Zagrebačka avenija (Autoput, Ljubljanska cesta, Ljubljanska avenija)

Zagrebačka avenija (Autoput, Ljubljanska cesta, Ljubljanska avenija) Zeleni pojas uz Zagrebačku aveniju [GP 2006.]

Zagrebačka avenija je danas jedna od najprometnijih zagrebačkih prometnica i definitivno najprometnija trešnjevačka prometnica. Nastala je neposredno nakon Drugog svjetskog rata izgradnjom jedne od prvih suvremenih cesta koja je povezala Zagreb s Ljubljanom u sklopu tada poznatog “Autoputa bratstva i jedinstva”. Cesta je uglavnom izgrađena radom radnih brigada između 1949. i 1953. godine i umnogome je promijenila izgled tog dijela Trešnjevke. Izgradnjom autoputa je Trešnjevka podijeljena na dva dijela, a ta je podjela ovjekovječena i u današnjoj administrativnoj podjeli na Trešnjevku-sjever i Trešnjevku-jug.

Sjeverno pročelje na početku Zagrebačke avenije kao reklamni pano Sjeverno pročelje na početku Zagrebačke avenije kao reklamni pano [GP 2013.]

Cesta je originalno bila sagrađena kao dvotračna da bi sredinom 70-ih bila proširena na četiri trake do Ulice Slavenskog, nekoliko godina kasnije i sve do Jankomirskog mosta da bi godine 2007. bila proširena na šest traka od Puljske/Srednjaka do Svilkovića. Konačni priključak u širini od četiri prometne trake je uslijedio nakon izgradnje drugog Jankomirskog mosta 2006. godine.

Prvotno ime ceste je bila Ljubljanska cesta (iako se na planu grada iz 1949. može naći i ime Autostrada) da bi se 90-ih godina promijenilo u Ljubljanska avenija, a zatim godine 2009., na inzistiranje gradonačelnika Bandića, u Zagrebačka avenija iako je to preimenovanje naišlo na otpor među građanima zbog upotrebe imena samog grada te zbrke sa Zagrebačkom cestom koja povezuje Kustošiju i Prečko (i nekada nije bila dio Zagreba) te Zagrebačkom ulicom koja se nalazi u Sesvetama te također nekad nije bila dio Zagreba.

Uz Zagrebačku aveniju se nalazi velika koncentracija poslovnih i trgovačkih centara te je jedno od rijetkih područja grada gdje je predviđena izgradnje nebodera (primjer Sky Office-a odnosno izgradnje staklenog tornja uz Selsku cestu).

259_5929-70
Stakleni toranj u izgradnji [GP 2004.]

Zanimljivosti vezane uz ulicu:

DSC03856-70
Prvi zagrebački pješački semafori s odbrojavanjem sekundi do zelenoga svjetla su postavljeni na Zagrebačkoj aveniji (pješački semafori na raskršćima s Ujevićevom/Nehajskom te Puljskom/Srednjacima) [GP 2013.]

DSC03836-70
Nadvožnjak preko Selske ceste (izgrađen 1981. godine?) [GP 2013.]

Zanimljivosti vezane uz cestu:

  • Uz Zagrebačku aveniju se nalaze prva dva uređaja koji odbrojavaju sekunde do početka zelenog svjetla na pješačkom semaforu, na prelazima kod Ujevićeve/Nehajska te kod Puljske/Srednjaka.
  • Ispod Zagrebačke avenije se nalazi samo jedan klasični pješački pothodnik, onaj kod Nove ceste/Omiške, koji je sagrađen 70-ih godina za proširenja ceste na 4 trake. Zanimljivost tog pothodnika je da je sačinjen od dva dijela između kojih se nalazi uzvisina što ga čini neatraktivnim za pješake pa je posljednjih godina uz njega na sjevernom kolniku ucrtan i pješački prijelaz i taj dio pothodnika vrlo rijetko dočeka prolaznike. No, s druge strane je taj pješački pothodnik raritet i u dobrome smislu jer je opremljen rampom za lakši prijelaz biciklima i dječjim kolicima.
  • Uz već spomenuti pothodnik između Rudeša i Vrbana se nalazi i pothodnik koji koristi prolaz za potok Vrapčak i omogućuje atraktivnu šetnju uz potok bez čekanja na prelazak ceste

DSC03859-70
Podvožnjak ispod Savske ceste (izgrađen 1983. godine?) [GP 2013.]

 

Vezani tekstovi:

 

Zanimljive poveznice:

Komentari 3

  1. Urba 09.03.2016, 12:25

    Sve do izgradnje obilaznice oko Zagreba/1976-1980/ danasnja Zagrebacka Avenija,odnosno ondasnji Autoput Bratstva i Jedinstva bio je dionica prometno najopterecenijeg Europskog koridora koji je povezivao sjever i zapad Europe sa Azijom,isto tako i jug Europe sa istokom i dalje preko Turske sa Bliskim Istokom.Danasnje guzve su beznacajne u odnosu na guzve koje su onda vladale.Sav teretni promet iz i prema Turskoj,Iranu,Iraku pa cak i Afganistanu se odvijao uglavnom kopnenim putem/i danas je u tim podrucjima vrlo losa zeljeznicka infrastruktura/i to po jednoj prometnoj traci u smjeru istoka odnosno zapada.Kad se tome nadodaju desetine tisuca vozila kojima su “gastarbeiteri” putovali na praznike u bivsu Jugu,Grcku,Tursku,slika je znala biti apokalipticna.
    Nakon otvaranja obilaznice i prosirenja “Autoputa” na 4,odnosno djelomicno i 6 traka pocelo se lakse disati/naravno i zbog proboja novih koridora nakon pada “zeljezne zavjese” i koristenja mega trajekata na linijama izmedju Turskih i Talijanskih luka/

  2. Urba 09.03.2016, 12:55

    I jos jedna “sitnica”.Bivsi “Autoput” nije bio deniveliran tako da su sva krizanja bila u jednom nivou,sa rijetkim semaforima/Savska,Selska i mozda jos koji sve do danasnje Skorpikove ulice gdje su se spajali danasnji pravci E-69 i E-70.Prelazak sa sjevera na jug/ili obratno/ bio je katkada pravi “ruski rulet” u kojem su na zalost i mnogi stradali !

  3. Urba 09.03.2016, 13:33

    Ispravak – E 59 a ne E 69.

Ostavi komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja označena su sa zvjezdicom ( * )