Gradski vodovod

Gradski vodovod Bunar iz 1877. godine na Ciglenici [GP 2013.]

Već 1773. je načinjena prva osnova za izradu zagrebačkog Gradskog vodovoda (autor: ing. Ivo Vetter) po kojoj bi se Zagrebu dovodila voda od izvora kod Kraljičinog zdenca, a kapacitet bi, prema projektu, dovodio vodu za cca 6000 ljudi. Projekt, na žalost, nije nikad realiziran.

1861. je gradska općina donijela zaključak o potrebi izgradnje gradskog vodovoda i tokom slijedećih deset godina su se vodile rasprave je li prikladnije upotrebljavati vodu iz izvora na Medvednici ili pak iz bušotina u savskoj zaravni. Napokon je 1871. prihvaćen plan ing. Melkissa kojim se odabire uzimanje vode iz ravničarskih bušotina.

07.07.1877. (1878.?) pušten je u rad gradski vodovod koji je upotrebljavao vodu iz crpilišta Dužica koje se nalazilo na livadi između Selske ceste, Zagorske ulice i Krapinske ulice. Tragovi tog crpilišta su vidljivi i danas južno od parka na Ciglenici.

Šahtovi nekad aktivnih bunara gradskog sustava vodoopskrbe kraj Selske ceste [GP 2016.]
Šahtovi nekad aktivnih bunara gradskog sustava vodoopskrbe kraj Selske ceste [GP 2016.]

Dobrotom gosp. Milana Vasića prenosimo:

Da nešto naučimo: Za svotu od 290.713 forinti i 57 novčića, Zagreb je 7. srpnja 1878. dobio Gradski vodovod. Uz taktove limene glazbe na Jelačićevu trgu svečano su puštena u zrak dva velika i desetak manjih vodoskoka, „a što je izazvalo pravu buru oduševljenja znatnog broja okupljenih Zagrepčana”. Zagreb je u to vrijeme imao oko 30.000 stanovnika.
„Vodovod predan je javnoj porabi 7. srpnja 1878. svečanim načinom. Grad Zagreb providja se vodom podzemnicom, koja se crpi parnim strojem iz zdenca izkopana kraj strojarnice. Zdenac udaljen je 2.400 mtr. od Save, a 700 mtr. od obronka brežuljka Zagrebačke gore. Vodovod tako je uredjen, da se sve kuće do najvišega kata mogu providiti vodom. Radi k tomu potrebitoga većega tlaka namješten je vodovodni reservoir u Jurjevskoj ulici br. 35 kraj crkvice sv. Jurja 72 metra nad ništicom vodomjera na Savskom mostu. Voda crpljena strojem iz zdenca širi se cievnom mrežom po svih ulicah, a što se nepotroši u času, to se izlieva u reservoir, u kojem se skuplja kao zaliha za ono vrieme, kada strojevi nerade.
Zdenac ima promjer od 5,6 metara, a obiluje tolikom vodom, da ju strojevi do kraja izcrpiti nemogu. Strojevi namješteni su tri, koji za 24 sata mogu dignuti 100.000 hkt. vode.

Strojarnica prvog (?) Gradskog vodovoda [MV]
Strojarnica prvog (?) Gradskog vodovoda [MV]

Vodovodna pristojba plaća se po veličini stanova, a udešena je tako, da jedinična ciena raste s veličinom stana. Prema tomu plaćaju imućniji veću pristojbu, a siromašniji manju. Ova primjerice iznosi mjesečno za stan jedne sobe 15 nvč., a za veliki stan (8 soba) 37.25 nvč. po sobi.”
Vodomjeri su postavljeni tek 1912. godine…

1894. je do vodocrpilišta sproveden i željeznički kolosijek od Zapadnog kolodvora, a 1913. se u upotrebu uvode i vodomjeri.

Jedno od prvih postrojenja Gradskog vodovoda kraj Munjare (srušeno) [VR 2012.]
Jedno od prvih pumpnih postrojenja Gradskog vodovoda kraj Munjare (srušeno oko 2014.) [VR 2012.]

Vezani tekstovi:

(VR)

Zanimljive poveznice:

 

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )