Položajna skica Kanala [DS 2016.]

Kanal [Trnje]

Kanal je naselje smješteno na krajnjem sjeveroistoku Gradske četvrti Trnje, a područje istoimenog Mjesnog odbora 2011. godine imalo je 1411 stanovnika.

Ovim tekstom ukratko će biti prikazani procesi deindustrijalizacije i tercijarizacije (porast zastupljenosti uslužnih gospodarskih djelatnosti) koji su posljednjih godina, pa i desetljeća, dominirali u oblikovanju kulturnog pejzaža Kanala.

Za Kanal je posebno važan jedan geometrijski lik – trokut.

Radnička cesta prolazi središtem naselja te ga dijeli na dvije trokutaste površine, pri čemu je ona sjeveroistočna nešto veća od jugozapadne. Kanal je u osnovi je formiran upravo popunjavanjem prostora sjeverno i južno od Radničke ceste mješavinom industrijske i stambene izgradnje.

Dodir starog i novog na Kanalu [DS 2016.]

I dok je trokutasto područje između Radničke, Heinzelove i Branimirove jedna od glavnih urbanizacijskih jezgri između dva svjetska rata, mi ćemo se osvrnuti na jugozapadni kanalski trokut. Unutar njega nalazi se nisko naselje malih stanova izgrađeno u prvoj polovici 20. stoljeća, čije granice čine Supilova, Držićeva i Vukovarska ulica (ponovno trokut).

Kompozicijska žarišta ovog područja dva su trokutasta trga koja su nekadašnjoj periferiji dala urbani karakter. Radi se o središnjem Dubravkinom trgu koji je perivojnog karaktera te Botićevom trgu koji predstavlja svojevrstan ulazak u naselje. Možete pretpostaviti, centralni dio Botićevog trga zauzima mala trokutasta travnata površina s trajnicama, a za naglašavanje trokutaste forme Dubravkinog trga zaduženi su drvoredi.

Koliko god jugozapadni dio Kanala bio malen površinom i brojem stanovnika, radi se o fizionomski raznolikom prostoru te ćemo ga u službi analize recentnih promjena podijeliti na tri dijela. Uz opisano naselje malih stanova, ovdje se nalaze još dvije cjeline: sjeverno od Supilove ulice visoki objekti smjenjuju se s nižim kućama, a istočno od Budmanijeve ulice nekadašnje industrijsko područje zamijenili su poslovni centri od stakla i aluminija.

Donedavno je Kanal bio industrijski kraj obilježen radničkom kulturom, a danas je središte investicija i kapitala. Ovdje posluju tvrtke s područja financija, konzaltinga, odvjetništva, mobilnih aplikacija (…): plave kute zamijenjene su odijelima i PowerPoint prezentacijama. Ovo područje danas se naziva i zagrebačkim Cityjem, a navedene promjene pridonose policentričnom razvoju grada.

Kako bismo predočili razmjere tercijarizacije na Kanalu, u siječnju 2016. godine provedeno je kartiranje jugozapadnog dijela ovog naselja.

Na promatranom području više nema industrije. Od 227 djelatnih subjekata čak 90% pripada tercijarnom (uslužnom) gospodarskom sektoru, a ostalih 10% svrstavamo u kvartarni sektor.

Analiza tercijarnog (uslužnog) sektora na Kanalu [DS 2016.]

Priloženi kartografski prikaz otkriva nam koje su djelatnosti prisutne na Kanalu i u kojoj mjeri. Iako usporedbom tri cjeline jugozapadnog Kanala nećemo otkriti ništa spektakularno, jedan moment jasno potvrđuje pravilo da se novi gradski slojevi ne upisuju u krajolik homogeno i neovisno o naslijeđenim prostornim strukturama. Promotrimo kategoriju „sobe, apartmani, hoteli, putničke agencije“ označenu svijetlo plavom bojom na prikazu.

Mali udio ove kategorije istočno od Budmanijeve i sjeverno od Supilove ulice zamagljuje stvarnu situaciju, budući da su ovdje smještena dva hotela relativno velikog kapaciteta. U cjelini južno od Supilove ulice udio ove kategorije je veći, te nam podatak, iako turistički kapaciteti ovdje nisu značajnijeg kapaciteta, svjedoči o prilagodbi stanovnika Kanala na nove socio-ekonomske okolnosti. Iskorištena je blizina Autobusnog kolodvora i obližnjih hotela, a pokazalo se i da je trgovački centar jednostavnije izgraditi na napuštenom industrijskom zemljištu nego na području većeg broja manjih kuća (na prikazu iz zraka jasno se prepoznaju male kuće natkrivene crvenim krovovima). Razlozi su razumljivi.

Kanal [GE]