Ulica Hrvatskog sokola

Ulica Hrvatskog sokola Šetnica, biciklistička staza i drvored uz Ulicu Hrvatskog sokola [VR 2013.]

Ulica Hrvatskog sokola je zapadna granica Jaruna i Staglišća te istočna granica Vrbana, a proteže se od Zagrebačke avenije (kod Getroa) do Aleje Matije Ljubeka (u prvo vrijeme Aleja mira). Današnje ime je dobila nakon osamostaljenja Hrvatske, a prije se zvala Čankovićeva ulica.

60-ih godina prošlog stoljeća tu je prolazila bezimena cesta (Jarunčani su je zvali betonska ili Tempova cesta), koja je desetak godina služila za prijevoz šljunka, pijeska i betona. Vodila je od Autoputa do šljunčare i betonare (Tempo) smještene uz jezero nastalo od rukavca Save (zapadni kraj današnje veslačke staze). Prelazila je most preko potoka Vrapčak na mjestu današnjeg raskrižja Horvaćanske ceste i ulice Hrvatskog sokola. Ta cesta imala je jedan ulaz za Kružnu ulicu (Staglišće) i jedan za Jarun. S lijeve i desne strane ceste bila su polja i kukuruzišta.

Ulica Hrvatskog sokola [VR 2013.]
Ulica Hrvatskog sokola na mjestu bivše betonske “Tempove” ceste [VR 2013.]

Nakon izgradnje veslačke staze i ceste oko sportsko-rekreacijskog centra, stara betonska cesta ostala je u dužini od Autoputa do veslačke staze i postala je Čankovićeva ulica. Njome je neko vrijeme početkom 80-ih vozio autobus (linija 113) od Jaruna do Ljubljanice. Bilo je to u doba najveće gradnje u Jarunu (Hrgovići-Peščanska-Horvaćanska) kad je izlaz iz Jaruna, odnosno ulaz u Jarun bio moguć samo sa zapadne strane.

U to je vrijeme Čankovićeva ulica sa sjeverozapadne strane dobila potpuno novo naselje, Vrbane, a zgrade su ubrzo nikle i na istočnoj strani, u naselju Staglišće. Do nje je produžena Horvaćanska cesta, a pred Univerzijadu 1987. godine do nje je stigao, zapravo ju je prešao i tramvaj. Postala je glavni pravac do sportsko-rekreacijskog centra. Na kraju Čankovićeve ulice, uz Aveniju mira (današnju Aveniju Matije Ljubeka), neko vrijeme se nalazio luna park, a znao je gostovati i cirkus. Krajem 80-ih godina Čankovićeva ulica je dobila i nove zgrade naselja Jarun, a ubrzo nakon toga postala je Ulica Hrvatskog sokola. Cesta je proširena na dvije trake, zasađen je drvored, napravljene su pješačko-biciklističke staze, a na njenom krajnjem dijelu napravljen je ulaz (s kućicama za naplatu) u sportsko-rekreacijski centar.

Ulica je poznata i po tome što je to jedna od rijetkih ulica koja je već tada (tokom 80-ih) bila izgrađena s biciklističkom stazom odvojenom od pločnika. Slične biciklističke staze se mogu još vidjeti u nekoliko drugih ulica građenih u isto doba (Ulica Ivane Brlić Mažuranić u Malešnici, Ulica Savezne republike Njemačke u Novom Zagrebu) i predstavljaju do sada najkvalitetnije novosagrađene biciklističke staze u zagrebačkoj povijesti zbog toga što su projektirane i izgrađene u širini dovoljnoj za promet bicikala, odvojene niskim (2-3 cm) rubnjakom od pločnika, a u sva tri primjera staze i pločnik su od kolnika odijeljene i drvoredom/zelenom površinom.

Zanimljivi linkovi:

Društvo Hrvatski sokol

 

Komentari 2

  1. PsychoMichelle 09.03.2014, 22:54

    Šteta što sve ulice u gradu nisu ovakve 😀

  2. vanja 10.03.2014, 08:41

    Potpuno se slažem, PsychoMichelle, to je vrlo lijepa ulica, prostrana, sa drvoredom, pješačkom i biciklističkom stazom udaljenom od kolnika …. vrlo ugodna ulica!

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )