Mažuranićeva trga preko Savske do Novog Zagreba.
• Linija 110 Savski most – Botinec
• Linija 111 Savski most – Stupnik – Stupnički Obrež (nekad do Donjeg Stupnika)
• Linija 112 Savski most – Lučko (u 90-ima do Gornjeg Stupnika)
• Linija 132 Savski most – Goli breg – Brezovica (u 90-ima do Golog Brega)
• Linija 133 Savski most – Sveta Klara – Čehi
• Linija 159 Savski most – Strmec Odranski
• Linija 160 Savski most – Lipnica – Havidić Selo (nekada samo do Dragonošca Donjeg)
• Linija 161 Savski most – Kupinečki Kraljevac – Štrpet (nekad linija 328)
• Linija 162 Savski most – Ašpergeri – Kupinec (nekad linija 329, samo do Ašpergera)
• Linija 163 Savski most – Donji Trputci – Gornji Trputci
• Linija 164 Savski most – Horvati
• Linija 165 Savski most – Klinča sela (nekad je vozila do Jastrebarskog i Cvetkovića/Lulića, no odabirom “Samoborčeka” za koncesionara linija na području Jastrebarskog linija je skraćena na današnju trasu)
• Linija 168 Savski most – Ježdovec – Prečko (nekad do Kerestinca i Male Gorice)
• Linija 169 Savski most – Kupinec (nekada je vozila samo do Gajana)
• Linija 315 Savski most – Lukavec

Tokom 80-ih i ranih 90-ih godina sa Savskog mosta su polazile i ZET-ove linije za Jastrebarsko i Donju Kupčinu, no tada je te linije preuzelo poduzeće Samoborček te danas sa Savskog mosta kreću slijedeće njihove linije:

• Linija 159 Savski most – Galgovo – Drežnik/Sv. Martin (nekad ZET-ova linija 167)
• Linija 166 Savski most – Klinča Sela – Goli vrh – Repišće – Novo Selo Okićko
• Linija 260 Savski most – Jastrebarsko – Lulić (nekad ZET-ova linija 164)
• Linija 263 Savski most – Kupinečki kraljevec – Donja Kupčina (nekad ZET-ova linija 314)

Uz njih su još u 80-ima godinama prometovale i linije 165 (za Repišće, u 90-ima i kao 166), 326 (za Klinča Sela i Bratinu, u 90-ima i do Pisarovine) i 327 (preko Botinca za Lipnicu).

Isto tako Samoborčekova linija 153 (preko Sv. Nedelje za Samobor) kreće s Trešnjevke, a linija 155 (Autobusni kolodvor – Sv Nedelja – Samobor) staje na nekim stanicama na Trešnjevci.

Podaci su preuzeti iz Monografije ZET-a, izdanje 2001. godine te pojedinih planova grada, iz 1948., 1954., 1961., 1993. ….), a zahvaljujemo se i Donaldu na podacima iz njegove zbirke informacija o povijesti javnog prometa u Zagrebu.

(Vanja)

Vezani tekstovi:

• Tramvaj na Trešnjevci
• Autobusi na Trnju
• Tramvaj na Trnju

Zanimljive poveznice:

• Vozni red autobusnih linija ZET-a
• Vozni red autobusnih linija Samoborčeka
• Povijest gradskog autobusnog prometa u Zagrebu (web stranica ZET-a)