Naselje Prve hrvatske štedionice

Naselje Prve hrvatske štedionice Zračna snimka Trešnjevke s naseljem Prve hrvatske štedionice u prvom planu – preneseno iz knjige “Crvena Trešnjevka”

Na praznom prostoru između Selske, Ozaljske i Trakošćanske ulice te Samoborčekove pruge što ga je Prva hrvatska štedionica otkupila ne bi li svoje štediše kreditirala odgovarajućom veličinom zemljišta, urbanist i arhitekt Zdenko Strižić aplicirao je urbanu matricu stambenog radničkog naselja. Smješteno između dvije postojeće osnovne škole, u neposrednoj blizini Trešnjevačkog trga s tržnicom, naselje Prve hrvatske štedionice postalo je simbol iznimno ugodnog trešnjevaškog obiteljskog života. Projekt naselja Strižić je dovršio 1934. godine osmislivši i tri tipske kuće koje su multipliciranjem stvorile prepoznatljive nizove. Gradnja naselja započela je već 1935. godine paralelno s izgradnjom tramvajske pruge duž Tratinske i Ozaljske ulice, s novim okretištem i spremištem tramvaja na Ljubljanici.

Naselje Prve hrvatske štedionice - sjeverni dio [GP 2013.]
Naselje Prve hrvatske štedionice – sjeverni dio [GP 2013.]

Naselje čine paralelni nizovi kuća s pojasevima zelenila koje čine mali vrtovi ispred i veći zeleni prostori iza kuća. Reorganizacijom stambene jedinice Strižić uspijeva ostvariti inverziju stambenih prostorija. Smještanjem gospodarskih prostorija uz ulično pročelje, vrtna strana kuće u cijeloj se širini mogla iskoristiti za dnevni boravak i sobe, čime se ostvarila veza unutarnjeg prostora s terasom i vrtom koji tada postaju jedinstveni prostor cjelodnevnog obiteljskog boravka. Samim time stambene ulice koriste se samo za parkiranja vozila i sakupljanje komunalnog otpada, dok glavne poprečne ulice kroz naselje usmjeravaju promet prema velikim gradskim arterijama. U težištu naselja zamišljena je velika zelena javna površina postavljena poprečno na nizove. Danas Zorkovačka ulica međusobno razdvaja tu površinu na javni park i dječje igralište koje se, kada je izgrađeno, smatralo prototipom novog razdoblja uređivanja društvenih parkova za najšire slojeve građanstva.

Park Prve hrvatske štedionice u Kostelskoj ulici [KK 2010.]
Park Prve hrvatske štedionice u Kostelskoj ulici [KK 2010.]

Uslijed Drugog svjetskog rata i gospodarske krize koje je uslijedila naselje nikada nije u cijelosti dovršeno čime je već tada započela njegova vlastita degradacija. Čini se kako je naselje Zdenka Strižića i „Praštedionice“ svoj vrhunac doživjelo ipak davne 1934. godine još kao idejno rješenje idealnog modernog radničkog naselja, osmišljenog s najvećom razinom svijesti o prostoru i njegovim korisnicima. Građeno za srednji građanski sloj, ovo skladno i funkcionalno naselje i danas doživljavamo kao humano vrijedno i prostorno bogato arhitektonsko ostvarenje moderne arhitekture koje je utjecalo na daljnju izgradnju tipskih naselja. Iako je dio naselja upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, na cijelom njegovom području svjedoci smo sve češćih neprimjerenih privatnih intervencija zbog kojih se naselje sve teže odupire nesnosnom duhu vremena.

Naselje Prve hrvatske štedionice - južni dio [KK 2010.]
Naselje Prve hrvatske štedionice – južni dio [KK 2010.]

Tekst napisala Konstantina Kralj

Arhiva i literatura:

-Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29

-Mlinar Ivan, Trošić Marko: „Parkovi zagrebačkih stambenih naselja izgrađenih između dva svjetska rata“, znanstveni prilog, Zagreb, Prostor, 12[2004] 1[27]

-Premerl, Tomislav: „Hrvatska moderna arhitektura između dva rata“, Zagreb, 1990.

-Radović Mahečić, Darja: „Socijalnoj stanovanje međuratnog Zagreba“, Zagreb, 2002.

-Strižić, Zdenko: „Novo naselje na Trešnjvci“

 

Vezani tekstovi:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )